DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 17 <-- 17 --> PDF |
KLOROZA ČETINJAČA NA DOLOMITNOJ RENDZINI I NJENO SUZBIJANJE N. KOMLENOVIĆ SAŽETAK, činjenica da većina četinjača pokazuje slabo uspijevanje na karbonatnim tlima (spori rast, klorostičnost iglicai njihova manja otpornost prema utjecaju nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika) potakli su šumarski institut u Jastrebarskom da istraži uzroke toj pojavi. Istraživanja je proveo dr Komlenović laboratorijskim načinom s Pinus contorta Dougl. i Pinus silvestris L. Ova istraživanja, za navedene vrste uzgajane na dolomitnoj rendzini, pokazala su da je djelotvorna primjenaželjeznih soli, posebno Fe-helata folijarno. Autor međutim upozorava da je prije osnivanja šumskih rasadnika i kultura nužno ispitati odnosna tla kao i na to, da tu pojavu treba i dalje proučavati. UVOD Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da većina četinjača pokazuje slabo uspijevanje na karbonatnim tlima. Kulture osnovane na ovim tlima sporo rastu, iglice su im klorotiane i manje su otporne prema utjecaju nepovoljnih biotskih i abioitskih čimbenika. Ova je pojava dosta raširena u našim kulturama, posebno u onim čijem osnivanju nisu prethodila pedološka i biljnobranidbena istraživanja. Kloroza četinjača javlja se i u mnogim šumskim rasadnicima (Komlenović 1972). Neki od tih rasadnika osnovani su na karbonatnim tlima, a ima i takvih u kojima je vršena kalcifikacija. Kod uzgoja biljaka na posebnim supstratima također smo utvrdili da je slabo uspijevanju biljaka često povezano sa visokom reakcijom (Komlenović 1967). Kloroza četinjača dosta se spominje u literaturi. Najčešće se objašnjava nepovoljnim Ca/K-odnosom te nepristuipaonošću fosfora i nekih mikroelemenata, u prvom redu željeza (Baul e i Fricke r 1967). Biljkama je željezo potrebno u malim količinama, ali je njegova fiziološka uloga mnogostruka i izuzetno važna. Pored ostalog željezo je neophodno za tvorbu klorofila, pa njegov nedostatak uzrokuje pojavu kloroze. * Zahvaljujem se prof. J. Anić i doc. P. Durmanu koji su pregledali ovaj rad i dali korisne prijedloge za daljnja istraživanja. Istraživanja su financirali Repu blički fond za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organiza cija Zagreb. 457 |