DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA KOJI OVISI O IZUZETNO POVOLJNIM PRIRODNIM, TRŽIŠNIM I OSTALIM UVJETIMA — U ŠUMARSTVU* B. KRALJIĆ SAŽETAK. Ustav SFRJ, u cl. 18, utvrđuje i mogućnost rente tj. prihoda koji su rezultat ne samo rada nego i posebno povoljnih uvjeta privređivanja. Autor, prof, dr B. Kraljić, u ovom radu analizira eventualne takove uvjete (prirodne, tržišne i dr.) u šumskom gospodarstvu i dolazi do zaključka da utvrđivanje iznosa rente nije nimalo jednostavno, a osobito kada se uzmu u obzir »goleme posredne koristi od šuma i šumarstva koje dobija društvo ... potpuno besplatno«. I. PRAGRAMATIČNO ODVAJANJE DIJELA ŠUMSKE RENTE KOJI OVISI O IZUZETNO POVOLJNIM PRIRODNI M UVJETIMA U svojem prethodnom radu (1) objasnili smo kako se diferencijalnašumska renta plodnosti I u proizvodnji drva na panju teorijski može odvojiti kalkulacijom uz pretpostaku trajnog ali konzervativnog gospodarenjašumama. Ono se sastoji uglavnom od čuvanja i upravljanja, tj. ne obuhvaća izrazita dodatna ulaganja u biološku reprodukciju drva (šumskokulturne radove), pa stoga od razmjerno malenog drvnog prirasta (nastalog u proizvodnji drva na panju uglavnom zbog korisnog besplatnog utjecaja šumskogospodarski racionalnog iiskorišćivanja šuma). Takvu je kalkulaciju teško izvesti jer je nepoznato s kolikim se drvnim prirastom treba računati pri raznim bonitetima staništa. * Ovaj rad predstavlja nastavak našeg rada objavljenog u Šumarskom listu, 7—10, 1975, str. 244—254. Ta obadva rada obrađena su na traženje Predsjedništva CK SKJ Komisije za društveno-ekonomske odnose, razvoj privrednog sistema i dugoročnu ekonomsku politiku i predata joj na korištenje 04. 12. 1975. odnosno 31. 05. 1976. Ovaj rad, u obliku njegova sažetka proširenog kratkim Uvodom, prikazali smo pod naslovom »PROBLEMATIKA ŠUMSKIH RENTI S GLEDIŠTA STIMULATIVNIH OSOBNIH DOHODAKA I ODREDABA USTAVA JUGOSLAVIJE«, i to: 09. 06. 1976. Institutu za šumarska istraživanja u Varšavi, uz obilnu diskusiju 24. 06. 1976. odjelu IV, grupi 6 (Šumarska politika) XVI IUFRO svjetskog kongresa u Oslu (Die Problematik der Waldrenten vom Standpunkt der stimulativen Personaleinkommen und der Verfassungsbestimmungen Jugoslawiens). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U svojem prethodnom radu (1) također smo objasnili kako se diferencijalna šumska renta položaja I u djelatnosti iskorišćivanja šuma teorijska može odvojiti kalkulacijom uz pretpostavku iskorišćivanja sadašnjih šuma ali bez šumskih prometnica. Takvu je kalkulaciju teško izvesti jer je nerealna i jer su šume relativno udaljene od tržišta a drvni sortimenti glomazni, teški, relativno jeftini. Obje navedene rente koje ovise o prirodni m uvjetima razmjerno nisu znatne, osobito ona položaja I. Pokušaji striktnog odvajanja diferencijalnih šumskih renti I od onih II — nailaze dakle na potrebu irealnih, pa i mučnih, kalkulacija. Prema tome, pri primjeni člana 18 Ustava SFRJ treba odustati od direktnog odvajanja apsolutnog iznosa diferencijalne šumske rente plodnosti I i položaja I. Umjesto toga moglo bi se zadovoljiti pragmatičnim rješenjem: odvajanjem dijela diferencijalne šumske rente I putem primjene određenih postotaka (množenja) proporcionalnih povoljnosti prirodnih faktora na diferencijalne šumske rente plodnosti I i II zajedno te diferencijalne šumske rente položaja I i II zajedno. Prikladnost uvjeta biološke reprodukcije posječenog drva na panju mogla bi se definirati ovim naturalnim pokazateljem: godišnja sjeona drvna masa u uvjetnim m3 ukupna površina šuma u ha Pri tome bi bilo potrebno odrediti faktore pretvorbe za pojedine drvne sortimente po vrstama drveća u uvjetne ms a za to bi se mogli uzeti odnosi prodajnih (prosječnih) cijena pojedinih drvnih sortimenata po vrstama drveća. Navedeni pokazatelj ovisi: o bonitetu staništa, obrastu, sklopu, starosti, zrelosti za sječu, vrstama drveća i njihovu asortimanu i si. ali i o otvorenosti šuma šumskim saobraćajnicama. Prikladnost uvjeta transport a mogla bi se pak definirati ovim naturalnim pokazateljem: faktični km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma optimalni km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma Pri tome bi bilo potrebno točno definirati pojam »šumskih prometnica« (prosjeke, vodene prometnice? itd.), točno definirati pojmove »ravnične šume «, »prigorske šume« i »brdske šume« te za njih predložiti »optimalne km šumskih prometnica na 1000 ha aktivnih šuma« (nekoć se predlagalo 10 km, odnosno 30 tom, odnosno 50 km...?). Smatramo da je upravo nemoguće oba navedena pokazatelja ispravno spojiti tako, da novi udruženi naturalni pokazatelj bude pravilna osnova za eventualno zajedničko odvajanje onog dijela dohotka koji ovisi o prirodnim uvjetima (plodnosti i položaja) šumskoga gospodarenja. Zbog toga mogao bi se samo prvi naturalni pokazatelj upotrijebiti kao osnova eventualnog odvajanja od diferencijalne šumske rente plodnosti (koja treba biti posebno izdvojena, I plus II) a samo drugi naturalni pokazatelj upotrijebiti kao osnova eventualnog odvajanja od diferencijalne šumske rente položaja(koja treba biti posebno izdvojena, I plus II). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Uostalom — odvajanje dijela dohotka uime izuzetno povoljnih prirodnihuvjeta predlažemo da se zanemar i jer je relativno maleno, nesigurno a komplicirano. Znatno veća, sigurnija i jednostavnija odvajanja moguća su uime izuzetno povoljnih tržišnih a osobito izuzetno povoljnih ostalih uvjeta — koje ćemo obraditi u slijedećim poglavljima. II ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA KOJI OVISI 0 IZUZETNO POVOLJNIM TRŽIŠNI M UVJETIMA U elanu 18 Ustava SFRJ navode se ne samo izuzetno povoljni prirodni uvjeti o kojima je dosad bilo riječi nego i izuzetno povoljne tržišn e te ostal e okolnosti. Zbog toga bi sada željeli prijeći na obradu problematike u vezi s izuzetno povoljnim tržišnim okolnostima. a) Ako neko šumsko gospodarstvo proizvodi drvne sortimente odnosno vrsti drveća koje imaju konjunkturu na tržištu, pa stoga postiže izuzetno visoke tržišne cijene — kako da se odvoje te razlike dohotka? One se mogu utvrditi odbijanjem predkonjunkturnih prosječnih cijena od konjunkturnihcijena takvih drvnih sortimenata (vrsta drveća). Tako izračunate razlike nisu sadržane u ranije navedenim »svim rentama zajedno« (1) ako su potonje bile izračunate polazeći od predkonjunkturnih cijena, odnosno sadržane su u ranije navedenim «svim rentama zajedno« ako su potonje bile izračunate polazeći od konjunkturnih cijena. b) Ako pak neko šumsko gospodarstvo ima izuzetan geografski položajjer se nalazi blizu državne granice (rprelko koje eksportira šumske proizvode u zemlju koja je njima deficitna) ili blizu plovnih rijeka ili mora (kojima znatno jeftinije, dakle uz povoljnije prodajne cijene, eksportira šumske proizvode u zemlje koje su njima deficitne) ono i time ostvaruje stanoviti izuzetni položaj na tržištu. Kako da se odvoje te razlike dohotka? Pri prodaji po tržišnim cijenama fco državna granica ili fco utovareno u riječni ili morski brod a sve po izuzetno višim cijenama od onih prosječnih kod drugih željezničkih ili brodskih stanica šumskih gospodarstava te razlike se utvrđuju također kao razlike postignutih prodajnih cijena; a pri manjim troškovima dotura do navedenih mjesta prodaje kao razlike troškova dotura do tih prodajnih mjesta (npr. do granice željeznicom). Potonje razlike imaju u stanovitoj mjeri karakter i diferencijalnih šumskih renti položaja (i ove su rezultat ograničenosti zemljišta) ali tu se radi o izuzetnom položaju najbližeg mjesta prodaje prema zemlji-ikupcu. Taj nije karaktera ni prirodnih uvjeta, ni ulaganja u prometnice, ni razvitka javnih prometnica društva već političke teritorijalne podjele (država). Tako izračunate razlike mogu također biti već sadržane u ranije navedenim »svim rentama zajedno « (1) ili ih treba dodati potonjima — analogno već navedenom. Vozarinski regres troškova prijevoza kamionom ili jugoslavenskom željeznicom do navedenih prodajnih mjesta pri eksportu može država za neke sortimente odobriti potpuno ili djelomično (9), čime planski stimulira eks |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 10 <-- 10 --> PDF |
port određenih šumskih sortimenata. Taj stimulans ne smije se poništavati putem njegova odvajanja uime izuzetno povoljnih tržišnih pa i ostalih uvjeta . . . Pri a) i b) uvijek trebamo uzeti u račun realne planske prodajne cijene; ako prodajna služba i proizvodnja svojom umiješnošću (promptnošću isporuka, izlaženjem ususret specijalnim željama kupaca, i si.) postignu veće faktične cijene ili svojom neumješnošć u (naknadno priznate bonifikacije, i si.) manje faktične cijene — razlike prema odnosnim realnim planskim cijenama trebaju ići u korist odnosno na teret odnosnih kolektiva. Vjerujemo da u uvjetima nepostojanja plafoniranih cijena neće se nastaviti žalosna praksa fakturiranja boljeg asortimana drvnih proizvoda od onog faktičnog. To je predstavljalo zapravo maskirano protupropisno povisivanje prodajnih cijena. Ukoliko ipafk dođe do toga, to povisivanje bit će samom tehnikom računanja (deduktivno od »realnih planskih« cijena) uključeno u »sve rente zajedno«; to stoga što će se od planske objektivne šumske takse asortimana i količine faktične realizacije odbiti »konkretni financijski normativ za biološku reprodukciju posječenog drva« (vidi 2 i 3) utvrđen na temelju realnog asortimana i količine drvnog prirasta. c) U uvjetima pak dogovaranja o cijenama razmjene drvnih sortimenata između njihovih proizvođača i potrošača (drvoprerađivačkih kapaciteta) putem samoupravnih dogovora — vjerujemo da će dolaziti do izuzetno visokih prodajnih cijena ili do izuzetno niskih prodajnih cijena drvnih sortimenata, ovisno o suvremenosti i racionalnosti regionalnih drvoprerađivačkih kapaciteta. Pozitivne razlike lako je utvrđivati, a i one negativne. One pozitivnepredstavljaju posljedice naročitog oblika izuzetno povoljnih tržišnih uvjetapoložaja određenog šumskog gospodarstva, pa mogu biti predmet eventualnog odvajanja u smislu propisa člana 18 Ustava SFRJ. One negativne paktrebale bi se šumskom gospodarstvu naknaditi od odnosne produkcione cjeline, fondova solidarnosti, i si. I jedne i druge mogu biti već sadržane ili nesadržane u »svim rentama zajedno« — ovisno o tome od kojih su se prodajnih cijena bile deduktivno izračunale navedene »sve rente zajedno« (1). Ako se želi da »sve rente zajedno« obuhvate sam o diferencijalne šumske rente plodnosti i položaja (I i II) sa eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom, tada ih treba izračunati polazeći od planskih realnih cijenanemonopolističkog karaktera. U tom slučaju može se poslužiti j e d i n s t v eni m cjeniko m šumskih taksi (po jedinicama drvnih sortimenata) kao da postoje jedinstvene tržišne cijene fco utovareno u vagon, JŽ, šlep. Ili se može primjenjivati jedinstvena metodika kalkuliranja sumarnih šumskih taksi polazeći od samoupravnim sporazumom uglavljenih prodajnih cijena nemonopolističkog karaktera. Ako se pak želi da »sve rente zajedno« obuhvate i tržišne razlike, treba primijeniti samo navedenu jedinstvenu metodiku kalkuliranja sumarnih šumskih taksi ali polazeći od realnih planskih cijena od kojih su neke ili sve — monopolističke. Ako pođemo tim putem, nismo u naročitoj prednosti jer od tako iskalkuliranih »svih renti zajedno« moramo i onako najprije odvojiti i odbiti tržišne razlike (u njihovu čitavu iznosu) a zatim od ostatka odvojiti dio uime eventualnog odvajanja s naslova izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prema tome, prikladniji je put koji smo opisali u predprethodnoj stavci. Politekonomski zajedničko je svima tržišnim razlikama, monopolnim rentama, što nisu rezultat rada, dio stvorene vrijednosti — već rezultat prenesenih vrijednosti zbog rijetkosti položaja na tržištu i u vezi s time izuzetnih uvjeta ponude i potražnje. III ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA KOJI. OVISI O IZUZETNO POVOLJNIM OSTALI M UVJETIMA Preostaje nam da sada prijeđemo na ostale izuzetne okolnosti. a) Jedna od takvih okolnosti je ta što većina šumskih gospodarstava siječe manje od prirasta. Razlog tome je: nedovoljna faktična osovna drvna zaliha u usporedbi sa optimalnom (koja omogućuje optimalan drvni prirast) i nedovoljna otvorenost šuma šumskim prometnicama, te dr. — što je uzrokovalo takve propise odobrenih šumskogospodarskih osnova. U takvim uvjetima dio proizvedenog drvnog prirasta kolektiv šumskog gospodarstva — bez ikakve naknade od strane društva (putem eksterne realizacije i unutrašnje stimulativne raspodjele) — dugoročno investira u tzv. biološke investicije u korist budućih generacija (društva). Takvom kolektivu treba priznati da od financijskih, posljedica izuzetno povoljnih uvjeta (čl. 18 Ustava) prije bilo kakvog eventualnog odvajanja sebi odvoji uime regresa »opću induktivnu cijenu drva na panju« (financijski normativ za reprodukciju posječenog drva na panju pri najlošijim uvjetima koji diktiraju tzv. lažnu socijalnu vrijednost — usporedi 3 i 4). Ako pak šumsko gospodarstvo siječe više od drvnog prirasta — zahvaljujući izuzetno povoljnim okolnostima osovne drvne zalihe i rasporeda dobnih odnosno debljinskih razreda, i dr. — plansku objektivnu šumsku taksu prethvatne količine sječe, smanjenu za »financijski normativ njezine biološke reprodukcije«, treba shvatiti kao posljedicu izuzetno povoljnih ostalih okolnosti {čl. 18 Ustava — usporedi 4 i 3). Prema tome, takvu prethvatnu plansku objektivnu šumsku taksu, smanjenu za već navedeni financijski normativ, treba prethodno odbiti od ukupne planske objektivne šumske takse a tek tada na preostali dio primijeniti postotak eventualnog odvajanja uime izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta. Ako pri ostvarenju prethvata šumsko gospodarstvo nije odgovarajuće povisilo kalkulativnu »cijenu proizvodnje« redovnog održavanja šuma, nije potrebno smanjiti navedenu šumsku taksu za navedeni financijski normativ (4, 3 i 5). Budući da se u Jugoslaviji dohodak općenito izračunava na temelju realizacije (prema »realizaciononm načelu«), taj iznos kao i onaj smanjen za navedeni »financijski normativ« — obuhvaćen je već u šumskoj taksi svih realiziranih proivoda, odnosno u njihovim »svim rentama zajedno« (1). b) Druga od takvih okolnosti dugoročnog šumskog gospodarenja je ta da su velik dio dugoročnih bioloških investicija pa i dugoročnih tehničkih (građevnih) investicija u šumske prometnice — financirane od ranijih pokoljenja, ili bespovratno beskamatno od strane drzavnosocijalističkog budžeta. Te investicije predstavljaju dakle ulaganja ali ne predstavljaju ulaganja autofinancirana od strane današnjeg samoupravijačkog kolektiva (u šumarstvu npr. od I960.). Prema tome, diferencijalne šumske rente plodnosti |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
i položaja koje su uvjetovane tim ulaganjima, koja ne predstavljaju autofinanciranje samoupravljača, imaju karakter diferencijalnih šumskih renti ali ne onaj tipičan već poseban . U slučaju prijeke potrebe — s gledišta stimulativnosti raspodjele — znatan dio tih diferencijalnih šumskih renti II može se također odvojiti u smislu člana 18 Ustava SFRJ*. To odvajanje možemo u praksi provesti analogno našim navodima šumsku rentu plodnosti treba pomnožiti sa (100 — pi) a diferencijalnušumsku rentu položaja treba pomnožiti sa (100 — p%). Pri tome postotak pi predstavlja udio revaloriziranih vrijednosti vlastitih autofinanciranih bioloških investicija od godine 1960. u revaloriziranim vrijednostima današnjih šumskih sastojina; taj postotak je malen, a (100 — pi) znatan. Postotak ,p2 predstavlja udio revalorizirane nabavne vrijednosti vlastitih autofinanciranih šumskih prometnica od godine 1960. u revaloriziranim nabavnim vrijednostima svih sadašnjih takvih osnovnih sredstava; taj postotak je znatan, ali je još uvijek znatan i postotak (100 — P2). Tretiranje navedene izuzetno povoljne okolnosti u smislu člana 18 Ustava SFRJ dolazi u obzir samo onda ako se ono usvoji i za ostale oblasti (građevine u industriji, i si.). Navedene diferencijalne šumske rente (plodnosti i položaja) II posebnog karaktera uvijek su uključene u ranije navedene »sve rente zajedno« (1). Napominjemo i ističemo: ako su izuzetne tržišne razlike i izuzetne ostale okolnosti sadržane u ranije navedenim »svim rentama zajedno« (1) — potrebno ih je najprije čitave odvojiti, osim one navedene pod III b. (koju treba odvojiti razmjerno navedenim postocima pi i P2). Na preostali dio ».svih renti zajedno« (1) treba zatim primijeniti eventualna odvajanja koja ovise o prirodnim uvjetima, odnosno veća odvajanja koja ovise o učešću ulaganja u šumske sastojine i šumske prometnice koja nisu autofinancirana od strane samoupravljača (III b.). IZVRŠAVANJE NAVEDENIH ODVAJANJA U članu 18 Ustava SFRJ navode se »izuzetno« povoljni uvjeti — prirodni, tržišni i ostali. Kako da se to uzme u obzir? Pri eventualnom odvanjanju dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima — najslabiju jednu ili dvije kategorije ne treba uzimati kao osnovu eventualnog odvajanja. Pri eventualnom odvajanju dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim tržišnim uvjetima mogu se zanemariti razlike koje obuhvaćaju određeni postotak (npr. 5%) nemonopolnih cijena. Pri eventualnom odvajanju dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim ostalim objektivnim okolnostima — moglo bi se društvo zadovoljiti planskim objektivnimšumskim taksama prethvatne sječne drvne mase, smanjenim za navedeni financijski normativ biološke reprodukcije te drvne mase, i tek simboličnim * To odvajanje ima i presedan u čl. 5 Zakona o prostornom uređenju i korišćenju građevinskog zemljišta (10). U njemu se navodi: »Zemljišna renta, koja je nastala ulaganjem društvenih sredstava u zemljište u svrhu njegovog korištenja za građevinske, komunalne i privredne svrhe pripada općini, i u pravilu se koristi za uređenje zemljišta i prostora na kome je renta nastala.« (Podcrtao B. K.). 452 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 13 <-- 13 --> PDF |
dijelom uime društvenog investiranja u šumarstvu. Potonje zbog toga da bi se tako barem djelomično odužilo šumarstvu za posredne koristi koje ono bez ikakve naplate a redovito na svoju financijsku štetu pruža društvu. Kako da se postupi u vezi s još uvijek znatnom inflacijom u SFRJ? Ako ona u jednakoj mjeri pogađa prodajne cijene i reprodukcione troškove, ona ise može zanemariti. To znači: s tog naslova veći ´dohodak ne treba oduzimati radnoj organizaciji jer se radi «amo o nominalno većem broju dinara ali o istoj sumarnoj realnoj vrijednosti. Ako ona pogađa samo reprodukcione troškove a samoupravnim sporazumima ugovorene prodajne cijene u tijeku godine ostaju nepromijenjene — inflacija nanosi financijske štete radnoj organizaciji s objektivnih razloga, pa treba radnoj organizacijipriznati da smije sebi regresirati te štete na teret eventualnih navednih odvajanja, odnosno prije izračunavanja eventualnog postotka odvajanja u korist vlastitog razvitika ili razvitka materijalne osnovice udruženog rada općinske skupštine, pokrajine, republike. Kako da se eventualna odvajanja vrše: na temelju planskih cijena i troškova ili faktičnih? Na temelju planskih objektivnih troškova i planskih realnih cijena — najprije nemonopolnih a naknadno i monopolnih. Kada da se eventualna odvajanja vrše: kvartalno ili godišnje, unaprijed ili unatrag? Nemonopolna odvajanja kvartalno unatrag, a monopolna odvajanja godišnje unatrag; ukoliko se propišu ma i minimalna navedena ostala odvajanja, zbog praktičnosti — također kvartalno unatrag. U odnosnom samoupravnom sporazumu grupacije šumarstva i lovstva (6) navedeno je: — u čl. 14: »Dio dohotka, ostvaren u OOUR zbog izuzetnih pogodnosti u stjecanju (član 18 Ustava), obuhvaća sredstva koja bi omogućavala akumulaciju OOUR iznad planirane stope akumulacije grupacije za tekuću godinu (član 7) uvećane za 20">/o. Sredstva iz ovog člana služe za reprodukciju i razvoj materijalne osnovice udruženog rada.« — u čl. 7: »Skupština sudionika za svaku godinu utvrđuje prosječnu planiranu stopu akumulacije u grupaciji. Pod stopom akumulacije u smislu ovoga člana podrazumijeva se odnos sredstava za proširenje materijalne osnovice udruženog rada (sredstva raspoređena u poslovni fond, sredstva rezerve i amortizacije iznad minimalne zakonske) prema ostvarenom ukupnom dohotku (čl. 12).« Da bi se izbjegli nesporazumci, u čl. 7 potrebno je ispustiti riječ »prosječnu«. To stoga što se tu radi o stanovitoj (određenoj) planiranoj stopi akumulacije koja stopa nije »prosječna« u grupaciji već je »jedinstvena« za šumskogospodarske organizacije grupacije. Ona faktično treba predstavljati »redovnu« stopu akumulacije, koja osigurava planirani dio »normalne« (redovne) proširene reprodukcije šumskogospodarske organizacije. Ako ta stopa iznosi npr. 10, onda ona uvećana za 20 V» (prema čl. 14) iznosi 12. To stoga što povećanje ne iznosi 20 postotnih poena već 20D/» osnovice (određene planirane stope za šumskogospodarske organizacije grupacije). To povećanje faktično treba predstavljati maksimalni pozitivni efekt vještine, umješnosti i zalaganja — većih od onih na kojima se temelje važeće norme i normativi. Drugim riječima, to povećanje treba predstavljati maksimalno subjektivno uzrokovano sniženje troškova i povišenje prihoda — njihovih plansko-objektivnih na faktične razine. To se čini za uvjete našeg šumarstva dosta realnim. Prema tome, viša k faktično ostvarene stope akumulacije (iznad npr. 12 %>) trebao bi predstavljati objektivno uzrokovane dijelove dohotka koji ovise o prirodnim, tržišnim i ostalim izuzetno povoljnim uvjetima (čl. 18 Ustava) zajedno. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Takvo rješenje čini se jednostavnim i praktičnim za provedbu. No, ono sa znanstvenon-analitičkog stanovišta ima ove mane: — Za svaku šumskogospodarsku organizaciju pretpostavlja unaprijed da je iznad prosjeka povoljnom vještinom, umješnošću i zalaganjem radnog kolektiva (subjektivno) faktično ostvarila dodatnu akumulaciju u relativnoj visini od 20 %> određene planske stope akumulacije šumskogospodarskih organizacija grupacije. To pak nikako ne stoji a stvara »uravnilovku« koja uopće ne stimulira radni kolektiv na veću umješnost, vještinu i zalaganje. Umješnost, vještina i zalaganje (subjektivni uzroci) mogu uzrokovati porast stope akumulacije i više od 20 %> (osobito pri lošim uvjetima proizvodnje kada je dohodak i određena planska stopa akumulacije malena). — Njime se ne izuzimaju dijelovi dohotka karaktera diferencijalnih šumskih renti plodnosti II i položaja II koji pri pojedinoj šumskogospodarskoj organizaciji zauzimaju različite stope akumulacije a subjektivno su uzrokovani ulaganjem investicijskih sredstava radnih kolektiva. Ti dijelovi dohotka mogli bi se doduše dopunski grubo izuzeti primjenom već navedenih postotaka pi i ps u obliku odgovarajućeg postotka ps koji bi se primijenio na zbroj svih dijelova dohotka nastalih zbog izuzetno povoljnih uvjeta plodnosti i položaja privređivanja. — Njime se radnom kolektivu ne naknadu je čitav ekvivalent neposječenog godišnjeg drvnog prirasta koji predstavlja specifičnu biološku investiciju u korist budućih generacija (društva). Priznaju se samo odnosni godišnji materijalni troškovi a nikako propušteni dohodak. — Njime se radnom kolektivu ne naknađuje šteta od inflacije. — Ono pretpostavlja da je ostvarivanje stope akumulacije veće od 20"/o nego planirana stopa akumulacije u grupaciji za tečajnu godinu — isključivo rezultat izuzetnih okolnosnti (član 18 Ustava) objektivnog karaktera. To ne mora stajati: vidjeli smo da dio može biti rezultat ulaganja investicijskih sredstava od strane radnog kolektiva (subjektivni uzrok); ne postoji objektivna metoda utvrđivanja za grupaciju odgovarajuće planske stope akumulacije ako se ona ne temelji na prosjeku objektivnih uvjeta privređivanja grupacije nego na »najlošijim uvjetima uz koje je potrebno proizvoditi da bi se pokrile odnosne društvene potrebe (putem tržišta)«; tek slučajno može data grupacija predstavljati politekonomski za oblast šumarstva mjerodavne »najlošije uvjete«; ako se pak planska stopa akumulacije u grupaciji temelji na prosječnim objektivnim uvjetima privređivanja u grupaciji — to nije u skladu s politekonomskim regulativom koji se treba temeljiti na najlošijim uvjetima u oblasti šumarstva. Zbog svega što smo naveli, smatramo da takvo rješenje — koliko god bilo ono jednostavno i praktično — može se uvažiti samo privremeno . . . U svrhu primjene člana 18 Ustava SFRJ potrebno je sve što smo naveli primijeniti — za čitavo šumsko privredno područje. To se obično poklapa s područjem pojedinog šumskog gospodarstva. Unutar pojedinog šumskog privrednog područja u pravilu su nužna prelijevanja sredstava za biološku reprodukciju posječenog drva, pa i za otvaranje šuma šumskim prometnicama. Ukoliko su neke šumarije proglašene za OOUR — one samostalno primjenjuju član 18 Ustava SFRJ za svoje područje; to je za šumsko privredno područje nepovoljni je ukoliko nije prethodno sa cjeline šumskog privrednog područja raspoređena na pojedine OOUR ekonomski opravdana kalkulativna »cijena proizvodnje« biološke reprodukcije (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi) i kalkulativna »cijena proizvodnje « nužnog godišnjeg otvaranja prometnicama (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi). Bez potonjeg otvaranja u našim uvjetima redovito nije uopće moguće ekonomski opravdano iskorišćivanje šuma, dakle ni šumsko gospodarenje, pa odnosni rashod ima karakter neophodnih investicija pa i redovnih troškova gospodarenja (analogno sličnim investicijama odnosno troškovima npr. u rudarstvu). Eventualna davanja s navedenog naslo 454 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 15 <-- 15 --> PDF |
va u korist općinske skupštine, pokrajine ili republike trebalo bi dijeliti proporcionalno površine šuma pojedinih područnih općinskih skupština ili proporcionalno realizaciji drvnih sortimenata pojedini područnih općinskih skupština; prvo je solidarni je s gledišta trajne cjelovitosti šumskog privrednog područja, a drugo je pravilnije s gledišta godišnje dohodovnosti šuma na području pojedine općinske skupštine. Od odvojenih iznosa treba šumsko gospodarstvo svakako zadržat i za seb e kalkulativnu »cijenu proizvodnje« nužnog godišnjeg otvaranjašuma prometnicama (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi) i planski dio kalkulativne »cijene proizvodnje« nužne proširene biološke reprodukcije (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi i planiranom učešću društvene zajednice) — ukoliko već ranije prvo nije uključilo u redovne troškove proizvodnje a drugo u redovne kalkulacione fondove »cijene proizvodnje « jednostavne biološke reprodukcije, pa zbog toga navedena odvajanja primijenilo na odgovarajuće već smanjene »sve rente zajedno« (1). ZAKLJUČCI Na temelju svega što smo naveli, zaključujemo da se kao dijelovi dohotka koji ovise o izuzetno povoljnim uvjetima (61. 18 Ustava) mogu u šumarstvu tretirati: 1) Uime izuzetno povoljnih prirodni h uvjeta: ništa ili minimalni dio »svih renti zajedno« nekonjunkturnoga, nemonopolnoga karaktera. 2) Uime izuzetnih pogodnosti tržišni h uvjeta: čitavi iznosi iznad npr. 5% nekonjunkturnih, nemonopolnih prodajnih cijena, a po odbitku tržišnih razlika zbog nižih prodajnih cijena područnim drvoprerađivačinia zbog njihove zaostalosti. 3) Uime izuzetno povoljnih ostali h uvjeta: čitav iznos planske objektivne šumske takse prethvatne sječe, smanjen za navedeni -financijskinormativ njezine biološke reprodukcije, uz priznanje čitavog iznosa planske objektivne opće induktivne cijene drva na panju neposječenog godišnjeg drvnog prirasta; ništa ili simbolični dio diferencijalnih šumskih renti plodnosti i položaja uime društvenog financiranja investicija u šumarstvu prijegodine 1960. a uzevši u obzir štete od inflacije te goleme posredne koristi od šuma i šumarstva koje dobija društvo uz povišene troškove šumarstva potpuno besplatno. LITERATURA 1. Kralji ć B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šum. list, 7—10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 2. Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šum. list, 3—4, 1969, Zagreb, str. 114—125. 3. Kralji ć B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, Zavod za istraživanju u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, II izdanje, Zagreb 1971, str. 1—173. Ofset tisak. 4. Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + XXI + džep s 11 tabličnih priloga. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 16 <-- 16 --> PDF |
5. Kralji ć B.: »Pojednostavnjena stimulativna raspodjela u šumsko-privrednoj organizaciji na temelju izjednačenja uvjeta privređivanja«, Šum. list, 11—12, 1975, Zagreb, str. 421—430. 6. »Samoupravni sporazum o usklađivanju uvjeta za stjecanje dohotka, zajedničkim temeljima i mjerilima za raspoređivanje dohotka, raspodjelu sredstava za osobne dohotke i zajedničku potrošnju, te osobnih izdataka koji terete materijalne troškove poslovanja grupacije šumarstva i lovstva SR Hrvatske«, Zagreb, prosinac 1975, prijedlog. Ofset tisak. 7. »Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974. 8. »Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974. 9. »Zakon o deviznom poslovanju«, Službeni list SFRJ broj 29/1966 i 54/1967. 10. »Zakon o prostornom uređenju i korišćenju građevinskog zemljišta«, Narodne novine broj 14/1973. ZUSAMMENFASSUNG Abtrennung des Einkommenanteils, der von den ausserordentlich giinstigen, naturlichen, marktmassigen und iibrigen Bedingungen in der Forstwirtschaft abhangt. Der Autor analysiert diejenigen Teile des Einkommens, die von den ausserordenthich giinstigen Bedingungen abhangen (Artikel 18 der Verfassung), und beschiesst, dass in der Forstwirtschalt als solche die folgenden behandelt werden konnen: 1. In Bezug auf die ausserordentlichen naturliche n Bedingungen: nichts oder ein minimaler Teil »aller Renten zusammen« vom nichtkonjunkturellen, nichtmonopolisierten Charakter. 2. In Bezug auf die ausserordentlichen Begiinstigungen wegen der Markt bedingungen: die ganzen Betrage von iiber 5 "h der nichtkonjunkturellen, nichtmonopolisierten Verkaufspreise, jedoch nach dem Abschlag von Marktdifferenzen wegen der niedrigeren Verkaufspreise zugunsten der territorialen holzverarbeitenden Kapazitiiten wegen derer Zuruckgebliebenheit. 3. In Bezug auf die ii b r i g e n ausserordentlichen Bedingungen: den ganzen Betrag der planmassigen objektiven Forsttaxe der Mehreinschlagsmenge, vermindert um das »finanzielle Normativ ihrer biologischen Reproduktion«, bei Anerkennung des ganzen Betrages vom planmassigen objektiven »allgemeinen induktiven Preis des Holzes am Stock« des nichteingeschlagenen jahrlichen Holzzuwachses; nichts oder ein symbolischer Teil der Differential-Waldrenten der Fruchtbarkeit und der Lage (I und II zusammen) in Anbetracht der gesellschaftlich finanzierten Investitionen im Forstwesen von dem Jahr 1960, jedoch beriicksichtigend die Inflationsschaden sowie die riesigen und zahlreichen mittelbaren Nutzen von Forsten und vom Forstwesen, welche die Gesellschaft unter den erhohten Kosten des Forstwessens vollkommen kostenlos bekommt. Primljeno kolovoza 1976. Prof. dr. BRANKO KRALJIĆ, dipl. inž. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za ekonomiku u šumarstvu i drvnoj industriji, Šimunska c. br. 25. |