DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 115     <-- 115 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


BIOLOGIČESKIJE SREDSTVA ZAŠĆITI
RASTENIJ — (BIOLOŠKA SREDSTVA
ZAŠTITE BILJA), redakcija: prof. dr. E.


M. Šumakov, G. V. Gusev, N. S. Fedoričnik,
strana 416, izdanje »Kolos«, Moskva,
1974.
U ovoj knjizi publicirani su radovi 33
autora iz zemalja istočne Evrope i SSSR-
a.


Osnovna pažnja u knjizi posvećena je
integralnoj metodi zaštite bilja, te praktičnoj
primjeni entomophaga i biopreparata,
čijom se primjenom u velikoj mjeri
smanjuje gubitak uroda poljoprivrednih
kultura, čime je omogućeno povećanje produktivnosti
korisnih biljaka. Knjiga upoznaje
čitaoce s teoretskim i praktičnim
dostignućima u korištenju bioloških sredstava
zaštite bilja.


Mi ćemo se ograničiti na prikaz samo
onih članaka, koji su od interesa za zaštitu
šuma.


1. Viktorov, G. A.: Principi i metodi
integrirovanoj borbi s vrediteljami selskohozjastvenih
kultur — (Principi i metode
integralne borbe sa štetnicima poljoprivrednih
kultura) — str. 11-20.
U radu se razmatraju specifičnosti integralne
zaštite bilja, etape njezina razvoja:
ograničenje upotrebe kemijskih sredstava
(insekticida), pronalaženje selektivnih pesticida,
uvođenje agrotehničkih mjera u
cilju povećanja i jačanja prirodnih mehanizama,
koji reguliraju gustoću populacije
štetnika i zamjenu pesticida biološkim
agensima.


Osobita pažnja posvećena je mogućnosti
određivanja ekonomskog nivoa šteta, koje
nisu stalne veličine, nego ljestvica raznih
nivoa, zbog toga jer se u obzir moraju
uzeti: zonalno klimatske specifičnosti, vrste
bilja, agrotehničke osnove i niz drugih
faktora. Naglašena je potreba poznavanja
odnosa između gustoće populacije štetnika
i njihovih prirodnih neprijatelja, koji
mogu isključiti upotrebu insekticida.


Bibliografija: 21 rad


2. N o v o ž i 1 o v, K. V. — Š a p i r o, V. A.:
Puti sohranjenija entomofagov pri hemičeskih
orabotkah — (Putovi očuvanja entomogaga
kod kemijskih tretiranja) — str.
21—34.


U radu se razmatra djelovanje insekticida
na pojedine razvojne stadije parazita i
predatora, te svrsishodnost njihove primjene
ovisno o gustoći populacije fitofaga i
njihovih prirodnih neprijatelja. Na temelju
pokusa provedenih u laboratoriju i u
prirodi, autori su predočili uticaj insekticida
na korisne insekte, ovisno o vremenu
aplikacije. Ovo je potrebno poznavati zbog
toga, da se tretiranje izvrši u vrijeme kada
će se korisnim entomofagnim insektima
nanijeti najmanja šteta. Težnja je ustanoviti
moguću pojavu selektivnog djelovanja
insektoakaricida, u odnosu na preimaginalni
i imaginalni stadij parazita i predatora.


Tabela 5, crteža 2, bibliografija: 23 rada.


3. Tobias , V. I.: Značenije sistematiki
dlja integrirovanih metodov zašćiti rastenij
— (Značenje sistematike za integralne
metode zaštite bilja) — str. 41-60.
Autor dokazuje, da je sistematika usko
povezana sa tri pravca biološke zaštite
bilja: introdukcijom i aklimatizacijom entomofaga,
njihovim uzgojem u laboratoriju
i biološkom tvornicom, koja će proizvoditi
»živi insekticid selektivnog djelovanja
« s razradom integralnih metoda borbe.


Bibliografija: 53 rada.


4. Jer mi, T. — Nadj, B.: Genetičeskij
metod borbe s vrediteljami rastenij —
(Genetska metoda u borbi sa štetnicima
bilja) — str. 61-78.
Mađarski učenjaci prikazuju načine sterilizacije,
te prednosti i perspektive korištenja
genetskih metoda u zaštiti bilja.
Istraživanja pokazuju, da se genetske metode
za sada mogu upotrijebiti samo za
suzbijanje štetnika iz reda Lepidopteroidea,
Diptera i Coleopteroidea.


Bibliografija: 44 rada.


5. S a n d n e r, G.: Polzovanie nematod v
borbe s vrednimi nesekomimi — (Korištenje
nematoda u borbi sa štetnim insektima)
— str. 79-92.
555




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 116     <-- 116 -->        PDF

U radu se navodi karakteristika pojedinih
grupa nematoda, koje parazitiraju
insekte u Poljskoj. Razmatra se biologija
i ekologija pojedinih vrsta nematoda, opisuje
sastav umjetnih hranivih supstrata
i metodika uzgoja nematoda, kako za laboratorijske
potrebe, tako i za masovnu
upotrebu u prirodnim uslovima.


Bibliografija: 11 radova.


6. Popov , A. G.: Biologičeskie osnovi
masovogo razvedenija entomofagov i ih
hozjajev — (Biološki osnovi masovnog uzgoja
entomofaga i njihovih domaćina) —
str. 95-103.
Značajne i često neželjene promjene u
gustoći populacije insekata uzgajanih u
laboratoriju, događaju se pod utjecajem
uslova ishrane i kvalitete hrane. Djelovanje
povišene gustoće populacije, intenzivna
prirodna selekcija osobito u početku
uzgoja, tendencija ka diapauzi kod neprekidnog
razvoja kulture, sve to može u
znatnoj mjeri utjecati na kvalitet dobivenog
materijala. Autor ukazuje, da prilikom
izbora načina korištenja entomofaga i
razrade programa masovnog uzgoja treba
uvijek o tim promjenama voditi računa.


Tabela 1, crteža 2, bibliografija: 18 radova.


7. Cetilnikova, V. A.: Primenjenie
trihogrami v SSSR-u — (Primjena trihograme
— Trichogramma spp — u
SSSR-u) — str. 138-158.
Autorica je saopćila rezultate proučavanja
biologije i ekologije, te primjene trihograme
u SSSR-u. Specijalizacija pojedine
vrste kao i unutar vrste usko je povezana
sa domaćinima i njihovim staništima.
Određene su zone otporne i nestabilne
efektivnosti raznih vrsta trihograma ovisno
o hidrometeorološkim prilikama pojedinih
lokaliteta u vrijeme odlaganja jaja
štetnika i njihove gustoće populacije. Prikazani
su rezultati efektivnosti trihograma
u raznim područjima SSSR-a.


Crtež 1, bibliografija: 44 rada.


" 8. Kot, J. — Plevka, T.: Biologija i
ekologija Trichogramma spp. — su.
159-171.


U članku je prikazana biološka i ekološka
karakteristika 4 ekotipa trihograme,
poznatih u Poljskoj. Na osnovu literature
i eksperimentalnih podataka razmatra se
utjecaj temperature i vlage te dopunskog
žderanja na fekunditet i dužinu života
trihograme, utjecaj insekticida na njene
preimaginalne stadije, ovisnost stupnja
redukcije o gustoći populacija jaja doma


ćina i parazita. Izloženi su faktori koji
utječu na omjer i odnos spolova trihograme.
Prikazani su i podaci o zarazi jaja
kupusnog bijelca ovisno o gustoći populacije
parazita i jaja domaćina.


Tabela 5, bibliografija: 45 radova.


9. J a s n o š, V. A.: Biologičeskaja borba
s kokcidami v SSSR-u — (Biološka borba
sa štitastim ušima — Coccidae — u
SSSR-u) — str. 247-251.
U radu su prikazana dostignuća i značaj
introdukcije i aklimatizacije u borbi sa
štitastim ušima — štetnicima subtropskih
kultura. Jedan od primjera efikasne upotrebe
introduciranih entomofaga predstavlja
primjena Pseudaphycus malinu
s Gah. protiv Pseudococcus
Comstock i Kuw. u srednjoj Aziji, Zavkavkazju
i Krasnodarskom kraju.


Bibliografija: 19 radova.


10. Ka val e v, O. V.: Razvitie biologičeskovo
metoda borbi s sornjakami v
SSSR-u i stranah Jevropi — (Razvoj biološke
metode borbe sa korovima u SSSR-
u i zemljama Evrope) — str. 252-260.
U prikazu istraživanja biološke borbe
protiv korova, autor navodi, da se ta metoda
razvija prvenstveno u Sovjetskom Savezu.
Za razliku od tradicionalne primjene
inozemnih fitofaga danas se vrši preseljavanje
unutar areala korova Orobanch e
sp. — Phytomyza orobanchia, a
za suzbijanje korova Acroptilon rep
e n s upotrebljava se nematoda Paran guina
picridis itd. U posljednje
vrijeme vrši se u SSSR introdukcija insekata
iz sjeverne Amerike za suzbijanje
korova američkog podrijetla (Ambrosia).
U cjelini za evropske zemlje perspektivna
je biološka kontrola unesene
flore američkog podrijetla.


Bibliografija: 47 radova.


11. Vejzer , J.: Metodika dijagnostiki
protozoinovo zaraženija nasekomih —
(Metodika dijagnosticiranja zaraze insekata
protozoama) — str. 281-288.
Za razradu mogućnosti upotrebe praživotinja
u borbi protiv poljoprivrednih
štetnika, koje protozoa parazitiraju i izazivaju
njihov mortalitet, potrebno je prvenstveno
ustanoviti taksonomsku grupu
protozoa i upoznati njihova svojstva i način
razvoja. U članku su izloženi načela
metodike obrade materijala zaraženog praživima,
njihova varijabilnost, veličina spora,
prijemčivost za insekte, lokalizacija parazita
i principi serološkog utvrđivanja
parazitima.


556




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 117     <-- 117 -->        PDF

12. V i d e n o v a, E. S.: Primenjanie bakterijalnih
preparatov dlja borbi s vrednimi
nasekomimi v selskom i ljesnom hozjastve
— (Primjena bakterijskih preparata
u borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom
i šumskom gospodarstvu) — str.
289-298.
Autorica saopćava rezultate primjene
bakterijskih preparata koji sadrže spore
i kristale Bacillus thuringiensis,
u Bugarskoj. Prikazani su podaci o načinima
primjene biopreparata protiv najvažnijih
poljoprivrednih i šumskih štetnika.


Izdvajamo samo za nas najinteresantnije
primjere:


Ustanovljeno je da su gusjenice gubara
(Lymantria dispar L.) relativno otporne
na djelovanje preparata na bazi


B. thuringiensis. Najbolji efekat
(90°/o) postiže se aplikacijom biopreparata
u vrijeme kada se gusjenice gubara nalaze
u I. i II. stadiju.
Gusjenice zlatokraja (Euproctis
chrysorrhoea Don.), također su dosta
otporne na djelovanje biopreparata, ali je
njihova primjena još uvijek efikasna.


Najlakše se biopreparatima suzbijaju
gusjenice kukavičjeg suznika (Malaco soma
neustria L.), koje su na biopreparate
veoma osjetljive.


Bakterijski preparati: Bactospeine, Biospor,
Thuricide i Plantiback, u dozi od
0,5—1 kg/ha dali su zadovoljavajuće rezultate
u suzbijanju hrastovog savijača (T o rtrix
vi riđana L.).


Uspješna je bila i borba protiv mrazovaca
Operophtera brumata L. i
Erranis aurantitria.


Tretiranje izvršeno početkom rujna preparatom
D i p e 1 protiv gusjenica borova
četnjaka (Cnethocampa pytiocamp
a Schif f.) u dozi od 600 gr/ha prouzrokovalo
je ugibanje više od 90% gusjenica.


Istaknuto je, da se instekticidna vrijednost
biopreparata mnogostruko povećava
dodavanjem preparatu malih količina
insekticida, ali je naglašeno, da se to
čini, samo u slučajevima povećane otpornosti
insekata na djelovanje biopreparata,
kako bi se izbjeglo i najminimalnije zagađivanje
okoline.


Tabela 1, bibliografija: 46 radova.


13. S i k u r a, A. I.: Boverin i drugie
gribnie preparati v borbe s vrednimi nasekomimi
v selskom i ljesnom hozjajstve
— (Boverin i drugi gljivični preparati u
borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom
i šumskom gospodarstvu) — str.
299—307.
Primjena boverina sa malim dozama insekticida
izazvala je 85,7—97,5% mortalitet
krupirove zlatice, što je jednako mortalitetu
nastalom primjenom velikih doza insekticida.
U analognom pokusu sa Carpocapsa
pomonella L. ostalo je
90% neoštećenih plodova, a kod višegodišnje
primjene boverina na istoj površini
postotak neoštećenih plodova iznosio je
99%. Istovremeno mortalitet Zeuzer a
pyrin a L. iznosio je 90-93%. Jedinke
koje prežive poslije zaraze gljivom Boveria
bassianna, masovno ugibaju u
vrijeme prezimljavanja, a fekunditet im
je smanjen za više od dva puta. Postoji
perspektiva dobivanja preparata iz gljive
Coniothyrium pericolum Pot.
protiv kalifornijske štitaste uši i gljive
Entomophtora Thaxteriana


Peth. — protiv grinja u staklenicima.


Tabela 5, bibliografija: 22 rada.


14. I s a k o v a, N. N.: Bakterii kišečnovo
trakta nasekomih i rolj ih v patogeneze
zaboljevaniji — (Bakterije probavnog trakta
i njihova uloga u patogenezi oboljenja)
— str. 308-320.
U članku je prikazana uloga crijevnih
bakterija kao uzročnika oboljenja insekata.
Istraživana je patogeneza oboljenja
izazvanog producentima entobakterina
Bacillus thuringiensis var. ga11
e r i a e. Ustanovljeno je da je probavni
trakt insekata Pieris brasicaeL. osjetljivog
na tu kulturu mnogo jače zasićen
crijevnim bakterijama, nego kod otporne
vrste Barathra brasicae L., što
ukazuje na značaj crijevne flore za patogenozu
oboljenja. Bakterija probavnog
trakta Pseudomonas aeruginosa
i Streptococcus faecalis aktivno
učestvuju u patološkim procesima, ali im
je djelovanje različito kod kupusnog bijelca
i kupusne sovice, što je povezano sa
specifičnostima pojedinog organizma. Crijevna
flora zajedno saB. thuringiensis
var. galleria e predstavlja patogeni
faktor, koji djeluje na insekte.


Tabele 4, bibliografija: 57 radova.


15. Lipa , E. J.: Prostejšije-vozbuditelji
zaboljevanija nasekmih, metodi ih izučenija
i ispoljzovanie v mikrobiologičeskoj
borbe s vrediteljami rastenii — (Protozoa-
uzročnici oboljenja insekata, metode njihova
izučavanja i korištenja u mikrobiološkoj
borbi sa štetnicima bilja) — str.
346-359.
Autor prikazuje osebine entomopatogenih
protozoa iz 4 razreda. Navodi makro
i mikroskopski istraživanja praživa i eks




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 118     <-- 118 -->        PDF

perimentalnih infekcija, insekata. Opisani
su načini sakupljanja i čuvanja infekcionog
materijala, te metode primjene protozoa
u biološkoj borbi protiv štetnika.


Tabele 2, bibliografija: 54 rada.


16. Sincova , L. J.: Primenjenie baktorodenticida
v borbe s grizunami — (Primjena
baktorodenticida u borbi S glodavcima)
— str. 390-395.
U članku su prikazana dostignuća o
primjeni bakteriološkog načina suzbijanja
štetnih glodavaca. Ta metoda temelji se
na umjetnoj infekciji glodavaca, uskospecijaliziranim
patogenim mikroorganizmima
iz roda Salmonella. Opisani su
efikasni i za praktičnu upotrebu pogodni
bakterijski preparati tzv. zrnasti i aminokoštani
baktorodencid. Za oba preparata
naveden je način upotrebe i doza.


Bibliografija: 8 radova.


17. Ver at lijeva, Z. P.: Entomopatogenie
bakteriji Bacillus thuringie
n s i s i biologičeskie insekticidi, sozdanie
v Ruminii na ih osnove — (Entomopatogene
bakterije B. thuringiensis i biološki
insekticidi, proizvedeni u Rumunjskoj
na njihovoj bazi). — str. 396—406.


U radu su izloženi eksperimentalni podaci
o fiziološko biokemijskim svojstvima
bakterija Bac. thuringiensis, potencijal njihova
razmnažanja, sporulacije, potreba
hranivih tvari, insekticidni potencijal i način
izrade termostabilnog egzotoksina. Ustanovljeni
su parametri masovnog dobivanja
bakterija dubinskom kultivacijom.


Kompleks spora i kristala čini novi insekticid
nazvan t u r i n g i n.


Testirana je termostabilnost egzotoksina
protiv krompirove zlatice, a iz nadosađene
kulture dobiven je biološki insekticid turi
n t o k s, koji se za sada nalazi u fazi ispitivanja.


Nadamo se, da će ova vrijedna knjiga
privući pažnju mnogih stručnjaka zaštitara
i entomologa.


S. Opalički
558