DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 27 <-- 27 --> PDF |
NOVA ISKUSTVA SA SUZBIJANJEM KOROVA U SJEMENIŠTU N. ZEKIĆ SAŽETAK. Suzbijanje korova na proizvodnim površinama u rasadniku mehaničkim načinom (pljevljenjem, okopavanjem) u suvremenoj proizvodnji ne zadoovljava. Također ne zadovoljavaju ni mnoga kemijska sredstva (štetnost po ponik i biljke, zagađivanja tla i voda). Zagrebački Kemijski kombinat Katran- Chromos-Kutrilin proizveo je selektivni herbicid pod nazivom COBEX. Provjeravanje vrijednosti i uporabivosti ovog herbiciđa u šumskim rasadnicima primjenom kod sjetve običnog bora, a i nekih drugih četinjača, u rasadniku u Maglaju izvršila je N. Zekić i utvrdila njegovu punu efikasnost na suzbijanju korova. 1. UVOD Suvremena rasadnioka proizvodnja, koja će biti u stanju da podmiri rastuće potrebe šumske privrede na sadnom materijalu, može se ostvariti samo uz uvjet da u prvoj i najosjetljivijoj fazi razvoja, u sjemeništu, budu osiguram potrebni uvjeti za razvoj. Jedan od osnovnih uvjeta za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala je pravovremena i efikasna zaštita od korova. Mehaničkim i ručnim plijevljenjem, koje osobito u kišnim godinama treba u toku sezone često ponavljati, stradava i dobar dio klijanaca. S druge strane u današnjim uslovima (teško je osigurati radnu snagu za ove poslove, pa se sve više javlja potreba za suvremenijim, bržim i ekonomičnijim načinom suzbijanja korova. To je dovelo do pokušaja da se po ugledu na poljoprivredu za suzbijanje korova koriste kemijska sredstva. Kako se specijalno za šumarstvo ovakva sredstva danas još me proizvode preostaje jedino da se iz širokog izbora ovih sredstava proizvedenih za poljoprivredu odaberu ona koja će se najbolje moći prilagoditi tehnologiji rada u šumskim rasadnicima i toleranciji šumskih sadnica, a ujedno neće ugrožavati sredinu. Veliki broj do sada ispitanih i praktično primjenjenih kemijskih sredstava u sjemeništu bio je nepodesan, bilo zbog slabe ili kratkotrajne efikasnosti na korove, toksičnosti za klijance i izazivanja deformiteta na korijenu ili zbog kompliciranog načina primjene. Pokušali smo zato s jednim od novoproizvedenih herbiciđa Cobex-om i dobili dobre rezultate. 2. MATERIJAL I METODA RADA Cobex je trgovačko ime za selektivni herbicid koji sadrži 24% aktivne tvari dinitramina. Proizvodi ga kod nas Kemijski kombinat Chromos-Katran- Kutrilin, Zagreb. Za sada još nije u prometu, ali se uskoro očekuje njegova |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 28 <-- 28 --> PDF |
službena registracija*. Prema rezultatima iz zemalja gdje se već primjenjuje ima naglašenu selektivnost za mnoge kulture i vrlo širok spektar djelovanja na travne i širokolisne korove, među kojima i neke dosta otporne vrste (2, 3). Za uspješno djelovanje veoma je važna pravilna primjena. Površine za sjetvu moraju biti dobro pripremljene. Kompaktno zemljište s velikim grudama i suvišnom vlagom smanjit će efikasnost djelovanja. Treba ga inkorporirati u zemljište na dubinu 4—5 cm za vrijeme .primjene ili 24 sata nakon nje. Djeluje sna korove u (klijanju i nicanju, dok na odrasle korove ne djeluje. Doza se prema vrsti tla kreće od 1,5 1 po ha za laka i pjeskovita tla do 3 1 po ha za teža da. Dobra imu je osobina da je neovisan od vremenskih prilika, što kod većine drugih herbicida nije slučaj. Nakon tretiranja ne smije se naknadno prekopavati zemljište, jer se onemogućava njegovo djelovanje. Važna mu je osobina da ima malu toksičnost i da se brzo razgradi nakon djelovanja, pa nema opasnosti od ugrožavanja okoline. Kod ispitivanja mogućnosti da se ovaj herbicid (primjeni u sjemeništima, osobito četinarskih vrsta, u prvom redu nas je interesiralo da li će biti toksičan za klijance i kakva je efikasnost njegovog djelovanja na postojeću korovsku floru. Pokus je bio izveden u rasadniku »Stan o vi« Tvornice »NATRON« u Maglaju, po sistemu slučajnog blok eksperimenta s 3 ponavljanja, u sjemeništu običnog bora (Pinus silvestris L.) Cobex je primjenjen u dozi 3,5 1 po ha 28. IV. 1975. godine i inkorporiran ručno u zemljište, neposredno nakon primjene. Sjetva je obavljana 10. V. 1975. godine. Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja provedeno je 8 sedmica nakon primjene utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti po Dodel-u (KE), kao i određivanjem suhe mase korova ukopno za sve vrste, sušenjem na 105° C do konstantne težine. Rezultati su obrađeni .standardnim statističkim metodama. 3. UVJETI ZEMLJIŠTA I KLIMA Tlo u rasadniku je beskarbonatni aluvij, primarno pseudooglejan, srednje teškog mehaničkog sastava (pjeskovita ilovača i ilovača), slabo kisele reakcije, slabo humozno, dušikom umjereno do dobro abskrbljeno, fiziološki aktivnim fosforom siromašno, a za biljku lako pristupačnim kalijem slabo osigurano. Tlo je u vrijeme primjene u pogledu vlažnosti i obrade imalo zadovoljavajuće uslove za primjenu herbicida. Klimatski uvjeti (tab. 1) u odnosu na višegodišnji prosjek u pogledu temperatura nisu mnogo otstuipali, ali isu oborine u V, VII, a osobito u VIII mjesecu bile više od prosječnih, što utiče na brzinu zakorovljavanja i razgradnju herbicida. * U međuvremenu, srpanj rnj., COBEX je stavljen u prodaju (Ur.). |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Srednje mjesečne temperature i oborine Tabela 1. Mjesec Srednja mjesečna temperatura u °C 1975. god. Višegodišnji prosjek Oborine 1975. god. u mm Višegodišnji prosjek Broj kišnih dana 1975. god. IV V VI VII VIII IX 10,8 16,4 18,3 20,2 19,9 19,2 11,2 15,5 19,0 20,9 20,3 16,2 43 121 66 120 116 38 74 96 133 81 68 64 13 18 21 8 16 8 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Prosječan broj korova po m2 i koeficijent efikasnosti obični bor — sjemenište Tabela 2. C ob e x 3,51 po ha Vrsta korova Broj korova Koeficijent Kontrola efikasnosti % Agropyron repens (L) P. B. 5,0 59,3 12,3 Amaranthus petroflexus L. 100,0 1,3 Echinochloa crus-galli L. 100,0 2,7 Polygonum persicaria L 1,0 78,7 4,7 Rorippa silvestris (L) Bess. 100,0 0,7 Setaria glauca (L) P. B. 5,0 97,2 180,7 UKUPNO: 11,0 94,6 202,4 Prosječna težina suhe mase korova obični bor — sjemenište Tabela 3. Tretman Težina gr po m2 Cobex 3,5 1 po ha 1,70 Kontrola 34,70 Primjenom Cobex-a smanjena je ukupna zakorovljenost sa visokim koeficijentom efikasnosti od 94,6 %. Kao što se vidi iz tabele 2 broj korovskih |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 30 <-- 30 --> PDF |
vrsta u sjemeništu nije bio velik, ali su zato pojedine vrste bile zastupljene sa velikim brojem primjeraka, kao Setaria glauca (L.) P. B. — sivi muhar, koja je bila izrazito dominantna vrsta. To je korov koji se i pored toga što je jednogodišnji teško suzbija i predstavlja sve veći problem, kako u mnogim poljoprivrednim kulturama, tako i u velikom broju šumskih rasadnika. Ovaj otporni ikorov djelovanjem Cobex-a visoko je reduciran (97,2%). Slika 1. Parcela tretirana Cobex-om 3,5 1 po ha 8 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić Većina ostalih jednogodišnjih vrsta potpuno je suzbijena (KE100%). Od višegodišnjih vrsta Agropyron repens (L.) P. B. — pirika, poznata kao jedna od najotpornijih (korovskih vrsta suzbijena je sa zadovoljavajućim efektom od 59,3´%>. Druga višegodišnja vrsta Rorippa silvestris (L.) Bess. — obični grbak, koja je čest ikorov u šumskim rasadnicima bila je zastupljena s malim učešćem i suzbijena je u potpunosti, ali se na osnovu toga ne bi moglo zaključivati, da li bi (rezultat bio isti ikada bi ova vrsta bila dominantna. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Težina suhe mase ´korova još očiglednije ukazuje na uspješno djelovanje Cobex-a, jer je na tretiranim parcelama bila preko 20 puta man j a, nego na (kontroli (tab. 3). Treba istaknuti da su parcele tretirane Cobex-om, i pored veoma povoljnih uslova za zakorovljavanje (tab. 1), ostale čiste kroz čitavu sezon u i da ih gotovo uopće nije trebalo plijeviti, za razliku od netretiranih koje su plijevljane 5—6 puta (slika 1 i 2). U pogledu uticaja na klijance moglo se je konstatirati, da je Cobex pokazao visoku selektivnost u odnosu na klijance običnog bora, jer procenat uginulih biljčica nije prelazio granice normalnih gubitaka u sjemeništu. Slika 2. Netretirana parcela na kojoj se vršilo ručno plijevljenje. Foto: N. Zekić Da bi se utvrdilo da li ova tolerancija važi i za ostale četinarske vrste u 1976. godini postavljen je ogled s crnim borom (Pinus nigra Am.), smrekom (Picea abies [L.] Karst.) i arišem (Larix decidua Mili), pa iako još nije završen već sada se može utvrditi da su sve ove vrste u punom broju nikle, i klijanci se normalno razvijaju, mada je razmalk itameđu tretmana i sjetve |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 32 <-- 32 --> PDF |
bio kraći nego u pokusu iz 1975. godine. Osim tolerancije pojedinih vrsta na Cobex bilo je također značajno utvrditi koliki treba da bude vremen ski razmak između tretmana i sjetve i da li je moguće vršiti sjetvu neposredno nakon tretmana, bez štetnih posljedica po klijance. Naime, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, kao što je to bio slučaj i ove godine, sjetvu treba obaviti u kratkom raku, ipa nema dovoljno vremena da se obavi tretiranje i čeka do sjetve određeni period vremena (karenca) kao što se to zahtijeva kod nekih preparata. Takav je npr. Basamid granulat, za koji iz drugih i vlastitih iskustava (4) znamo da ima veliku i dosta trajnu efikasnost djelovanja na mnoge korovske vrste i primjena mu je jednostavna, ali mu je nedostatak što od primjene do sjetve zahtijeva dužu karencu. Osim toga u poređenju s Cobex-om je skuplji, jer je potrebna veća količina po ha. Za klijance Cobex nije bio toksičan, niti kada je sjetva vršena neposredno nakon tretmana, ali smo istovremeno uočili da je i efikasnost na korove u tom slučaju slabija. Ovo nalazimo i kod drugih autora (1). Svakako da bi ispitivanja >u tom pravcu trebalo i dalje vršiti, ali smo smatrali da bi rezultati o mogućnosti primjene ovog novog herbicida mogli biti interesantni za rasadničku praksu, obzirom na njenu potrebu za nekim efikasnim, jeftinim i po sredinu bezopasnim kemijskim sredstvom za suzbijanje korova, koje bi se moglo primjeniti kratko vrijeme prije sjetve. 5. ZAKLJUČAK Obzirom da u našoj rasadničkoj praksi još uvijek nema pogodnog kemijskog sredstva za suzbijanje korova u sjemeništu vršili smo ispitivanje s novim herbicidom Cobex u sjemeništu običnog bora (Pinus silvestris L.), na osnovu kojeg se može zaključiti slijedeće: — Cobex je smanjio ukupnu zakorovljenost sa visokim stepenom efikasnosti (94,6%); — dominantna korovska vrsta Setaria glauca (L.) P. B. — sivi muhar, koja se teško suzbija, iako je jednogodišnja, visoko je reducirana (97,2%); — većina ostalih jednogodišnjih vrsta potpuno je suzbijena (100%); — Agropyron repens (L.) P. B. — pirika, višegodišnji i jedan od najotpornijih korova u rasadnicima suzbijen je sa zadovoljavajućim efektom (59,3%); — o efektu djelovanja na Rorippu silvestris (L.) Bess. — obični grbak, također višegodišnji ´korov, koji je često problem u rasadnicima, ne može se zaključivati, jer je bio zastupljen sa malim učešćem; — težina suhe mase korova bila je preko 20 puta manja, nego na kontroli; — Cobex je pokazao visoku selektivnost na klijance običnog bora (Pinus silvestris L.), a u novom ogledu u 1976. godini, klijanci crnog bora (Pinus nigra Am.), smreke (Picea abies [L.] Karst.) i ariša (Larix decidua Mili.) također su bili tolerantni na Cobex; — utvrđeno je, da vremenski razmak od tretmana do sjetve može biti veoma krata/k, bez štetnih posljedica za klijance, što je za rasadmičku praksu |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 33 <-- 33 --> PDF |
važno, jer često zbog nepovoljnih vremenskih prilika sjetvu treba brzo obaviti; — međutim, ukoliko je ovaj razmak bio kraći efikasnost djelovanja na korove se smanjivala; — ispitivanja u cilju utvrđivanja optimalnog vremenskog razmaka između tretmana i sjetve trebalo bi nastaviti, ali i već dobiveni rezultati su za rasadnioku praksu od interesa, obzirom na njenu potrebu za nekim efikasnim, jeftinim i po sredinu bezopasnim kemijskim sredstvom za suzbijanje korova u sjemeništu. LITERATURA 1. Berner, R. C, Abernathy, J. R., Smith, D. T. (1975): Influencing weed control by delaying incorporation of 3 preplant herbicides. Proceedings 28th Annual Meeting Southern Weed Science Society, Texas. 2. J o j i ć, D. (1975): Novi herbicid Cobex — neke njegove osobine i mogućnosti primjene. Biljna zaštita 4, Zagreb. 3. Naish, R. W., Uprichard, E. A. (1974): Dinitraminea new incorporated herbicide for peas, beans, and field brassicas. Proceedings of the 27th New Zealand Weed and Pest Control Conference, Nelson. 4. Zekić , N., Ćukac , N. (1973): Rezultati primjene nekih novijih preparata kod suzbijanja korova u šumskim sjemeništima. Jugoslovenski simpozij o borbi protiv korova, Sarajevo. SUMMARY New experiences in controlling weeds in the seed-beds One o the essential conditions for the production of a qualitative planting stock — for which there is an ever greater demand — is a timely and efficient protection from weeds in the seed-beds. Because of the unsuitable mechanical and manual protection — from which also young seedlings suffer, and owing to insufficient labour — we are trying to solve this problem by appliyng chemicals for destroying the weeds. The majority of chemicals so far applied have not satisfied, either of account of their poor or short efficiency, their toxicity for young seedlings, or their complicated use. An examination of the newly produced herbicide Cobex (24 °/o-Dimtramin) in the Scots Pine (Pinus silvestris L.) seed-beds have given good results. Total invasion by weeds was reduced by 94.6%. The prevailing weed Setaria glauca (L.) P. B. was reduced by 59.3 %, Agropyrum repens (couch-quitch) by 59.3%, and many species by even as much as 100 Vo. The dry matter of the weeds was reduced by more than 20 times. The Cobex herbicide was highly selective for young seedlings of Scots Pine (Pinus silvestris L.), while an experiment carried out in 1976 demonstrated that also young seedlings of European Black Pine (Pinus nigra Arn.), Spruce (Picea abies (L.) Karst) and European Larch (Larix decidua Mill.) did not suffer from this herbicide. It was established that the time-span between treatment and sowing may be very short without any challenge to young seedlings, which is very significant for young seedlings, for owing to unfavourable weather conditions sowing ought to be perfomed within a short time. However, through shortening the aforementioned time-span also the weed-killing efficiency of the herbicide has diminished. Therefore investigations should be continued with the aim to establish the optimal time-span between treatment and sowing. Primljeno u lipnju 1976. Nada Zekić, dipl. ing. šum., Institut za šumarstvo Sarajevo |