DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Takvo rješenje čini se jednostavnim i praktičnim za provedbu.


No, ono sa znanstvenon-analitičkog stanovišta ima ove mane:


— Za svaku šumskogospodarsku organizaciju pretpostavlja unaprijed da je


iznad prosjeka povoljnom vještinom, umješnošću i zalaganjem radnog kolektiva
(subjektivno) faktično ostvarila dodatnu akumulaciju u relativnoj visini od 20 %>
određene planske stope akumulacije šumskogospodarskih organizacija grupacije.
To pak nikako ne stoji a stvara »uravnilovku« koja uopće ne stimulira radni kolektiv
na veću umješnost, vještinu i zalaganje. Umješnost, vještina i zalaganje
(subjektivni uzroci) mogu uzrokovati porast stope akumulacije i više od 20 %>
(osobito pri lošim uvjetima proizvodnje kada je dohodak i određena planska
stopa akumulacije malena).


— Njime se ne izuzimaju dijelovi dohotka karaktera diferencijalnih šumskih
renti plodnosti II i položaja II koji pri pojedinoj šumskogospodarskoj organizaciji
zauzimaju različite stope akumulacije a subjektivno su uzrokovani ulaganjem
investicijskih sredstava radnih kolektiva. Ti dijelovi dohotka mogli bi se
doduše dopunski grubo izuzeti primjenom već navedenih postotaka pi i ps u
obliku odgovarajućeg postotka ps koji bi se primijenio na zbroj svih dijelova dohotka
nastalih zbog izuzetno povoljnih uvjeta plodnosti i položaja privređivanja.
— Njime se radnom kolektivu ne naknadu je čitav ekvivalent neposječenog
godišnjeg drvnog prirasta koji predstavlja specifičnu biološku investiciju u korist
budućih generacija (društva). Priznaju se samo odnosni godišnji materijalni troškovi
a nikako propušteni dohodak.
— Njime se radnom kolektivu ne naknađuje šteta od inflacije.
— Ono pretpostavlja da je ostvarivanje stope akumulacije veće od 20"/o
nego planirana stopa akumulacije u grupaciji za tečajnu godinu — isključivo
rezultat izuzetnih okolnosnti (član 18 Ustava) objektivnog karaktera. To ne mora
stajati: vidjeli smo da dio može biti rezultat ulaganja investicijskih sredstava od
strane radnog kolektiva (subjektivni uzrok); ne postoji objektivna metoda utvrđivanja
za grupaciju odgovarajuće planske stope akumulacije ako se ona ne temelji
na prosjeku objektivnih uvjeta privređivanja grupacije nego na »najlošijim
uvjetima uz koje je potrebno proizvoditi da bi se pokrile odnosne društvene potrebe
(putem tržišta)«; tek slučajno može data grupacija predstavljati politekonomski
za oblast šumarstva mjerodavne »najlošije uvjete«; ako se pak planska
stopa akumulacije u grupaciji temelji na prosječnim objektivnim uvjetima privređivanja
u grupaciji — to nije u skladu s politekonomskim regulativom koji
se treba temeljiti na najlošijim uvjetima u oblasti šumarstva.
Zbog svega što smo naveli, smatramo da takvo rješenje — koliko god bilo
ono jednostavno i praktično — može se uvažiti samo privremeno . . .


U svrhu primjene člana 18 Ustava SFRJ potrebno je sve što smo naveli
primijeniti — za čitavo šumsko privredno područje. To se
obično poklapa s područjem pojedinog šumskog gospodarstva. Unutar pojedinog
šumskog privrednog područja u pravilu su nužna prelijevanja sredstava
za biološku reprodukciju posječenog drva, pa i za otvaranje šuma
šumskim prometnicama. Ukoliko su neke šumarije proglašene za OOUR —
one samostalno primjenjuju član 18 Ustava SFRJ za svoje područje; to je
za šumsko privredno područje nepovoljni je ukoliko nije prethodno sa cjeline
šumskog privrednog područja raspoređena na pojedine OOUR ekonomski
opravdana kalkulativna »cijena proizvodnje« biološke reprodukcije (prema
odobrenoj šumskogospodarskoj osnovi) i kalkulativna »cijena proizvodnje
« nužnog godišnjeg otvaranja prometnicama (prema odobrenoj šumskogospodarskoj
osnovi). Bez potonjeg otvaranja u našim uvjetima redovito
nije uopće moguće ekonomski opravdano iskorišćivanje šuma, dakle ni šumsko
gospodarenje, pa odnosni rashod ima karakter neophodnih investicija
pa i redovnih troškova gospodarenja (analogno sličnim investicijama odnosno
troškovima npr. u rudarstvu). Eventualna davanja s navedenog naslo


454