DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 112 <-- 112 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Josip Herman: ŠUMARSKA DENDROLO LOGIJA Izdavač ove Dendrologije odnosno, kako stoji u podnaslovu, »Priručnika za šumarske, drvnoindustrijske i hortikulturne stručnjake« je »STANBIRO« — poduzeće za organizaciju, informacije, ekonomske i ostale usluge — u Zagrebu 1971. godine. Stoga se može i postaviti pitanje, da li je opravdano tek nakon gotovo šest godina tu knjigu registrirati u Šumarskom listu, to više, što je sva naklada već odavna rasprodana? Odgovor je pozitivan, a posebno s obzirom na činjenicu da se završava prvo stoljeće neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i neprekidnog rada Šumarskog društva te prema tome i ova knjiga treba ući u bilancu stogodišnjeg rada šumarske djelatnosti. Ova je knjiga, nadalje, i jedina objavljena opširna, ili bar opširnija, dendrologija u ovom šumarskom stoljeću odnosno u njegovoj drugoj polovici ovog stoljeća, jer je i izdavanje Ettingerove knjige »Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji« (1890) za ondašnje prilike priznanja vrijedan pothvat. Jedina opširnija, jer je Petračić u I izdanju svoga »Uzgajanja šuma« (1925.) dodao i dendrologiju, a dendrološka materija štampana je i u »Šumarskom priručniku « (Zagreb, 1946.) te »Šumarskoj enciklopediji « ali je u tim edicijama uklopljena u ostali tekst, dok je Giperoborejski- Markovićeva »Dendrologija« (Sarajevo- Split, 1952.) specifičan udžbenik za srednje šumarske škole. Konačno registriranjem ove knjige, makar i sada, odaje se priznanje i autoru, čije se ime inače ne nalazi u šumarskoj stručnoj štampi, koji je time dokazao, da se solidno spremao za nastavu u srednjoj šumarskoj školi (u Karlovcu) kao i to, da nije bitno mjesto stanovanja pisca-radnika nego spremnost i volja da se i na ovaj način oduži ne samo stručnoj javnosti nego društvu uopće. Ova »Dendrologija« od 470 stranica s 274 ilustracije (pretežno crteža) sadrži: Predgovor Uvod Sistematiku Kazalo latinskih naziva rodova i Upotrebljenu literaturu. U Predgovoru autor, po našem mišljenju nepotrebno, oštro obračunava s recenzentima rukopisa, a iz njega saznajemo i to da su izdavanje knjige »moralno i materijalno pomogli« Šumsko gospodarstvo »HRAST« iz Vinkovaca te Predstavništvo poduzeća »BOSNACOOP« u Zagrebu. U Uvod u autor informira o »definiciji, objektu i metodama istraživanja te podjeli važnosti« dendrologije s historijskim osvrtom. U Uvodu je naveden i dio dendrološke literature, a ovdje navedena (uglavnom) nije navedena o danom popisu upotrebljene literature. Sistematika započinje kraćim razmatranjem o samoj sistematici — taksonomiji, zatim o nomenklaturi te o podjeli dendroflore. I svaki odjel (kritosjemenjače, golosjemenjače) također ima uvod u kojem je dan pregled filogenetskog razvoja, razvoja gametofita, oprašivanja i oplodnje te razvoja ploda. Ukupno je obrađeno »2084 sistematskih jedinica nižih od roda s 826 sinonima«. Vrste su obrađene po shemi: morfološka svojstva — areal — biološka i šumsko uzgojna svojstva — oštećivanja, bolesti i štetnici — svojstva drva — proizvodi — promjenljivost (svojte, fenološke forme) — učešće u fitocenozama. Od detalja da navedem samo jedan, onaj o brzini rasta tise. Mjesto gotovo uobičajene konstatacije da tisa raste sporo ili, što više, vrlo sporo Herman piše: »Prirašćivanje je u mladosti izvanredno sporo (do šeste godine starosti prosječno 2,5 — 3 cm godišnje). Otada prirašćuje nešto intenzivnije, ali još uvijek sporije negoli bilo koja druga evropska crnogorična vrsta drveća. Stoga 10-godišnje biljke postizavaju visinu od 2 m samo pod izuzetno povoljnim prilikama« (str. 40). Prema posebnom popisu upotrebljene literature autor je koristio 109 knjiga, publikacija i članaka od 63 autora (ne računajući one u J. Busse: Forstlexikon-u i u Šumarskoj enciklopediji), ali i »podatke objavljene u domaćim i stranim šumarskim časopisima« (strane časopise samo |