DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 115 <-- 115 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA BIOLOGIČESKIJE SREDSTVA ZAŠĆITI RASTENIJ — (BIOLOŠKA SREDSTVA ZAŠTITE BILJA), redakcija: prof. dr. E. M. Šumakov, G. V. Gusev, N. S. Fedoričnik, strana 416, izdanje »Kolos«, Moskva, 1974. U ovoj knjizi publicirani su radovi 33 autora iz zemalja istočne Evrope i SSSR- a. Osnovna pažnja u knjizi posvećena je integralnoj metodi zaštite bilja, te praktičnoj primjeni entomophaga i biopreparata, čijom se primjenom u velikoj mjeri smanjuje gubitak uroda poljoprivrednih kultura, čime je omogućeno povećanje produktivnosti korisnih biljaka. Knjiga upoznaje čitaoce s teoretskim i praktičnim dostignućima u korištenju bioloških sredstava zaštite bilja. Mi ćemo se ograničiti na prikaz samo onih članaka, koji su od interesa za zaštitu šuma. 1. Viktorov, G. A.: Principi i metodi integrirovanoj borbi s vrediteljami selskohozjastvenih kultur — (Principi i metode integralne borbe sa štetnicima poljoprivrednih kultura) — str. 11-20. U radu se razmatraju specifičnosti integralne zaštite bilja, etape njezina razvoja: ograničenje upotrebe kemijskih sredstava (insekticida), pronalaženje selektivnih pesticida, uvođenje agrotehničkih mjera u cilju povećanja i jačanja prirodnih mehanizama, koji reguliraju gustoću populacije štetnika i zamjenu pesticida biološkim agensima. Osobita pažnja posvećena je mogućnosti određivanja ekonomskog nivoa šteta, koje nisu stalne veličine, nego ljestvica raznih nivoa, zbog toga jer se u obzir moraju uzeti: zonalno klimatske specifičnosti, vrste bilja, agrotehničke osnove i niz drugih faktora. Naglašena je potreba poznavanja odnosa između gustoće populacije štetnika i njihovih prirodnih neprijatelja, koji mogu isključiti upotrebu insekticida. Bibliografija: 21 rad 2. N o v o ž i 1 o v, K. V. — Š a p i r o, V. A.: Puti sohranjenija entomofagov pri hemičeskih orabotkah — (Putovi očuvanja entomogaga kod kemijskih tretiranja) — str. 21—34. U radu se razmatra djelovanje insekticida na pojedine razvojne stadije parazita i predatora, te svrsishodnost njihove primjene ovisno o gustoći populacije fitofaga i njihovih prirodnih neprijatelja. Na temelju pokusa provedenih u laboratoriju i u prirodi, autori su predočili uticaj insekticida na korisne insekte, ovisno o vremenu aplikacije. Ovo je potrebno poznavati zbog toga, da se tretiranje izvrši u vrijeme kada će se korisnim entomofagnim insektima nanijeti najmanja šteta. Težnja je ustanoviti moguću pojavu selektivnog djelovanja insektoakaricida, u odnosu na preimaginalni i imaginalni stadij parazita i predatora. Tabela 5, crteža 2, bibliografija: 23 rada. 3. Tobias , V. I.: Značenije sistematiki dlja integrirovanih metodov zašćiti rastenij — (Značenje sistematike za integralne metode zaštite bilja) — str. 41-60. Autor dokazuje, da je sistematika usko povezana sa tri pravca biološke zaštite bilja: introdukcijom i aklimatizacijom entomofaga, njihovim uzgojem u laboratoriju i biološkom tvornicom, koja će proizvoditi »živi insekticid selektivnog djelovanja « s razradom integralnih metoda borbe. Bibliografija: 53 rada. 4. Jer mi, T. — Nadj, B.: Genetičeskij metod borbe s vrediteljami rastenij — (Genetska metoda u borbi sa štetnicima bilja) — str. 61-78. Mađarski učenjaci prikazuju načine sterilizacije, te prednosti i perspektive korištenja genetskih metoda u zaštiti bilja. Istraživanja pokazuju, da se genetske metode za sada mogu upotrijebiti samo za suzbijanje štetnika iz reda Lepidopteroidea, Diptera i Coleopteroidea. Bibliografija: 44 rada. 5. S a n d n e r, G.: Polzovanie nematod v borbe s vrednimi nesekomimi — (Korištenje nematoda u borbi sa štetnim insektima) — str. 79-92. 555 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 116 <-- 116 --> PDF |
U radu se navodi karakteristika pojedinih grupa nematoda, koje parazitiraju insekte u Poljskoj. Razmatra se biologija i ekologija pojedinih vrsta nematoda, opisuje sastav umjetnih hranivih supstrata i metodika uzgoja nematoda, kako za laboratorijske potrebe, tako i za masovnu upotrebu u prirodnim uslovima. Bibliografija: 11 radova. 6. Popov , A. G.: Biologičeskie osnovi masovogo razvedenija entomofagov i ih hozjajev — (Biološki osnovi masovnog uzgoja entomofaga i njihovih domaćina) — str. 95-103. Značajne i često neželjene promjene u gustoći populacije insekata uzgajanih u laboratoriju, događaju se pod utjecajem uslova ishrane i kvalitete hrane. Djelovanje povišene gustoće populacije, intenzivna prirodna selekcija osobito u početku uzgoja, tendencija ka diapauzi kod neprekidnog razvoja kulture, sve to može u znatnoj mjeri utjecati na kvalitet dobivenog materijala. Autor ukazuje, da prilikom izbora načina korištenja entomofaga i razrade programa masovnog uzgoja treba uvijek o tim promjenama voditi računa. Tabela 1, crteža 2, bibliografija: 18 radova. 7. Cetilnikova, V. A.: Primenjenie trihogrami v SSSR-u — (Primjena trihograme — Trichogramma spp — u SSSR-u) — str. 138-158. Autorica je saopćila rezultate proučavanja biologije i ekologije, te primjene trihograme u SSSR-u. Specijalizacija pojedine vrste kao i unutar vrste usko je povezana sa domaćinima i njihovim staništima. Određene su zone otporne i nestabilne efektivnosti raznih vrsta trihograma ovisno o hidrometeorološkim prilikama pojedinih lokaliteta u vrijeme odlaganja jaja štetnika i njihove gustoće populacije. Prikazani su rezultati efektivnosti trihograma u raznim područjima SSSR-a. Crtež 1, bibliografija: 44 rada. " 8. Kot, J. — Plevka, T.: Biologija i ekologija Trichogramma spp. — su. 159-171. U članku je prikazana biološka i ekološka karakteristika 4 ekotipa trihograme, poznatih u Poljskoj. Na osnovu literature i eksperimentalnih podataka razmatra se utjecaj temperature i vlage te dopunskog žderanja na fekunditet i dužinu života trihograme, utjecaj insekticida na njene preimaginalne stadije, ovisnost stupnja redukcije o gustoći populacija jaja doma ćina i parazita. Izloženi su faktori koji utječu na omjer i odnos spolova trihograme. Prikazani su i podaci o zarazi jaja kupusnog bijelca ovisno o gustoći populacije parazita i jaja domaćina. Tabela 5, bibliografija: 45 radova. 9. J a s n o š, V. A.: Biologičeskaja borba s kokcidami v SSSR-u — (Biološka borba sa štitastim ušima — Coccidae — u SSSR-u) — str. 247-251. U radu su prikazana dostignuća i značaj introdukcije i aklimatizacije u borbi sa štitastim ušima — štetnicima subtropskih kultura. Jedan od primjera efikasne upotrebe introduciranih entomofaga predstavlja primjena Pseudaphycus malinu s Gah. protiv Pseudococcus Comstock i Kuw. u srednjoj Aziji, Zavkavkazju i Krasnodarskom kraju. Bibliografija: 19 radova. 10. Ka val e v, O. V.: Razvitie biologičeskovo metoda borbi s sornjakami v SSSR-u i stranah Jevropi — (Razvoj biološke metode borbe sa korovima u SSSR- u i zemljama Evrope) — str. 252-260. U prikazu istraživanja biološke borbe protiv korova, autor navodi, da se ta metoda razvija prvenstveno u Sovjetskom Savezu. Za razliku od tradicionalne primjene inozemnih fitofaga danas se vrši preseljavanje unutar areala korova Orobanch e sp. — Phytomyza orobanchia, a za suzbijanje korova Acroptilon rep e n s upotrebljava se nematoda Paran guina picridis itd. U posljednje vrijeme vrši se u SSSR introdukcija insekata iz sjeverne Amerike za suzbijanje korova američkog podrijetla (Ambrosia). U cjelini za evropske zemlje perspektivna je biološka kontrola unesene flore američkog podrijetla. Bibliografija: 47 radova. 11. Vejzer , J.: Metodika dijagnostiki protozoinovo zaraženija nasekomih — (Metodika dijagnosticiranja zaraze insekata protozoama) — str. 281-288. Za razradu mogućnosti upotrebe praživotinja u borbi protiv poljoprivrednih štetnika, koje protozoa parazitiraju i izazivaju njihov mortalitet, potrebno je prvenstveno ustanoviti taksonomsku grupu protozoa i upoznati njihova svojstva i način razvoja. U članku su izloženi načela metodike obrade materijala zaraženog praživima, njihova varijabilnost, veličina spora, prijemčivost za insekte, lokalizacija parazita i principi serološkog utvrđivanja parazitima. 556 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 118 <-- 118 --> PDF |
perimentalnih infekcija, insekata. Opisani su načini sakupljanja i čuvanja infekcionog materijala, te metode primjene protozoa u biološkoj borbi protiv štetnika. Tabele 2, bibliografija: 54 rada. 16. Sincova , L. J.: Primenjenie baktorodenticida v borbe s grizunami — (Primjena baktorodenticida u borbi S glodavcima) — str. 390-395. U članku su prikazana dostignuća o primjeni bakteriološkog načina suzbijanja štetnih glodavaca. Ta metoda temelji se na umjetnoj infekciji glodavaca, uskospecijaliziranim patogenim mikroorganizmima iz roda Salmonella. Opisani su efikasni i za praktičnu upotrebu pogodni bakterijski preparati tzv. zrnasti i aminokoštani baktorodencid. Za oba preparata naveden je način upotrebe i doza. Bibliografija: 8 radova. 17. Ver at lijeva, Z. P.: Entomopatogenie bakteriji Bacillus thuringie n s i s i biologičeskie insekticidi, sozdanie v Ruminii na ih osnove — (Entomopatogene bakterije B. thuringiensis i biološki insekticidi, proizvedeni u Rumunjskoj na njihovoj bazi). — str. 396—406. U radu su izloženi eksperimentalni podaci o fiziološko biokemijskim svojstvima bakterija Bac. thuringiensis, potencijal njihova razmnažanja, sporulacije, potreba hranivih tvari, insekticidni potencijal i način izrade termostabilnog egzotoksina. Ustanovljeni su parametri masovnog dobivanja bakterija dubinskom kultivacijom. Kompleks spora i kristala čini novi insekticid nazvan t u r i n g i n. Testirana je termostabilnost egzotoksina protiv krompirove zlatice, a iz nadosađene kulture dobiven je biološki insekticid turi n t o k s, koji se za sada nalazi u fazi ispitivanja. Nadamo se, da će ova vrijedna knjiga privući pažnju mnogih stručnjaka zaštitara i entomologa. S. Opalički 558 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 117 <-- 117 --> PDF |
12. V i d e n o v a, E. S.: Primenjanie bakterijalnih preparatov dlja borbi s vrednimi nasekomimi v selskom i ljesnom hozjastve — (Primjena bakterijskih preparata u borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom i šumskom gospodarstvu) — str. 289-298. Autorica saopćava rezultate primjene bakterijskih preparata koji sadrže spore i kristale Bacillus thuringiensis, u Bugarskoj. Prikazani su podaci o načinima primjene biopreparata protiv najvažnijih poljoprivrednih i šumskih štetnika. Izdvajamo samo za nas najinteresantnije primjere: Ustanovljeno je da su gusjenice gubara (Lymantria dispar L.) relativno otporne na djelovanje preparata na bazi B. thuringiensis. Najbolji efekat (90°/o) postiže se aplikacijom biopreparata u vrijeme kada se gusjenice gubara nalaze u I. i II. stadiju. Gusjenice zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea Don.), također su dosta otporne na djelovanje biopreparata, ali je njihova primjena još uvijek efikasna. Najlakše se biopreparatima suzbijaju gusjenice kukavičjeg suznika (Malaco soma neustria L.), koje su na biopreparate veoma osjetljive. Bakterijski preparati: Bactospeine, Biospor, Thuricide i Plantiback, u dozi od 0,5—1 kg/ha dali su zadovoljavajuće rezultate u suzbijanju hrastovog savijača (T o rtrix vi riđana L.). Uspješna je bila i borba protiv mrazovaca Operophtera brumata L. i Erranis aurantitria. Tretiranje izvršeno početkom rujna preparatom D i p e 1 protiv gusjenica borova četnjaka (Cnethocampa pytiocamp a Schif f.) u dozi od 600 gr/ha prouzrokovalo je ugibanje više od 90% gusjenica. Istaknuto je, da se instekticidna vrijednost biopreparata mnogostruko povećava dodavanjem preparatu malih količina insekticida, ali je naglašeno, da se to čini, samo u slučajevima povećane otpornosti insekata na djelovanje biopreparata, kako bi se izbjeglo i najminimalnije zagađivanje okoline. Tabela 1, bibliografija: 46 radova. 13. S i k u r a, A. I.: Boverin i drugie gribnie preparati v borbe s vrednimi nasekomimi v selskom i ljesnom hozjajstve — (Boverin i drugi gljivični preparati u borbi sa štetnim insektima u poljoprivrednom i šumskom gospodarstvu) — str. 299—307. Primjena boverina sa malim dozama insekticida izazvala je 85,7—97,5% mortalitet krupirove zlatice, što je jednako mortalitetu nastalom primjenom velikih doza insekticida. U analognom pokusu sa Carpocapsa pomonella L. ostalo je 90% neoštećenih plodova, a kod višegodišnje primjene boverina na istoj površini postotak neoštećenih plodova iznosio je 99%. Istovremeno mortalitet Zeuzer a pyrin a L. iznosio je 90-93%. Jedinke koje prežive poslije zaraze gljivom Boveria bassianna, masovno ugibaju u vrijeme prezimljavanja, a fekunditet im je smanjen za više od dva puta. Postoji perspektiva dobivanja preparata iz gljive Coniothyrium pericolum Pot. protiv kalifornijske štitaste uši i gljive Entomophtora Thaxteriana Peth. — protiv grinja u staklenicima. Tabela 5, bibliografija: 22 rada. 14. I s a k o v a, N. N.: Bakterii kišečnovo trakta nasekomih i rolj ih v patogeneze zaboljevaniji — (Bakterije probavnog trakta i njihova uloga u patogenezi oboljenja) — str. 308-320. U članku je prikazana uloga crijevnih bakterija kao uzročnika oboljenja insekata. Istraživana je patogeneza oboljenja izazvanog producentima entobakterina Bacillus thuringiensis var. ga11 e r i a e. Ustanovljeno je da je probavni trakt insekata Pieris brasicaeL. osjetljivog na tu kulturu mnogo jače zasićen crijevnim bakterijama, nego kod otporne vrste Barathra brasicae L., što ukazuje na značaj crijevne flore za patogenozu oboljenja. Bakterija probavnog trakta Pseudomonas aeruginosa i Streptococcus faecalis aktivno učestvuju u patološkim procesima, ali im je djelovanje različito kod kupusnog bijelca i kupusne sovice, što je povezano sa specifičnostima pojedinog organizma. Crijevna flora zajedno saB. thuringiensis var. galleria e predstavlja patogeni faktor, koji djeluje na insekte. Tabele 4, bibliografija: 57 radova. 15. Lipa , E. J.: Prostejšije-vozbuditelji zaboljevanija nasekmih, metodi ih izučenija i ispoljzovanie v mikrobiologičeskoj borbe s vrediteljami rastenii — (Protozoa- uzročnici oboljenja insekata, metode njihova izučavanja i korištenja u mikrobiološkoj borbi sa štetnicima bilja) — str. 346-359. Autor prikazuje osebine entomopatogenih protozoa iz 4 razreda. Navodi makro i mikroskopski istraživanja praživa i eks |