DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 113 <-- 113 --> PDF |
na njemačkom jeziku, dok su knjige i na engleskom te češkom). Najmlađe upotrebljene knjige su iz 1960. godine (R e d h e r A.: Manual of cultivated trees and shrubs hardy in North America te G. K r u ssman : Die Nadelholze), a časopisi i iz 1964. (Šumarski list). Kako je pratio časopise neka posluži i podatak, da je u hrvatskom rod »F o r s y t h i a« nazvao »forsajtija «, za koji je termin pledirao i Đ. Kneževi ć (vidi Šum. list, 1958, str. 328). ltd. Hermanova Šumarska dendrologija u svakom slučaju zavređuje pozitivnu ocjenu bez obzira na to što nije potpuna. Smatramo je nepotpunom što nije u cjelosti »š u- m a r s k a« i po tome da još više da posluži kao priručnik. Potpuna bi, po našem mišljenju, bila onda, kada bi za svaku vrst sadržavala i podatke o vremenu dozrijevanja sjemena, prirodnog trajanja klijavosti te mogućnosti vegetivne obnove ili razmnožavanja. Ovo donekle potvrđuje i sam autor, jer navodi i podatke o klijavosti sjemena, ali samo za neke vrste kao npr. za duglazije, bagrem, jasen i još neke. Pri tome trebalo bi neke uvriježene podatke, podatke koji potječu od prije pedeset pa i više godina, provjeriti s novim saznanjima. Tako. npr. ne stoji podatak, koji se nalazi i u ovoj Dendrologiji, o općem nis Kovačević, I.: GOSPODARSKE ODREDNICE GRAČAC, str. 330, si. 150, lit. 80. Zagreb, 1976. Naš krš nije bio pustinja, kako ga nazivaju stručnjaci za rastlinstvo (vegetaciju). O tome imamo brojne podatke. Iz povijesti narodnih vladara vidimo da je Tomislavova hrvatska bila snažna država. Samo u bogatoj sredini, gdje je priroda očuvana može izrasti ovako snažna država. No vrijeme čini svoje. Devastacija krša je počela još za Ilira. Nastavila se je za Rimljana. Njoj su pridonijeli Slaveni, Metci, a naročito Turci. Još uvijek danas je znatan dio krša s vegetacijskog gledišta pustara gdje prevladavaju kamenjare. Tlo je plitko, suho, klimatske prilike su ekstremne. Izbor kultura malen. Uzevši sve ovo moramo poči od činjenice, tamo živi čovjek i da je npr. u području Gračaca poljoprivreda glavno zani- Kom postotku klijavosti brijestovog ili čempresovog sjemena (obično se navodi s 30 — 40%). Brijestovo sjeme ili točnije sjemenke praktički se klijave sa 100%>, a nizak postotak klijavosti posljedica je, što se sakuplja ne samo puna sjemenka nego i štura tj. samo krilašca i sjemenski ovoj. Nizak postotak klijavosti čempresovog sjemena (svježeg) opet posljedica je nepažnje kod branja češera te se sabiru češeri s dozrelim i češeri s još nedozrelim sjemenom. S druge strane podatak o vremenu dozrijevanja brijestovog sjemena (V-VI mj.) ili crnog bora (X-XI mj.) treba dopuniti, da u uslovima submediteranske klime (u Južnoj Hrvatskoj — Dalmaciji) brijestovo sjeme dozrijeva već polovicom IV mj., crnoborovo tek u XII mj. ltd. U detaljniju analizu teksta nećemo ulaziti to više, što je knjiga već rasprodana, a nedostatke će sigurno zapaziti i novi izdavač (pisac) takove dendrologije, pa ih i otkloniti. Jednako tako i neke nejasne formulacije poput npr. one, da plodovi planike dozrijevaju još za vrijeme cvatnje (ispravna je formulacija da se plodovi razvijaju punu godinu pa se na stablu (grmu) istodobno nalaze i cvjetovi i plodovi od prošlogodišnje cvatnje). O. Piškorić manje. Autor, znanstveni savjetnik, prof, dr Ivo K o v a č e v i ć, je temeljito snimio (proučio) pedološki sastav, tla, klimu i vegetacijski pokrov; proučio je sisteme poljoprivrede, tehnologije poljoprivredne proizvodnje; proučio je detaljno sadanje stanje pogubne erozije. Na kršu predjela Gračac pod udarom je erozije 80,6°/<> površina! Na osnovu svega autor sumarno predlaže da se na osnovi sadanjeg stanja prirodnih i privrednih prilika pređe u ofanzivu s ciljem melioracije (popravka) krša. Prvenstveno dalju devestaciju krša treba zaustaviti a zatim postepeno unaprijediti sve faktore koji će stvoriti bolje uvjete za šumarsku, stočarsku, te ratarsku pa i voćarsku proizvodnju. Autor nas u publikaciji ohrabruje s brojnim primjerima da je to moguće. Tamo su živi ljudi. Njima treba pomoći. J. Kovačević |