DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 13 <-- 13 --> PDF |
dijelom uime društvenog investiranja u šumarstvu. Potonje zbog toga da bi se tako barem djelomično odužilo šumarstvu za posredne koristi koje ono bez ikakve naplate a redovito na svoju financijsku štetu pruža društvu. Kako da se postupi u vezi s još uvijek znatnom inflacijom u SFRJ? Ako ona u jednakoj mjeri pogađa prodajne cijene i reprodukcione troškove, ona ise može zanemariti. To znači: s tog naslova veći ´dohodak ne treba oduzimati radnoj organizaciji jer se radi «amo o nominalno većem broju dinara ali o istoj sumarnoj realnoj vrijednosti. Ako ona pogađa samo reprodukcione troškove a samoupravnim sporazumima ugovorene prodajne cijene u tijeku godine ostaju nepromijenjene — inflacija nanosi financijske štete radnoj organizaciji s objektivnih razloga, pa treba radnoj organizacijipriznati da smije sebi regresirati te štete na teret eventualnih navednih odvajanja, odnosno prije izračunavanja eventualnog postotka odvajanja u korist vlastitog razvitika ili razvitka materijalne osnovice udruženog rada općinske skupštine, pokrajine, republike. Kako da se eventualna odvajanja vrše: na temelju planskih cijena i troškova ili faktičnih? Na temelju planskih objektivnih troškova i planskih realnih cijena — najprije nemonopolnih a naknadno i monopolnih. Kada da se eventualna odvajanja vrše: kvartalno ili godišnje, unaprijed ili unatrag? Nemonopolna odvajanja kvartalno unatrag, a monopolna odvajanja godišnje unatrag; ukoliko se propišu ma i minimalna navedena ostala odvajanja, zbog praktičnosti — također kvartalno unatrag. U odnosnom samoupravnom sporazumu grupacije šumarstva i lovstva (6) navedeno je: — u čl. 14: »Dio dohotka, ostvaren u OOUR zbog izuzetnih pogodnosti u stjecanju (član 18 Ustava), obuhvaća sredstva koja bi omogućavala akumulaciju OOUR iznad planirane stope akumulacije grupacije za tekuću godinu (član 7) uvećane za 20">/o. Sredstva iz ovog člana služe za reprodukciju i razvoj materijalne osnovice udruženog rada.« — u čl. 7: »Skupština sudionika za svaku godinu utvrđuje prosječnu planiranu stopu akumulacije u grupaciji. Pod stopom akumulacije u smislu ovoga člana podrazumijeva se odnos sredstava za proširenje materijalne osnovice udruženog rada (sredstva raspoređena u poslovni fond, sredstva rezerve i amortizacije iznad minimalne zakonske) prema ostvarenom ukupnom dohotku (čl. 12).« Da bi se izbjegli nesporazumci, u čl. 7 potrebno je ispustiti riječ »prosječnu«. To stoga što se tu radi o stanovitoj (određenoj) planiranoj stopi akumulacije koja stopa nije »prosječna« u grupaciji već je »jedinstvena« za šumskogospodarske organizacije grupacije. Ona faktično treba predstavljati »redovnu« stopu akumulacije, koja osigurava planirani dio »normalne« (redovne) proširene reprodukcije šumskogospodarske organizacije. Ako ta stopa iznosi npr. 10, onda ona uvećana za 20 V» (prema čl. 14) iznosi 12. To stoga što povećanje ne iznosi 20 postotnih poena već 20D/» osnovice (određene planirane stope za šumskogospodarske organizacije grupacije). To povećanje faktično treba predstavljati maksimalni pozitivni efekt vještine, umješnosti i zalaganja — većih od onih na kojima se temelje važeće norme i normativi. Drugim riječima, to povećanje treba predstavljati maksimalno subjektivno uzrokovano sniženje troškova i povišenje prihoda — njihovih plansko-objektivnih na faktične razine. To se čini za uvjete našeg šumarstva dosta realnim. Prema tome, viša k faktično ostvarene stope akumulacije (iznad npr. 12 %>) trebao bi predstavljati objektivno uzrokovane dijelove dohotka koji ovise o prirodnim, tržišnim i ostalim izuzetno povoljnim uvjetima (čl. 18 Ustava) zajedno. |