DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 101 <-- 101 --> PDF |
6. SASTANAK SEKCIJE ZA UZGAJANJE ŠUMA ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA I INSTITUTA ZA ŠUMARSTVO Od 7. do 10. lipnja 1976. godine održan je 6. sastanak Sekcije za uzgajanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i instituta za šumarstvo Jugoslavije. Sastanak je održan na području SR Makedonije, a organizirali su ga Šumarski fakultet i Šumarski institut Skopje. Prisutni su slijedeći uzgajivači: prof, dr T. Bunuševac, prof, dr S. Džekov, prof, dr S. Jovanović, prof, dr D. Mlinšek, prof, dr K. Pintarić, prof, dr P. Popovski, dr A. Andonovski, dr J. Božić, dr H. Dizdarević, dr V. Hren, dr S. Mirčevski, mr S. Izatbegović, mr S. Matić, mr S. Orlić, mr D. Robič, ing. A. Dokuš, ing. V. Krejči, ing. K. Markovski, ing. J. Mikan, ing. Lj. Stojanović i ing. A. Tomašević. Teme sastanka su bile: — Razmjena mišljenja i iskustava o reformi naučnog i nastavnog rada u proteklom periodu. — Novi totalni »prašumski rezervati« (metod izdvajanja i metod obrade i održavanja). — Prirodna obnova jele i melioracija degradiranih šuma sladuna. Sastanak je održan jedan dan u Skopju i dva dana na ekskurzijama. Sudionici su posjetili OOUR »Parkovi i zelenilo«, arboretum u Trubarevu, Nacionalni park Mavrovo, Nacionalni park Galičica i Nacionalni park Pelister. U OOUR »Parkovi i zelenilo« sudionici su se upoznali s proizvodn jo m sadnic a po metodi PARERPOT. U SR Makedoniji tom metodom se ´ proizvede godišnje oko 4 miliona sadnica za potrebe Republičkog savjeta za pošumljavanje koji ih koristi za pošumljavanje goleti i melioriranje degradiranih šuma. Takva metoda proizvodnje sadnica zahtijeva, međutim, veliku i kroz duži period osiguranu proizvodnju, što u uvjetima posumljavanja u našoj zemlji za sada još nije moguće, pa je cijena sadnica previsoka. U području Nacionalnog parka Mavrovo razgledani su pokusi koje provodi Fakultet i Institut na prirodnoj obnovi jele. Tu se jela dobro prirodno obnavlja, naročito nakon proglašenja područja nacionalnim parkom. To se objašnjava povećanje zračne vlage osnivanjem jezera, uklanjanjem koza i smanjenim utjecajem čovjeka. Mladi naraštaj jele najobilnije se javlja u grupama (otvorima), koje na južnoj ekspoziciji nemaju veću površinu od 400 m2, a na sjevernoj od 800 m2. Poseban utisak na sve sudionike ostavio je posjet Nacionalnom parku Galičica. Kod proglašavanja nacionalnim parkom od površine oko 23.000 ha samo je 6.600 ha bilo pod šumom. Sve ostalo bila je golet. 541 |