DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 117 <-- 117 --> PDF |
12. V i d e n o v a, E. S.: Primenjanie bakterijalnih preparatov dlja borbi s vrednimi nasekomimi v selskom i ljesnom hozjastve — (Primjena bakterijskih preparata u borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom i šumskom gospodarstvu) — str. 289-298. Autorica saopćava rezultate primjene bakterijskih preparata koji sadrže spore i kristale Bacillus thuringiensis, u Bugarskoj. Prikazani su podaci o načinima primjene biopreparata protiv najvažnijih poljoprivrednih i šumskih štetnika. Izdvajamo samo za nas najinteresantnije primjere: Ustanovljeno je da su gusjenice gubara (Lymantria dispar L.) relativno otporne na djelovanje preparata na bazi B. thuringiensis. Najbolji efekat (90°/o) postiže se aplikacijom biopreparata u vrijeme kada se gusjenice gubara nalaze u I. i II. stadiju. Gusjenice zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea Don.), također su dosta otporne na djelovanje biopreparata, ali je njihova primjena još uvijek efikasna. Najlakše se biopreparatima suzbijaju gusjenice kukavičjeg suznika (Malaco soma neustria L.), koje su na biopreparate veoma osjetljive. Bakterijski preparati: Bactospeine, Biospor, Thuricide i Plantiback, u dozi od 0,5—1 kg/ha dali su zadovoljavajuće rezultate u suzbijanju hrastovog savijača (T o rtrix vi riđana L.). Uspješna je bila i borba protiv mrazovaca Operophtera brumata L. i Erranis aurantitria. Tretiranje izvršeno početkom rujna preparatom D i p e 1 protiv gusjenica borova četnjaka (Cnethocampa pytiocamp a Schif f.) u dozi od 600 gr/ha prouzrokovalo je ugibanje više od 90% gusjenica. Istaknuto je, da se instekticidna vrijednost biopreparata mnogostruko povećava dodavanjem preparatu malih količina insekticida, ali je naglašeno, da se to čini, samo u slučajevima povećane otpornosti insekata na djelovanje biopreparata, kako bi se izbjeglo i najminimalnije zagađivanje okoline. Tabela 1, bibliografija: 46 radova. 13. S i k u r a, A. I.: Boverin i drugie gribnie preparati v borbe s vrednimi nasekomimi v selskom i ljesnom hozjajstve — (Boverin i drugi gljivični preparati u borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom i šumskom gospodarstvu) — str. 299—307. Primjena boverina sa malim dozama insekticida izazvala je 85,7—97,5% mortalitet krupirove zlatice, što je jednako mortalitetu nastalom primjenom velikih doza insekticida. U analognom pokusu sa Carpocapsa pomonella L. ostalo je 90% neoštećenih plodova, a kod višegodišnje primjene boverina na istoj površini postotak neoštećenih plodova iznosio je 99%. Istovremeno mortalitet Zeuzer a pyrin a L. iznosio je 90-93%. Jedinke koje prežive poslije zaraze gljivom Boveria bassianna, masovno ugibaju u vrijeme prezimljavanja, a fekunditet im je smanjen za više od dva puta. Postoji perspektiva dobivanja preparata iz gljive Coniothyrium pericolum Pot. protiv kalifornijske štitaste uši i gljive Entomophtora Thaxteriana Peth. — protiv grinja u staklenicima. Tabela 5, bibliografija: 22 rada. 14. I s a k o v a, N. N.: Bakterii kišečnovo trakta nasekomih i rolj ih v patogeneze zaboljevaniji — (Bakterije probavnog trakta i njihova uloga u patogenezi oboljenja) — str. 308-320. U članku je prikazana uloga crijevnih bakterija kao uzročnika oboljenja insekata. Istraživana je patogeneza oboljenja izazvanog producentima entobakterina Bacillus thuringiensis var. ga11 e r i a e. Ustanovljeno je da je probavni trakt insekata Pieris brasicaeL. osjetljivog na tu kulturu mnogo jače zasićen crijevnim bakterijama, nego kod otporne vrste Barathra brasicae L., što ukazuje na značaj crijevne flore za patogenozu oboljenja. Bakterija probavnog trakta Pseudomonas aeruginosa i Streptococcus faecalis aktivno učestvuju u patološkim procesima, ali im je djelovanje različito kod kupusnog bijelca i kupusne sovice, što je povezano sa specifičnostima pojedinog organizma. Crijevna flora zajedno saB. thuringiensis var. galleria e predstavlja patogeni faktor, koji djeluje na insekte. Tabele 4, bibliografija: 57 radova. 15. Lipa , E. J.: Prostejšije-vozbuditelji zaboljevanija nasekmih, metodi ih izučenija i ispoljzovanie v mikrobiologičeskoj borbe s vrediteljami rastenii — (Protozoa- uzročnici oboljenja insekata, metode njihova izučavanja i korištenja u mikrobiološkoj borbi sa štetnicima bilja) — str. 346-359. Autor prikazuje osebine entomopatogenih protozoa iz 4 razreda. Navodi makro i mikroskopski istraživanja praživa i eks |