DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Rezultati novijih istraživanja u poljoprivredi pokazali su da je kloroza biljaka uzgajanih na karbonatnim tlima vrlo složena i još uvijek nedovoljno istražena. To posebno proizlazi iz referata i diskusija III jugoslavenskog simpozija o mikroelementima (Anić et. al. 1974). Za nas su od osobitog interesa ona istraživanja iz poljoprivrede u kojima se proučava spomenuta kloroza u voćnjacima i vinogradima (Gračanki 1938, Juras i Čolak 1951, Jelović 1952, Gliha et. al. 1972). Ova pojava predstavlja ozbiljan gospodarski problem i najviše se pripisuje nedostatiku željeza (Janjić 1971 i dr.). Kloroza šumskog drveća kod nas je malo istraživanja. U dva se rada pojava kloroze kod američkog borovca (Martinović 1965) i topole (Živanov 1974) objašnjava nepristupaonošou željeza. Istraživanje mjera suzbijanja kloroze kod šumskog drveća nije kod nas vršeno i pored toga što je ova pojava dosta raširena i što je za nju vezano slabo uspijevanje mnogih kultura u našoj Republici. MATERIJAL I METODE RADA Naša istraživanja usmjerili srno na suzbijanje kloroze kod Pinus contorta Doulg. i Pinus silvestris L. Odabrana je jedna vrsta koja je posebno osjetljiva na viši sadržaj kalcija u tlu te vrsta koja je u tom pogledu nešto tolerantnija. Istraživanjima smo obuhvatili dolomitnu rendzinu Samoborske Plešivice. Važnija kemijska svojstva A-horizonta koji je korišten za punjenje lonaca u koje su sađene biljke, prikazana su u tabeli 1. Tabela 1 — Kemijska svojstva tla pH Al Sadržaj Humus Ukupni N H20 n*01 karb. % P205 K20 % % mg/100 g. tla 7.9 7.3 29 1.7 11.4 7.3 0.34 Pokus sa Pinus contorta Dougl. osnovan je 24. travnja 1974. U svaki lonac zasađene su po tri biljke 2 + 0 godine starosti. Pokus koji je postavljen sa pet ponavljanja imao je ova tretiranja: netretirano, Fe-sulfat dodan u tlo, Fe-citrat dodan u tlo, Fe-helat dodan u tlo, Fe^sulfat folijarno, Fe-citrat-folijamo, Fe-helat folijarno, 10% treseta, kiselo smeđe tlo. Po loncu koji je sadržavao 8 kg tla dodano je 0,5 g željeznog sulfata te iste količine željeza u obliku Fe-citrata i Fe-helata. Za folijarno tretiranje biljaka upotrebljen je 0.2 % rastvor Fe-sulfata te odgovarajuće koncentracije Fe-citrata i Fe-helata. Prilikom svakog folijarnog tretiranja netretirane biljke prskane su destiliranom vodom. U tretiranju 8 primijenjen je treset iz Poljske. Neka njegova svojstva iznose se u tabeli 2. 458 |