DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 47 <-- 47 --> PDF |
konačnog rezultata. Tako bi se eventualno moglo rastumačiti zašto su sa širokokutnom kamerom i uz najmanje točnu procjenu u stereomodelu dobivene najtočnije procijenjene visine u prirodi. 4. ANALIZA PORESAKA 4.1 Srednja pogreška Po teoriji prirasta slučajnih pogrešaka, ako -se uzme da su hs, te b i Z međusobno zavisne veličine, srednja pogreška visine objeikta ± fft) se dobije iz totalnog diferencijala (7). y y j% , o«z ff2b o-hs cz ffhs hs ( __ + —1 + +2 2 — ) (9) h\ Z2 b-´ hs Z hs b Uz pretpostavku da je relativna točnost određivanja visine snimališta i foto° z °b -baze ista, tj. da je = , zadnja dva člana u (9) će se poništiti i do- Z b bivamo (10). 1 / <^K ff2Z o-„ = ± / h* ( + 2 ) (10) r h* Z* Točnost bi dakle ovisila o visini objekta, relativnoj točnosti procjenjivanja u stereomodelu, te o relativnoj točnosti visine snimališta. 4.2 Točnost visine snimališta Odstupanja od uvjeta pretpostavljenih ´kod izvoda formula (normalni vertikalni slučaj, horizontalan teren) uvjetovat će veće ili manje sistematske pogreške. Današnja aerosnimanja se izvode s relativno malim nadirnim otklonima i približno normalni vertikalni slučaj je relativno lako ostvariti. Potpuno horizontalnih terena međutim u prirodi se nalazi vrlo rijetko, te je reljef — razvedenost terena jedan od najvažnijih ograničavajućih faktora za primjenu opisane metode. Utjecaj re 1 j e f a očitovat će se u prvom redu kod određivanja visine snimališta. Za horizontalan teren bit će Z i b isti za cijelo stereopolje. Kod razvedenog terena b kao aritmetička sredina vrijednosti izmjerenih na lijevom i desnom snimku odnosi se približno na neku srednju visinu snimališta Z0, aritmetičku sredinu visine snimališta lijevog (ZL) i desnog (ZD) snimka, odnosno na neki srednji nivo H„ (Slika 2). Visina snimališta Z, koja ulazi u (4) odnosi se zapravo na nivo HA dužine A, tako da je obično ZA # Z„, odnosno između nivoa HA i H„ postoji neka visinska razlika BHA, koja bi po mogućnosti trebala biti što manja. Osim toga reljef uvjetuje da se stabla ili sastojine nalaze u raznim visinskim nivoima. Treba odrediti maksimalnu visinsku razliku od nivoa HA za koju će se teren još moći smatrati horizontalnim. |