DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 62 <-- 62 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA DALMATINSKO ŠUMSKO PODRUČJE Krajem prosinca (24.) 1975. god. u prostorijama Zajednice općina Split održan je sastanaik predstavnika šumsko-gospodarskih radnih organizacija s područja Dalmacije, Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Zajednica općina Split. Međuopćinske konferencije SSRNH za Dalmaciju i Privredne komore za Dalmaciju na kojem je razmatran položaj šumarstva u Dalmaciji i na kojem su tražena rješenja, da se riješe teškoće šumsko-gospodarskih organizacija. Za izradu informacije o problemima šumarstva u Dalmaciji te konkretnog prijedloga o načinu udruživanja i organizacijske forme šumarstva u Dalmaciji izabrana je posebna radna grupa. U tu radnu grupu iz šumsko-gospodarskih radnih organizacija izabrani su H. Prelesni k (Split), D. Prgi n (Šibenik), M. Prijić (Knin) i F. šabić (Makarska) zatim B. Tripalo kao predstavnik Zajednice općina Split i Ž. Vr do l ja k kao predstavnik Privredne komore za Dalmaciju. Ova Radna grupa izvršila je svoj zadataik tokom prve polovine o. g. (1976) izradivši navedenu Informaciju koja treba poslužiti kao materijal u izradi Zakona o šumama te za raspravu u Izvršnom vijeću Sabora SRH. Za udruživanje šumsko-gospodarskih organizacija u Dalmaciji Radna grupa uputila je ovim svoj prijedlog prema kojem se za Dalmaciju predviđa osnivanje POSLOVNE ZAJEDNICE ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA ŠUMARSTVA DALMACIJE . Radna grupa smatra da bi poslove ove Zajednice mogla svladati dva stručnjaka i jedan administrativac uz trošak koji bi se podmirio doprinosom udruženih radnih organizacija u iznosu od 1 do 2% dohotka tih organizacija. Kao član Radne grupe izradio sam referat pod naslovom »DALMATINSKO ŠUMSKO PODRUČJE« kojeg saopćavam kako stručnoj tako i široj javnosti. Polazimo od predpostavke da je shvaćeno i prihvaćeno da Dalmatinsko šumsko područje nije privredno jer ima malo privrednih šuma, te da glavni dio površine zauzimaju zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, koji općekorisne funkcije svakim danom sve više dobivaju na značaju. Uspješno gospodariti s ovim dobrom od općeg interesa može se ako društvena zajednica izmijeni svoj odnos prema ovom području i poduzme mjere koje će postepeno, ali sigurno, poboljšavati postojeće stanje. OSNIVANJE DALMATINSKOG ŠUMSKOG PODRUČJA I UŽIH PODRUČJA Dalmatinsko šumsko područje sastoji se od užih područja, koja zauzimaju površinu općine s tim da se može više općina dogovoriti i osnovati |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
zajedničko uže područje. Smatramo da je neophodno da Dalmatinsko šumsko područje i uža područja trebaju osnivati društvenim dogovorom: Izvršno vijeće Sabora SRH, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i prerade drva Hrvatske i Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb. Prijedlog da učesnici u dogovoru budu Zajednica općina Split, Osnovna privredna komora Split, Međupćinsko vijeće sindikata u Splitu, Skupštine općina i šumarske radne organizacije Dalmacije, u stvari znači izdvajanje Dalmatinskog šumskog područja iz režima gospodarenja šumskoprivrednim područjima i svodi se na gospodarenje šumama izvan šumsko privrednog područja, gdje će jačati utjecaj užih područja i utjecaj općina, a smanjivati se broj dodirnih točaka — zajedničkih interesa, a u ovom slučaju Republika bi se riješila brige da financira Dalmatinsko šumsko područje. Pravna zaštita obzirom na izdvajanje šuma i šumskih zemljiša iz šumsikog područja bi oslabila, jer bi suglasnost na izdvajanje davala Zajednica općina Split, a to je isto što i općina. Ovo u krajnjem znači i zapostavljanje općekorisnih funkcija šuma Dalmatinskog šumskog područja, premda je poznato da one nisu manje od istih funkcija šuma u unutrašnjosti naše republike. Smatramo da je neophodno da se Društvenim dogovorom na nivou Republike utvrdi što je to prosta reprodukcija Dalmatinskog šumskog područja (minimum radnji i mjera), a to bi onemogućavalo konzervativna shvaćanja o šumarstvu na kršu, koja ponakada graniče s uvjerenjem da su sve aktivnosti šumarskih organizacija na kršu nepotrebne i suvišne te da su i najvredniji radnici paraziti. Navedeni normativ o prostornoj reprodukciji u dalmatinskom šumskom području iza kojega bi stajao autoritet Izvršnog vijeća SRH, Republičkog sindikata i šumarske struke znatno bi pridonio poboljšanju položaja šumarstva na kršu. FINANCIRANJE DALMATINSKOG ŠUMSKOG PODRUČJA Najprije treba obavezati radne organizacije da u okviru užih područja savjesno gospodare postojećim privrednim šumama koristeći njihove glavne proizvode te da na čitavom užem području koriste sporedne proizvode svih šuma i šumskog zemljišta, poduzimajući sve mjere s ciljem da se postigne maksimalno prihodovanje; u tu svrhu treba se orijentirati i na aktivnosti koje nisu klasično šumarstvo, a koje u datom momentu mogu poboljšati finansijski položaj radnika zaposlenih u šumarstvu na kršu (turizam, hortikulturni radovi i slično). Na ova sredstva, koja se ostvare gospodarenjem šumama u svakom užem području treba dodati sredstva općine toga područja i općinskog SlZ-a za šumarstvo, nastojeći da se na užem području osiguraju sredstva za prostu reprodukciju (»minimum radnji i mjera«). Razvijenije općine bi daleko lakše mogle osigurati prostu reprodukciju na svom području i tamo gdje su mogućnosti prihodovanja od gospodarenja šumama i šumskim zemljištima manje, dok bi osiguranje sredstava za prostu reprodukciju u užim područjima nerazvijenih općina bilo znatno teže. Pretpostavlja se, naime, da jedan dio užih područja iz prihoda od gospodarenja šumama na svom užem području i prihoda općine i općinskog SlZ-a za šumarstvo na tom području ne bi mogao osigurati sredstva za prostu reprodukciju svoga |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 64 <-- 64 --> PDF |
užeg područja, te bi ih trebalo osigurati na nivou regionalnog SIZ-a, a ukoliko se ne može postići ova solidarnost na nivou regionalnog SlZ-a za šumarstvo, prostu reprodukciju (minimum radnji i mjera) na jednom dijelu užih područja trebala bi sufinancirati Republika i Republički SIZ za šumarstvo. Tako se ovdje krug završava: na nivou Republike dogovoren je obim proste reprodukcije, a za financiranje tih radova usmjereni su i obavezni svi faktori počevši od radne organizacije u užem području do Republike s ciljem da se sačuvaju općekorisne funkcije ovih šuma od daljnjeg propadanja. Osnivanje užih područja u okviru dalmatinsko-šumskog područja ima za cilj usmjeravanje općina da skupa s radnom organizacijom vodi brigu o gospodarenju šumama i šumskim zemljiština na užim područjima i da inicira mjere solidarnosti na čitavom dalmatinskom šumskom području. Bez osiguranja sredstava za prostu reprodukciju (minimum radnji i mjera) na čitavom dalmatinskom šumskom području nema niti jedinstvene politike niti dugoročnog rješenja statusa i materijalnog položaja šumarstva na kršu. Ističemo da sadašnja kretanja imaju tendenciju da se uža područja prepuste na brigu općini, što bi izazvalo nesagledive negativne posljedice za šume i šumska zemljišta, stvorilo ozbiljne političke probleme i ugrozilo opće korisne funkcije i opći interes koji je vezan za šume i šumska zemljišta na kršu, onemogućilo poduzimanje bilo kakovih dugoročnih mjera i razjedinjavalo današnji mali stepen jedinstva. Čuju se prigovori da pašarina nije čisto prihod šumarstva. Neke su općine ukinule pašarinu a neke naplaćuju polovične cijene pašarini. Smatramo da bi za pašarinu trebalo voditi jedinstvenu politiku: ili utvrditi iste cijene za dalmatinsko šumsko područje ili ukinuti pašarinu na svim užim područjima, a sredstva za prostu reprodukciju utvrditi solidarno kako je naprijed navedeno. Primjenom jednog ili drugog rješenja znatno bi se olakšao rad radnika zaposlenih u šumarstvu na kršu i poboljšao materijalni položaj i status šumarstva na kršu, uklonilo bi nezadovoljstvo među stanovništvom na selu koje je u porastu zbog različitih cijena pašarine, a sudovi i forumi društveno političkih organizacija i društveno političkih zajednica riješili bi se velikog broja suvišnih predmeta i nepotrebnih sukoba. Suvišno je isticati da su u ovakovim odnosima moguće i druge komplikacije. Uporedit ćemo ove prijedloge s pokušajima rješenja financiranja krša zadnjih desetak godina. Clan 33. ZOŠ-a pored toga što nije osiguravao dovoljna sredstva razarao je i do tada postojeću solidarnost, jer su po ovom osnovu najviše sredstava dobivale najrazvijenije općine, dok su nerazvijene općine dobivale neznatna sredstva. Republika nije imala sluha za zahtjeve radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu za pravednijom raspodjelom sredstava niti za formiranje sredstava u onom obimu kako je to predviđao zakon, pa je i ovo jedan od razloga zašto nije osnovana jedna radna organizacija za Dalmatinsko šumsko područje; njenom osnivanju protivile su se i one općine koje su bolje prošle donošenjem zakona, jer su ova sredstva pomagala da udružena s dodatnim sredstvima tih općina na njihovom području ukinu pašarinu, što je bila zaloga za daljnju dezorganizaciju i slabljenje šumarstva. Ne bi li bilo svrsishodnije da su ta sredstva usmjeravana na ona područja gdje je došlo do ukidanja radnih organizacija zbog nedostatka sredstava. 504 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prije četiri godine pokušajem osnivanja REGIONALNO G FONDA ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA namjeravalo se donekle riješiti finansiranje šumarstva na kršu. Općine se nisu mogle suglasiti o izdvajanju sredstava u Regionalni fond, a kako bi Republika u isti fond ulagala neznatna sredstva, pokušaj je propao. Tom prilikom se konstatiralo da nosioci razvoja šumarstva Dalmacije mogu biti samo snažne šumarske radne organizacije. Ova dva pokušaja zadnjih deset godina analizirali smo s ciljem da pokažemo da bez solidarnosti i odgovornog ponašanja svih naprijed navedenih faktora ne može biti niti govora o jedinstvenoj politici finansiranja šumarstva na kršu. Tek kada smo izfinancirali prostu reprodukciju na svim užim područjima u okviru dalmatinskog šumskog područja prišlo bi se formiranju sredstava za proširenu reprodukciju. Za proširenu reprodukciju sredstva trebala bi osigurati Republika i Republički SIZ za šumarstvo te općina i općinski SIZ za šumarstvo. Naime, mnogo bi se postiglo kada bi se do nivoa regije osigurala sredstva za prostu reprodukciju. Sredstva proširene reprodukcije treba ulagati što je moguće ekonomičnije i rentabilnije tj. treba podizati nove šume sa što je moguće većom taksom — da imaju što je moguće veće opće korisne funkcije te graditi šumske puteve koji će omogućiti eksploataciju i njegu danas neotvorenih privrednih šuma. Korisnici opće korisnih funkcija šuma i korisnici drva trebali bi u SIZ-ove (republički, regionalni i općinski) ulagati sredstva prema svom interesu. Jedan od korisnika opće korisnih funkcija šuma može imati interesa da ulaže u jedno uže područje veća sredstva, pa bi to trebalo podržati. Pojedina uža područja mogla bi se ujedinjavati na zajedničkom interesu te ulagati svoja sredstva i u djelatnosti koje nisu klasično šumarske radi ostvarivanja dohotka. UDRUŽIVANJE RADA I SREDSTAVA I ORGANIZACIJA DALMATINSKOG ŠUMSKOG PODRUČJA Koncepcije novog Ustava pružile su šansu organizacionom sređivanju Dalmatinskog šumskog područja. Više nije ustavno insistirati na jednoj radnoj organizaciji sa snažnim centralnim fondovima, s usredotočenom vlasti na nivou centralnog radničkog savjeta, sa specijaliziranim glomaznim službama, na čemu se u prošlosti nastojalo, dok se istovremeno govorilo o što većoj samostalnosti postojećih radnih organizacija, dakle, bilo je to protivrječnost po sebi. Svakim užim područjem ili s više užih područja gospodari jedna radna organizacija s OOUR-om ili bez OOUR-a; ona ima svoj žiro račun, formira svoj dodatak, odlučuje o dohotku putem svojih organa samoupravljanja i delegata. Bitno je da se ne mogu donositi nikakove odluke bez suglasnosti radnih organizacija u užem području, vlast je u bazi i sve što je iznad nje treba da joj služi. Danas oko ovoga ne bi trebalo polemizirati, već bi trebalo usvojiti postojeće organizaciono stanje. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Na nivou regije u Splitu treba osnovati Radnu zajednicu za Dalmatinsko šumsko područje. Ova radna zajednica formirala bi samo sredstva za svoje osobne dohotke i za svoju zajedničku potrošnju s kojima bi samostalno mogla raspolagati, drugih sredstava ne bi formirala. Plan rada Zajednice utvrđivao bi se u dogovoru s radnim organizacijama u užim područjima i na osnovu njihovih potreba. Opravdanost postojanja radne zajednice je u rješavanju niza pitanja kojima se radne organizacije nisu mogle baviti, jer nisu bile niti kadrovski opremljene niti materijalno osigurane. Radna Zajednica bi trebala biti posrednik između radnih organizacija u užim područjima, društveno političkih zajednica (Republika, Zajednica općina) i SlZ-ova (republički, regionalni i općinski) i na taj način što bi inicirala jedinstvenu politiku i stručno vodila izradu programa koji bi se predočavali društveno političkim zajednicama i SIZ-ovima. Predlaže se slijedeća sistematizacija radnih mjesta u radnoj zajednici Dalmatinskog šumskog područja: Rukovodilac (šumarski stručnjak), pravnik, ekonomista, šumarski stručnjak za razvoj, administrator. Suvišno je isticati da u ovako brojčano maloj radnoj zajednici mogu postići dobre rezultate samo dobri stručnjaci i savjesni radnici pa bi o tome trebalo voditi računa prilikom izbora kadrova i njihovog nagrađivanja. Predlažemo da se radna zajednica finansira primjenom stope na investiciona ulaganja iz sredstava koja će se dobiti od Republike i Republičkog SlZ-a. Svako daljnje širenje službe u radnoj zajednici išlo bi samoupravnim sporazumijevanjem svih radnih organizacija u užim područjima. U okviru Dalmatinskog šumskog područja trebalo bi izvršiti podjelu rada, a to znači da bi trebalo utvrditi nosioce razvoja za pojedine djelatnosti: jedno uže područje bi bilo nosioc razvoja rasadničke proizvodnje, drugo nosioc razvoja protupožarne zaštite šuma, treće nosioc razvoja transportnih sredstava i mehanizacije u šumarstvu, četvrto nosioc razvoja turizma u šumarstvu i tomu slično. Smatramo da bi umjesto nekad zamišljenih glomaznih specijaliziranih službi na nivou regije na ovaj način sredstva i stručnjake približili neposrednije procesu rada što bi pored ostaloga imalo prednosti i ubržem razvijanju radnih organizacija u užim područjima. Miloš PRIJIĆ, dipl ing. šum. |