DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Navedimo, prema navedenom Biltenu (str. 35), i nekoliko statističkih podataka. U prvih 25 godina JLZ izdao je: — 11 Enciklopedija i 11 svezaka Bibliografije (to je samo dio Bibliografije) u ukupno 78 svezaka i naklade 431 000 kompleta (blizu 2 200 000 knjiga) — 3 »jednosveščane edicije« (jedna od tih je Atlas svijeta u 145 000 primjeraka), — 5 »stručnih izdanja« (Anali JLZ i dr.), — 7 »komercijalnih izdanja« kao Auto-atlas, Karta obale Jadrana, Turističke karte Jugoslavije i dr. u ukupno 3 800 000 primjeraka. To je prošlost, a budućnost? Dugoročni program novih zavodskih edicija, pored II, pa i III, izdanja pojedinih Enciklopedija predviđa i neke nove kao Tehničku (u 12 knjiga do 1985) i Enciklopediju marksizma (u 6—8 knjiga) te dvadesetak Leksikona, a među njima i šumar sko-poljoprivredni, i dr. JLZ iskoristio je svoju 25-obljetnicu da i širu javnost upozna s PET^ STOLJETNOM TRADICIJOM HRVATSKIH ENCIKLOPEDIJSKO-LEKSIKOGRAFSKIH IZDANJA. U tu svrhu JLZ uredio je u siječnju o. g. u Umjetničkom paviljonu (u Zagrebu) izložbu pod naslovom »PET STOLJEĆA ENCIKLOPEDIJE NA TLU JUGOSLAVIJE«. Da, pet stoljeća računajući da je u XV stoljeću neki pop glagoljaš na hrvatski preveo jedan »Luc i dar« . Lucidari, kako piše K. Krstić ((Bilten JLZ 9/10 str. 60) donose »općeobrazovne« tekstove, kompilirane na narodnim jezicima ili na njih prevedene, namijenjene širokom krugu znatiželjnika«. Ali iz druge polovine XV stoljeća potječe i izvorni Leksikon Ilije Crijevića (danas se nalazi u biblioteci Marciana u Veneciji), koji se »s pravom može smatrati prvim značajnim djelom naše leksikografije, odnosno enciklopedistike« (ib., str. 61). No enciklopedistika i leksikografija nije stala s XV stoljećem, nego je svako stoljeće, pa i kraći vremenski razmak, imao svoga enciklopedistu ili leksikografa, sve do naših dana. Stoga je i bio potreban relativno veliki prostor Umjetničkog paviljona, da se prikaže s jedne strane baština, a s druge strana suvremena izdanja, izdanja JLZ-a. Dakako, da je tu bila i šumarska enciklopedija, ali se našao i šumarsko-lovački leksikon J. Ettinger a (izdan u Zagrebu 1898. god.) Završujemo ovaj prikaz, koji ujedno neka bude i priznanje JLZ za njegov dosadašnji rad, tekstom onog popa glagoljaša iz XV stoljeća, kojeg je stavio u svoj Lucidar; a objavljenog i na izložbi: »... Vaspet jest jedna last jaže zovet se Istrija. I v toj zemljijest jedna gora jaže zove se latinski Olinofos jaže jest Učka i te gori visokost ide daže pod oblake. I poli te gori počinjet se jedna vlast jaže imenujet se Italija...« O. Piškorić 551 |