DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Dr R. Ćurić : Štete u šumama Unsko-sanske regije u svjetlu zaštite i unapređivanja čovjekove životne sredine, M. Muhamedagić , dipl. inž. šum.: Uloga lovstva u zaštiti i unapređivanju čovjekove životine sredine. Na Savjetovanju sudjelovao je i dr Aleš B e b 1 e r, predsjednik Saveznog savjeta za zaštitu životne okoline. U svom govoru Dr Bebler naglasio je važnost šumarstva i šuma kao prirodnih ekosistema u zaštiti u unapređivanju čovjekove životne sredine te, u vezi s aktivnošću na ovoj zaštiti, značaj Zajednice »Pounje«, kao i stečena iskustva u radu, s obzirom na činjenicu da je to prva zajednica ovakve primarne namjene u SFRJ. U primjeni zakonskih propisa i odredbi iz domene zaštite životne sredine uobičajena je praksa, rekao je dalje dr Bebler, da se primjena donesenih propisa odgađa, što usporava efikasnu borbu protiv zagađivanja životne sredine. Kao takav primjer dr Bebler je iznio donošenje Zakona o vodama u SR Srbiji, kojim se sveobuhvatno tretirala problematika voda, ali je njegovo sprovođenje odgođeno za naredne dvije godine, donošenjem posebnog amandmana. Nasuprot tome, naveden je veoma pozitivan primjer donošenja Zakona iz domena investicione izgradnje u SR Sloveniji. Prema odredbama toga Zakona, ko d novih investicija, neće biti odobrena izgradnja ni jednog objekta, bez prethodne dozvole tzv. »ekološkog sita«. Naime, posebna komisija iz Instituta »Jožef Štefan« iz Ljubljane vrši provjeru da li su kod izgradnje objekata predviđene investicije za uređaje koji osiguravaju zaštitu životne sredine. Na kraju je dr Bebler poželio plodotvoran rad i uspjeh ovog Savjetovanja, naglasivši da radni ljudi i cijela društvena zajednica dolazi do saznanja o neophodnosti zaštite čovjekove životne okoline. Drugog dana Savjetovanja u ime Republičkog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo IV Skupštine BiH-a drug S. B u t u 1 i j a upoznao je skup o dosadašnjim aktivnostima unapređivanja radova na podizanju šuma u Bosni i Hercegovini. Donošenjem Zakona o amortizaciji šuma u BiH, znatno je izmijenjen stav prema podizanju šuma, jer je obim sječa direktno predodređen radovima na pošumljavanju. Drugi važan momenat za aktiviranje radova na pošumjavanju krša, predstavljalo je donošenje Zakona o kršu i formiranje Interesn e zajed nice za pošumljavanje krša. Finansiranje radova na pošumljavanju vrše Skupštine opština i druge radne organizacije sa učešćem od 50°/o, dok sa preostalih 50°/o učestvuje Republika. Prema sklopljenom Društvenom dogovoru 18 područnih opština dalo je obavezu za pošumljavanje godišnjeg minimuma od 800 hektara površine šumskog zemljišta. Prema dosadašnjim rezultatima, može se ocijeniti da su radovi na pošumljavanju krša bili uspješni, što ohrabruje, jer se u sadašnjem periodu godišnje ulažu krupna sredstva za pošumljavanje od cea 2,2 milijarde st. dinara. Ing. Butulija je naveo primjere samoinicijative nekih nerazvijenih opština, koje ulažu velika sredstva za pošumljavanje (npr. opština Nevesinje izdvaja za pošumljavanje 2,2 miliona dinara, Mostar oko 3,0 miliona dinara itd.) |