DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Prije četiri godine pokušajem osnivanja REGIONALNO G FONDA
ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA namjeravalo se donekle
riješiti finansiranje šumarstva na kršu. Općine se nisu mogle suglasiti o
izdvajanju sredstava u Regionalni fond, a kako bi Republika u isti fond ulagala
neznatna sredstva, pokušaj je propao. Tom prilikom se konstatiralo da
nosioci razvoja šumarstva Dalmacije mogu biti samo snažne šumarske radne
organizacije.


Ova dva pokušaja zadnjih deset godina analizirali smo s ciljem da
pokažemo da bez solidarnosti i odgovornog ponašanja svih naprijed navedenih
faktora ne može biti niti govora o jedinstvenoj politici finansiranja
šumarstva na kršu.


Tek kada smo izfinancirali prostu reprodukciju na svim užim područjima
u okviru dalmatinskog šumskog područja prišlo bi se formiranju
sredstava za proširenu reprodukciju. Za proširenu reprodukciju sredstva
trebala bi osigurati Republika i Republički SIZ za šumarstvo te općina
i općinski SIZ za šumarstvo. Naime, mnogo bi se postiglo kada bi se do
nivoa regije osigurala sredstva za prostu reprodukciju. Sredstva proširene
reprodukcije treba ulagati što je moguće ekonomičnije i rentabilnije tj.
treba podizati nove šume sa što je moguće većom taksom — da imaju što
je moguće veće opće korisne funkcije te graditi šumske puteve koji će omogućiti
eksploataciju i njegu danas neotvorenih privrednih šuma.


Korisnici opće korisnih funkcija šuma i korisnici drva trebali bi u
SIZ-ove (republički, regionalni i općinski) ulagati sredstva prema svom
interesu. Jedan od korisnika opće korisnih funkcija šuma može imati interesa
da ulaže u jedno uže područje veća sredstva, pa bi to trebalo podržati.


Pojedina uža područja mogla bi se ujedinjavati na zajedničkom interesu
te ulagati svoja sredstva i u djelatnosti koje nisu klasično šumarske
radi ostvarivanja dohotka.


UDRUŽIVANJE RADA I SREDSTAVA I ORGANIZACIJA DALMATINSKOG
ŠUMSKOG PODRUČJA


Koncepcije novog Ustava pružile su šansu organizacionom sređivanju
Dalmatinskog šumskog područja. Više nije ustavno insistirati na jednoj
radnoj organizaciji sa snažnim centralnim fondovima, s usredotočenom vlasti
na nivou centralnog radničkog savjeta, sa specijaliziranim glomaznim
službama, na čemu se u prošlosti nastojalo, dok se istovremeno govorilo


o što većoj samostalnosti postojećih radnih organizacija, dakle, bilo je to
protivrječnost po sebi.
Svakim užim područjem ili s više užih područja gospodari jedna radna
organizacija s OOUR-om ili bez OOUR-a; ona ima svoj žiro račun, formira
svoj dodatak, odlučuje o dohotku putem svojih organa samoupravljanja
i delegata. Bitno je da se ne mogu donositi nikakove odluke bez suglasnosti
radnih organizacija u užem području, vlast je u bazi i sve što je iznad nje
treba da joj služi. Danas oko ovoga ne bi trebalo polemizirati, već bi trebalo
usvojiti postojeće organizaciono stanje.