DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Ing Butulija se posebno osvrnuo na potrebu verifikacije Dugoroč nog programa pošumljavanja degradiranih šuma i golet i u SR BiH, kojim se u razdoblju od 40 godina predviđa prosječni godišnji obim pošumljavanja od cea 13,8 hiljada hektara.* Sredstva za realiziranje ovoga Programa osiguravala bi se u sferi proširene reprodukcije šuma, što znači da je potrebno riješiti način finansiranja radova u ovoj oblasti. Ako se objedini obim radova na podizanju šuma za područje krša, zatim redovno pošumljavanje (prosta reprodukcija šuma) i obim radova prema Dugoročnom programu, prosječni godišnji obim radova za naredno razdoblje iznosi cea 25,0 hiljada hektara Ovakva zamašna akcija iziskuje angažiranje velikih sredstava uz primjenu dobre organizacije te osiguranje odgovarajućeg asortimana i kvaliteta sadnica. Nakon izloženih referata slijedila je diskusija, a zatim su predložene teze zaključaka, koji će se naknadno dostaviti učesnicima Savjetovanja. U Zaključcima je posebno naglašena uloga i značaj šuma kao prirodnih ekosistema, u zaštiti i unapređenju čovjekove životne okoline. Zato je neophodno inzistirati da podizanje, rekonstrukcija i zaštita šuma u okviru Dugoročnog programa pošumljavanja postane sastavni dio borbe za očuvanje životne sredine, jer bi se realizacijom ovog Programa na području ove zajednice znatno unapredile opšte korisne funkcije šuma. U Zaključcima naglašena je i potreba zaštite šuma, unapređenja lovne privrede, turističke djelatnosti, osposobljavanje kadrova i dr. Na kraju savjetovanja sekretar Zajednice »Pounje« B. Bokan u završnoj riječi se zahvalio učesnicima i podnosiocima referata na aktivnom učešću u toku Savjetovanja, naglasivši da će i u buduće biti organizovana slična savjetovanja, koja treba da poprime karakter radnih dogovora u konkretnim akcijama na zaštiti životne sredine Pounja. Savjetovanje je završeno pregledom intenzivnih kultura četinjača u predjelu »Dubrava«, centralnog šumskog rasadnika »Mihaljevac« kod Cazina te dvorca Ostrožac. Dr Radoslav Ćurić |