DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prema tome, prikladniji je put koji smo opisali u predprethodnoj stavci. Politekonomski zajedničko je svima tržišnim razlikama, monopolnim rentama, što nisu rezultat rada, dio stvorene vrijednosti — već rezultat prenesenih vrijednosti zbog rijetkosti položaja na tržištu i u vezi s time izuzetnih uvjeta ponude i potražnje. III ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA KOJI. OVISI O IZUZETNO POVOLJNIM OSTALI M UVJETIMA Preostaje nam da sada prijeđemo na ostale izuzetne okolnosti. a) Jedna od takvih okolnosti je ta što većina šumskih gospodarstava siječe manje od prirasta. Razlog tome je: nedovoljna faktična osovna drvna zaliha u usporedbi sa optimalnom (koja omogućuje optimalan drvni prirast) i nedovoljna otvorenost šuma šumskim prometnicama, te dr. — što je uzrokovalo takve propise odobrenih šumskogospodarskih osnova. U takvim uvjetima dio proizvedenog drvnog prirasta kolektiv šumskog gospodarstva — bez ikakve naknade od strane društva (putem eksterne realizacije i unutrašnje stimulativne raspodjele) — dugoročno investira u tzv. biološke investicije u korist budućih generacija (društva). Takvom kolektivu treba priznati da od financijskih, posljedica izuzetno povoljnih uvjeta (čl. 18 Ustava) prije bilo kakvog eventualnog odvajanja sebi odvoji uime regresa »opću induktivnu cijenu drva na panju« (financijski normativ za reprodukciju posječenog drva na panju pri najlošijim uvjetima koji diktiraju tzv. lažnu socijalnu vrijednost — usporedi 3 i 4). Ako pak šumsko gospodarstvo siječe više od drvnog prirasta — zahvaljujući izuzetno povoljnim okolnostima osovne drvne zalihe i rasporeda dobnih odnosno debljinskih razreda, i dr. — plansku objektivnu šumsku taksu prethvatne količine sječe, smanjenu za »financijski normativ njezine biološke reprodukcije«, treba shvatiti kao posljedicu izuzetno povoljnih ostalih okolnosti {čl. 18 Ustava — usporedi 4 i 3). Prema tome, takvu prethvatnu plansku objektivnu šumsku taksu, smanjenu za već navedeni financijski normativ, treba prethodno odbiti od ukupne planske objektivne šumske takse a tek tada na preostali dio primijeniti postotak eventualnog odvajanja uime izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta. Ako pri ostvarenju prethvata šumsko gospodarstvo nije odgovarajuće povisilo kalkulativnu »cijenu proizvodnje« redovnog održavanja šuma, nije potrebno smanjiti navedenu šumsku taksu za navedeni financijski normativ (4, 3 i 5). Budući da se u Jugoslaviji dohodak općenito izračunava na temelju realizacije (prema »realizaciononm načelu«), taj iznos kao i onaj smanjen za navedeni »financijski normativ« — obuhvaćen je već u šumskoj taksi svih realiziranih proivoda, odnosno u njihovim »svim rentama zajedno« (1). b) Druga od takvih okolnosti dugoročnog šumskog gospodarenja je ta da su velik dio dugoročnih bioloških investicija pa i dugoročnih tehničkih (građevnih) investicija u šumske prometnice — financirane od ranijih pokoljenja, ili bespovratno beskamatno od strane drzavnosocijalističkog budžeta. Te investicije predstavljaju dakle ulaganja ali ne predstavljaju ulaganja autofinancirana od strane današnjeg samoupravijačkog kolektiva (u šumarstvu npr. od I960.). Prema tome, diferencijalne šumske rente plodnosti |