DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 113     <-- 113 -->        PDF

na njemačkom jeziku, dok su knjige i na
engleskom te češkom). Najmlađe upotrebljene
knjige su iz 1960. godine (R e d h e r
A.: Manual of cultivated trees and shrubs
hardy in North America te G. K r u ssman
: Die Nadelholze), a časopisi i iz
1964. (Šumarski list). Kako je pratio časopise
neka posluži i podatak, da je u hrvatskom
rod »F o r s y t h i a« nazvao »forsajtija
«, za koji je termin pledirao i Đ.
Kneževi ć (vidi Šum. list, 1958, str. 328).


ltd.


Hermanova Šumarska dendrologija u
svakom slučaju zavređuje pozitivnu ocjenu
bez obzira na to što nije potpuna. Smatramo
je nepotpunom što nije u cjelosti »š u-
m a r s k a« i po tome da još više da posluži
kao priručnik. Potpuna bi, po našem
mišljenju, bila onda, kada bi za svaku vrst
sadržavala i podatke o vremenu dozrijevanja
sjemena, prirodnog trajanja klijavosti
te mogućnosti vegetivne obnove ili
razmnožavanja. Ovo donekle potvrđuje i
sam autor, jer navodi i podatke o klijavosti
sjemena, ali samo za neke vrste kao
npr. za duglazije, bagrem, jasen i još neke.
Pri tome trebalo bi neke uvriježene podatke,
podatke koji potječu od prije pedeset
pa i više godina, provjeriti s novim saznanjima.
Tako. npr. ne stoji podatak, koji se
nalazi i u ovoj Dendrologiji, o općem nis


Kovačević, I.: GOSPODARSKE ODREDNICE
GRAČAC, str. 330, si. 150, lit. 80. Zagreb,
1976.


Naš krš nije bio pustinja, kako ga nazivaju
stručnjaci za rastlinstvo (vegetaciju).
O tome imamo brojne podatke. Iz povijesti
narodnih vladara vidimo da je Tomislavova
hrvatska bila snažna država. Samo u
bogatoj sredini, gdje je priroda očuvana
može izrasti ovako snažna država.


No vrijeme čini svoje. Devastacija krša
je počela još za Ilira. Nastavila se je za
Rimljana. Njoj su pridonijeli Slaveni, Metci,
a naročito Turci. Još uvijek danas je
znatan dio krša s vegetacijskog gledišta
pustara gdje prevladavaju kamenjare. Tlo
je plitko, suho, klimatske prilike su ekstremne.
Izbor kultura malen.


Uzevši sve ovo moramo poči od činjenice,
tamo živi čovjek i da je npr. u području
Gračaca poljoprivreda glavno zani-


Kom postotku klijavosti brijestovog ili
čempresovog sjemena (obično se navodi
s 30 — 40%). Brijestovo sjeme ili točnije
sjemenke praktički se klijave sa 100%>, a
nizak postotak klijavosti posljedica je,
što se sakuplja ne samo puna sjemenka
nego i štura tj. samo krilašca i sjemenski
ovoj. Nizak postotak klijavosti čempresovog
sjemena (svježeg) opet posljedica
je nepažnje kod branja češera te se sabiru
češeri s dozrelim i češeri s još nedozrelim
sjemenom. S druge strane podatak o vremenu
dozrijevanja brijestovog sjemena
(V-VI mj.) ili crnog bora (X-XI mj.) treba
dopuniti, da u uslovima submediteranske
klime (u Južnoj Hrvatskoj — Dalmaciji)
brijestovo sjeme dozrijeva već polovicom
IV mj., crnoborovo tek u XII mj. ltd.


U detaljniju analizu teksta nećemo ulaziti
to više, što je knjiga već rasprodana,
a nedostatke će sigurno zapaziti i novi
izdavač (pisac) takove dendrologije, pa ih
i otkloniti. Jednako tako i neke nejasne
formulacije poput npr. one, da plodovi
planike dozrijevaju još za vrijeme cvatnje
(ispravna je formulacija da se plodovi razvijaju
punu godinu pa se na stablu (grmu)
istodobno nalaze i cvjetovi i plodovi od
prošlogodišnje cvatnje).


O. Piškorić
manje. Autor, znanstveni savjetnik, prof,
dr Ivo K o v a č e v i ć, je temeljito snimio
(proučio) pedološki sastav, tla, klimu
i vegetacijski pokrov; proučio je sisteme
poljoprivrede, tehnologije poljoprivredne
proizvodnje; proučio je detaljno sadanje
stanje pogubne erozije. Na kršu predjela
Gračac pod udarom je erozije 80,6°/<> površina!


Na osnovu svega autor sumarno predlaže
da se na osnovi sadanjeg stanja prirodnih
i privrednih prilika pređe u ofanzivu
s ciljem melioracije (popravka) krša.
Prvenstveno dalju devestaciju krša treba
zaustaviti a zatim postepeno unaprijediti
sve faktore koji će stvoriti bolje uvjete
za šumarsku, stočarsku, te ratarsku pa i
voćarsku proizvodnju. Autor nas u publikaciji
ohrabruje s brojnim primjerima da
je to moguće. Tamo su živi ljudi. Njima
treba pomoći.


J. Kovačević