DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 15 <-- 15 --> PDF |
va u korist općinske skupštine, pokrajine ili republike trebalo bi dijeliti proporcionalno površine šuma pojedinih područnih općinskih skupština ili proporcionalno realizaciji drvnih sortimenata pojedini područnih općinskih skupština; prvo je solidarni je s gledišta trajne cjelovitosti šumskog privrednog područja, a drugo je pravilnije s gledišta godišnje dohodovnosti šuma na području pojedine općinske skupštine. Od odvojenih iznosa treba šumsko gospodarstvo svakako zadržat i za seb e kalkulativnu »cijenu proizvodnje« nužnog godišnjeg otvaranjašuma prometnicama (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi) i planski dio kalkulativne »cijene proizvodnje« nužne proširene biološke reprodukcije (prema odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi i planiranom učešću društvene zajednice) — ukoliko već ranije prvo nije uključilo u redovne troškove proizvodnje a drugo u redovne kalkulacione fondove »cijene proizvodnje « jednostavne biološke reprodukcije, pa zbog toga navedena odvajanja primijenilo na odgovarajuće već smanjene »sve rente zajedno« (1). ZAKLJUČCI Na temelju svega što smo naveli, zaključujemo da se kao dijelovi dohotka koji ovise o izuzetno povoljnim uvjetima (61. 18 Ustava) mogu u šumarstvu tretirati: 1) Uime izuzetno povoljnih prirodni h uvjeta: ništa ili minimalni dio »svih renti zajedno« nekonjunkturnoga, nemonopolnoga karaktera. 2) Uime izuzetnih pogodnosti tržišni h uvjeta: čitavi iznosi iznad npr. 5% nekonjunkturnih, nemonopolnih prodajnih cijena, a po odbitku tržišnih razlika zbog nižih prodajnih cijena područnim drvoprerađivačinia zbog njihove zaostalosti. 3) Uime izuzetno povoljnih ostali h uvjeta: čitav iznos planske objektivne šumske takse prethvatne sječe, smanjen za navedeni -financijskinormativ njezine biološke reprodukcije, uz priznanje čitavog iznosa planske objektivne opće induktivne cijene drva na panju neposječenog godišnjeg drvnog prirasta; ništa ili simbolični dio diferencijalnih šumskih renti plodnosti i položaja uime društvenog financiranja investicija u šumarstvu prijegodine 1960. a uzevši u obzir štete od inflacije te goleme posredne koristi od šuma i šumarstva koje dobija društvo uz povišene troškove šumarstva potpuno besplatno. LITERATURA 1. Kralji ć B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šum. list, 7—10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 2. Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šum. list, 3—4, 1969, Zagreb, str. 114—125. 3. Kralji ć B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, Zavod za istraživanju u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, II izdanje, Zagreb 1971, str. 1—173. Ofset tisak. 4. Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + XXI + džep s 11 tabličnih priloga. |