DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
zajedničko uže područje. Smatramo da je neophodno da Dalmatinsko šumsko područje i uža područja trebaju osnivati društvenim dogovorom: Izvršno vijeće Sabora SRH, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i prerade drva Hrvatske i Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb. Prijedlog da učesnici u dogovoru budu Zajednica općina Split, Osnovna privredna komora Split, Međupćinsko vijeće sindikata u Splitu, Skupštine općina i šumarske radne organizacije Dalmacije, u stvari znači izdvajanje Dalmatinskog šumskog područja iz režima gospodarenja šumskoprivrednim područjima i svodi se na gospodarenje šumama izvan šumsko privrednog područja, gdje će jačati utjecaj užih područja i utjecaj općina, a smanjivati se broj dodirnih točaka — zajedničkih interesa, a u ovom slučaju Republika bi se riješila brige da financira Dalmatinsko šumsko područje. Pravna zaštita obzirom na izdvajanje šuma i šumskih zemljiša iz šumsikog područja bi oslabila, jer bi suglasnost na izdvajanje davala Zajednica općina Split, a to je isto što i općina. Ovo u krajnjem znači i zapostavljanje općekorisnih funkcija šuma Dalmatinskog šumskog područja, premda je poznato da one nisu manje od istih funkcija šuma u unutrašnjosti naše republike. Smatramo da je neophodno da se Društvenim dogovorom na nivou Republike utvrdi što je to prosta reprodukcija Dalmatinskog šumskog područja (minimum radnji i mjera), a to bi onemogućavalo konzervativna shvaćanja o šumarstvu na kršu, koja ponakada graniče s uvjerenjem da su sve aktivnosti šumarskih organizacija na kršu nepotrebne i suvišne te da su i najvredniji radnici paraziti. Navedeni normativ o prostornoj reprodukciji u dalmatinskom šumskom području iza kojega bi stajao autoritet Izvršnog vijeća SRH, Republičkog sindikata i šumarske struke znatno bi pridonio poboljšanju položaja šumarstva na kršu. FINANCIRANJE DALMATINSKOG ŠUMSKOG PODRUČJA Najprije treba obavezati radne organizacije da u okviru užih područja savjesno gospodare postojećim privrednim šumama koristeći njihove glavne proizvode te da na čitavom užem području koriste sporedne proizvode svih šuma i šumskog zemljišta, poduzimajući sve mjere s ciljem da se postigne maksimalno prihodovanje; u tu svrhu treba se orijentirati i na aktivnosti koje nisu klasično šumarstvo, a koje u datom momentu mogu poboljšati finansijski položaj radnika zaposlenih u šumarstvu na kršu (turizam, hortikulturni radovi i slično). Na ova sredstva, koja se ostvare gospodarenjem šumama u svakom užem području treba dodati sredstva općine toga područja i općinskog SlZ-a za šumarstvo, nastojeći da se na užem području osiguraju sredstva za prostu reprodukciju (»minimum radnji i mjera«). Razvijenije općine bi daleko lakše mogle osigurati prostu reprodukciju na svom području i tamo gdje su mogućnosti prihodovanja od gospodarenja šumama i šumskim zemljištima manje, dok bi osiguranje sredstava za prostu reprodukciju u užim područjima nerazvijenih općina bilo znatno teže. Pretpostavlja se, naime, da jedan dio užih područja iz prihoda od gospodarenja šumama na svom užem području i prihoda općine i općinskog SlZ-a za šumarstvo na tom području ne bi mogao osigurati sredstva za prostu reprodukciju svoga |