DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prije četiri godine pokušajem osnivanja REGIONALNO G FONDA ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA namjeravalo se donekle riješiti finansiranje šumarstva na kršu. Općine se nisu mogle suglasiti o izdvajanju sredstava u Regionalni fond, a kako bi Republika u isti fond ulagala neznatna sredstva, pokušaj je propao. Tom prilikom se konstatiralo da nosioci razvoja šumarstva Dalmacije mogu biti samo snažne šumarske radne organizacije. Ova dva pokušaja zadnjih deset godina analizirali smo s ciljem da pokažemo da bez solidarnosti i odgovornog ponašanja svih naprijed navedenih faktora ne može biti niti govora o jedinstvenoj politici finansiranja šumarstva na kršu. Tek kada smo izfinancirali prostu reprodukciju na svim užim područjima u okviru dalmatinskog šumskog područja prišlo bi se formiranju sredstava za proširenu reprodukciju. Za proširenu reprodukciju sredstva trebala bi osigurati Republika i Republički SIZ za šumarstvo te općina i općinski SIZ za šumarstvo. Naime, mnogo bi se postiglo kada bi se do nivoa regije osigurala sredstva za prostu reprodukciju. Sredstva proširene reprodukcije treba ulagati što je moguće ekonomičnije i rentabilnije tj. treba podizati nove šume sa što je moguće većom taksom — da imaju što je moguće veće opće korisne funkcije te graditi šumske puteve koji će omogućiti eksploataciju i njegu danas neotvorenih privrednih šuma. Korisnici opće korisnih funkcija šuma i korisnici drva trebali bi u SIZ-ove (republički, regionalni i općinski) ulagati sredstva prema svom interesu. Jedan od korisnika opće korisnih funkcija šuma može imati interesa da ulaže u jedno uže područje veća sredstva, pa bi to trebalo podržati. Pojedina uža područja mogla bi se ujedinjavati na zajedničkom interesu te ulagati svoja sredstva i u djelatnosti koje nisu klasično šumarske radi ostvarivanja dohotka. UDRUŽIVANJE RADA I SREDSTAVA I ORGANIZACIJA DALMATINSKOG ŠUMSKOG PODRUČJA Koncepcije novog Ustava pružile su šansu organizacionom sređivanju Dalmatinskog šumskog područja. Više nije ustavno insistirati na jednoj radnoj organizaciji sa snažnim centralnim fondovima, s usredotočenom vlasti na nivou centralnog radničkog savjeta, sa specijaliziranim glomaznim službama, na čemu se u prošlosti nastojalo, dok se istovremeno govorilo o što većoj samostalnosti postojećih radnih organizacija, dakle, bilo je to protivrječnost po sebi. Svakim užim područjem ili s više užih područja gospodari jedna radna organizacija s OOUR-om ili bez OOUR-a; ona ima svoj žiro račun, formira svoj dodatak, odlučuje o dohotku putem svojih organa samoupravljanja i delegata. Bitno je da se ne mogu donositi nikakove odluke bez suglasnosti radnih organizacija u užem području, vlast je u bazi i sve što je iznad nje treba da joj služi. Danas oko ovoga ne bi trebalo polemizirati, već bi trebalo usvojiti postojeće organizaciono stanje. |