DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 10     <-- 10 -->        PDF

port određenih šumskih sortimenata. Taj stimulans ne smije se poništavati
putem njegova odvajanja uime izuzetno povoljnih tržišnih pa i ostalih uvjeta
. . .


Pri a) i b) uvijek trebamo uzeti u račun realne planske prodajne cijene;
ako prodajna služba i proizvodnja svojom umiješnošću (promptnošću
isporuka, izlaženjem ususret specijalnim željama kupaca, i si.) postignu veće
faktične cijene ili svojom neumješnošć u (naknadno priznate bonifikacije,
i si.) manje faktične cijene — razlike prema odnosnim realnim planskim
cijenama trebaju ići u korist odnosno na teret odnosnih
kolektiva.


Vjerujemo da u uvjetima nepostojanja plafoniranih cijena neće se nastaviti
žalosna praksa fakturiranja boljeg asortimana drvnih proizvoda od
onog faktičnog. To je predstavljalo zapravo maskirano protupropisno povisivanje
prodajnih cijena. Ukoliko ipafk dođe do toga, to povisivanje bit će
samom tehnikom računanja (deduktivno od »realnih planskih« cijena) uključeno
u »sve rente zajedno«; to stoga što će se od planske objektivne šumske
takse asortimana i količine faktične realizacije odbiti »konkretni financijski
normativ za biološku reprodukciju posječenog drva« (vidi 2 i 3) utvrđen
na temelju realnog asortimana i količine drvnog prirasta.


c) U uvjetima pak dogovaranja o cijenama razmjene drvnih sortimenata
između njihovih proizvođača i potrošača (drvoprerađivačkih kapaciteta) putem
samoupravnih dogovora — vjerujemo da će dolaziti do izuzetno visokih
prodajnih cijena ili do izuzetno niskih prodajnih cijena drvnih sortimenata,
ovisno o suvremenosti i racionalnosti regionalnih drvoprerađivačkih kapaciteta.
Pozitivne razlike lako je utvrđivati, a i one negativne. One pozitivnepredstavljaju posljedice naročitog oblika izuzetno povoljnih tržišnih uvjetapoložaja određenog šumskog gospodarstva, pa mogu biti predmet eventualnog
odvajanja u smislu propisa člana 18 Ustava SFRJ. One negativne paktrebale bi se šumskom gospodarstvu naknaditi od odnosne produkcione cjeline,
fondova solidarnosti, i si. I jedne i druge mogu biti već sadržane ili
nesadržane u »svim rentama zajedno« — ovisno o tome od kojih su se prodajnih
cijena bile deduktivno izračunale navedene »sve rente zajedno« (1).


Ako se želi da »sve rente zajedno« obuhvate sam o diferencijalne šumske
rente plodnosti i položaja (I i II) sa eventualnom apsolutnom zemljišnom
rentom, tada ih treba izračunati polazeći od planskih realnih cijenanemonopolističkog karaktera. U tom slučaju može se poslužiti j e d i n s t v eni
m cjeniko m šumskih taksi (po jedinicama drvnih sortimenata) kao
da postoje jedinstvene tržišne cijene fco utovareno u vagon, JŽ, šlep. Ili se
može primjenjivati jedinstvena metodika kalkuliranja sumarnih
šumskih taksi polazeći od samoupravnim sporazumom uglavljenih prodajnih
cijena nemonopolističkog karaktera.


Ako se pak želi da »sve rente zajedno« obuhvate i tržišne razlike, treba
primijeniti samo navedenu jedinstvenu metodiku kalkuliranja sumarnih
šumskih taksi ali polazeći od realnih planskih cijena od kojih su neke ili
sve — monopolističke. Ako pođemo tim putem, nismo u naročitoj prednosti
jer od tako iskalkuliranih »svih renti zajedno« moramo i onako najprije
odvojiti i odbiti tržišne razlike (u njihovu čitavu iznosu) a zatim od ostatka
odvojiti dio uime eventualnog odvajanja s naslova izuzetno povoljnih prirodnih
uvjeta.