DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 64     <-- 64 -->        PDF

užeg područja, te bi ih trebalo osigurati na nivou regionalnog SIZ-a, a ukoliko
se ne može postići ova solidarnost na nivou regionalnog SlZ-a za
šumarstvo, prostu reprodukciju (minimum radnji i mjera) na jednom
dijelu užih područja trebala bi sufinancirati Republika i Republički SIZ
za šumarstvo. Tako se ovdje krug završava: na nivou Republike dogovoren
je obim proste reprodukcije, a za financiranje tih radova usmjereni su
i obavezni svi faktori počevši od radne organizacije u užem području do
Republike s ciljem da se sačuvaju općekorisne funkcije ovih šuma od daljnjeg
propadanja.


Osnivanje užih područja u okviru dalmatinsko-šumskog područja ima
za cilj usmjeravanje općina da skupa s radnom organizacijom vodi brigu


o gospodarenju šumama i šumskim zemljiština na užim područjima i da
inicira mjere solidarnosti na čitavom dalmatinskom šumskom području.
Bez osiguranja sredstava za prostu reprodukciju (minimum radnji i mjera)
na čitavom dalmatinskom šumskom području nema niti jedinstvene
politike niti dugoročnog rješenja statusa i materijalnog položaja šumarstva
na kršu. Ističemo da sadašnja kretanja imaju tendenciju da se uža
područja prepuste na brigu općini, što bi izazvalo nesagledive negativne
posljedice za šume i šumska zemljišta, stvorilo ozbiljne političke probleme
i ugrozilo opće korisne funkcije i opći interes koji je vezan za šume i šumska
zemljišta na kršu, onemogućilo poduzimanje bilo kakovih dugoročnih
mjera i razjedinjavalo današnji mali stepen jedinstva.
Čuju se prigovori da pašarina nije čisto prihod šumarstva. Neke su
općine ukinule pašarinu a neke naplaćuju polovične cijene pašarini. Smatramo
da bi za pašarinu trebalo voditi jedinstvenu politiku: ili utvrditi iste
cijene za dalmatinsko šumsko područje ili ukinuti pašarinu na svim užim
područjima, a sredstva za prostu reprodukciju utvrditi solidarno kako je
naprijed navedeno. Primjenom jednog ili drugog rješenja znatno bi se
olakšao rad radnika zaposlenih u šumarstvu na kršu i poboljšao materijalni
položaj i status šumarstva na kršu, uklonilo bi nezadovoljstvo među
stanovništvom na selu koje je u porastu zbog različitih cijena pašarine,
a sudovi i forumi društveno političkih organizacija i društveno političkih
zajednica riješili bi se velikog broja suvišnih predmeta i nepotrebnih sukoba.
Suvišno je isticati da su u ovakovim odnosima moguće i druge komplikacije.


Uporedit ćemo ove prijedloge s pokušajima rješenja financiranja krša
zadnjih desetak godina. Clan 33. ZOŠ-a pored toga što nije osiguravao
dovoljna sredstva razarao je i do tada postojeću solidarnost, jer su po ovom
osnovu najviše sredstava dobivale najrazvijenije općine, dok su nerazvijene
općine dobivale neznatna sredstva. Republika nije imala sluha za
zahtjeve radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu za pravednijom raspodjelom
sredstava niti za formiranje sredstava u onom obimu kako je to predviđao
zakon, pa je i ovo jedan od razloga zašto nije osnovana jedna radna
organizacija za Dalmatinsko šumsko područje; njenom osnivanju protivile
su se i one općine koje su bolje prošle donošenjem zakona, jer su ova sredstva
pomagala da udružena s dodatnim sredstvima tih općina na njihovom
području ukinu pašarinu, što je bila zaloga za daljnju dezorganizaciju
i slabljenje šumarstva. Ne bi li bilo svrsishodnije da su ta sredstva usmjeravana
na ona područja gdje je došlo do ukidanja radnih organizacija zbog
nedostatka sredstava.


504