DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Plavšić te ing. A. Kauders, a za II svezak i prof ing. J. šafar. Tekstove ŠE obradilo je stotinjak autora, pretežno sveučilišnih profesora (po funkciji) i iz Zagreba (po mjestu autora). Nešumara je tek nekoliko. ŠE nije samo šumarska nego i za drvoprerađivačku djelatnost, jer obuhvaća i područje mehaničke preradbe i upotrebe drva te kemijske preradbe drva (tekstovi iz ŠE) i to ne samo općenito i detaljnije. Tako je, primjerice, stolarstvo obrađeno na 26,5 stupaca teksta s crtežima uz posebnu tablu »tonova boja drva nakon površinske obradbe raznim vrstama močila«, proizvodnja sanduka na 7 stupaca, itd. U ŠE obrađeno je i lovstv o i to s jedinicama divljač, glodavci, lov, lovstvo i pas. Redoslijed jedinica je abecedni, ali ipak, na kraju II sveska, nalazi se i »stvarno kazalo«. Ovo kazalo, s okruglo 4700 naziva, toliko je detaljno, da se npr. uz osnovni naziv biljke navode i sinonimi. Tako hrast kitnjak u kazalu možemo naći i pod nazivima »beljik, hrast brdnjak, gorun, građen, črepinjak«, a kuriku (rod Evonimus L.) i pod nazivima »popova kapica, biskupska kapica, trdoleska, vretenika«; itd. U II izdanju Š. E. nužno je izvršiti i stanovite dopune. Iako ne sumnjamo, da o tome vodi računa i uredništvo, ipak navesti ćemo nekoliko preporuka. Tako npr. iz područja ekologije trebalo bi dati osnove ekološkog vrednovanja krajolika, danas postoji već dosta materijala iz ekofiziologije i si. Za praksu često će trebati podaci ne samo o opisu pojedine vrste nego više o njezinim zahtjevima na stanište, (dakle i podaci o korjenovom sistemu, o biološkim i uzgojnim svojstvima, o urodu i dozrijevanju sjemena, o tehnici razmnožavanja (iz sjemena ili vegetativno, osobito za rjeđe vrste i grmove) a sve s posebnim naglaskom na osobitosti pojedine vrste (o tome, što mije »standartno«). Pri tome ne smiju se mimoići ni novija saznanja, saznanja objavljena nakon pojave prvog izdanja Š. E., a od kojih se mnoga nalaze »razbacana« i u našim stručnim časopisima. Ovu dopunu naglašavamo, jer su u I izdanju pojedine vrste vrlo različito obrađene tj. prema nahođenju autora. Najbliža obrada prednjoj shemi je obrada čempresa. Smatram, da bi se do cilja došlo najprije, ako bi se ove dopune povjerile jednom i više stručnjaka, koji bi sakupili podatke i, u dogovoru s autorom teksta u I izdanju, obradili odnosne vrste. Dodajmo, npr., i ´to, da me odgovara ´stvarnosti ni navod II sv., str. 17), da su (»gotovo polovina (kraškog) područja . . . danas degradirane površine, uglavnom pašnjaci — kamenjari ili golet s rijetki m grmolikim ostacima nekadašnjih šuma«. Potrebno je obnoviti i tekst o zaštiti prirode, posebno s obzirom na novi Zakon,* itd. Dodavanje movog teksta ne mora značiti i povećanje opsega ŠE. Naime u I izdanju navedeno je (opisano) niz stranih vrsta koje nisu interesantne za šumsku proizvodnju, a jedva i kao parkovno-ukrasne vrste, pa ih prema tome ne bi trebalo ni unijeti u II izdanje. U krajnjem slučaju svrsishodnije ih je sakupiti pod jedan naslov (nove strane vrste ili si.) uz naznaku specifičnosti za svaku zbog koje je unijeta u Enciklopediju ili se preporuča za uzgoj. * Zakon o zaštiti prirode, od 10. prosinca 1976. god., Narodne novine br. 54/1976. od 25. prosinca 1976. |