DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1976 str. 10 <-- 10 --> PDF |
port određenih šumskih sortimenata. Taj stimulans ne smije se poništavati putem njegova odvajanja uime izuzetno povoljnih tržišnih pa i ostalih uvjeta . . . Pri a) i b) uvijek trebamo uzeti u račun realne planske prodajne cijene; ako prodajna služba i proizvodnja svojom umiješnošću (promptnošću isporuka, izlaženjem ususret specijalnim željama kupaca, i si.) postignu veće faktične cijene ili svojom neumješnošć u (naknadno priznate bonifikacije, i si.) manje faktične cijene — razlike prema odnosnim realnim planskim cijenama trebaju ići u korist odnosno na teret odnosnih kolektiva. Vjerujemo da u uvjetima nepostojanja plafoniranih cijena neće se nastaviti žalosna praksa fakturiranja boljeg asortimana drvnih proizvoda od onog faktičnog. To je predstavljalo zapravo maskirano protupropisno povisivanje prodajnih cijena. Ukoliko ipafk dođe do toga, to povisivanje bit će samom tehnikom računanja (deduktivno od »realnih planskih« cijena) uključeno u »sve rente zajedno«; to stoga što će se od planske objektivne šumske takse asortimana i količine faktične realizacije odbiti »konkretni financijski normativ za biološku reprodukciju posječenog drva« (vidi 2 i 3) utvrđen na temelju realnog asortimana i količine drvnog prirasta. c) U uvjetima pak dogovaranja o cijenama razmjene drvnih sortimenata između njihovih proizvođača i potrošača (drvoprerađivačkih kapaciteta) putem samoupravnih dogovora — vjerujemo da će dolaziti do izuzetno visokih prodajnih cijena ili do izuzetno niskih prodajnih cijena drvnih sortimenata, ovisno o suvremenosti i racionalnosti regionalnih drvoprerađivačkih kapaciteta. Pozitivne razlike lako je utvrđivati, a i one negativne. One pozitivnepredstavljaju posljedice naročitog oblika izuzetno povoljnih tržišnih uvjetapoložaja određenog šumskog gospodarstva, pa mogu biti predmet eventualnog odvajanja u smislu propisa člana 18 Ustava SFRJ. One negativne paktrebale bi se šumskom gospodarstvu naknaditi od odnosne produkcione cjeline, fondova solidarnosti, i si. I jedne i druge mogu biti već sadržane ili nesadržane u »svim rentama zajedno« — ovisno o tome od kojih su se prodajnih cijena bile deduktivno izračunale navedene »sve rente zajedno« (1). Ako se želi da »sve rente zajedno« obuhvate sam o diferencijalne šumske rente plodnosti i položaja (I i II) sa eventualnom apsolutnom zemljišnom rentom, tada ih treba izračunati polazeći od planskih realnih cijenanemonopolističkog karaktera. U tom slučaju može se poslužiti j e d i n s t v eni m cjeniko m šumskih taksi (po jedinicama drvnih sortimenata) kao da postoje jedinstvene tržišne cijene fco utovareno u vagon, JŽ, šlep. Ili se može primjenjivati jedinstvena metodika kalkuliranja sumarnih šumskih taksi polazeći od samoupravnim sporazumom uglavljenih prodajnih cijena nemonopolističkog karaktera. Ako se pak želi da »sve rente zajedno« obuhvate i tržišne razlike, treba primijeniti samo navedenu jedinstvenu metodiku kalkuliranja sumarnih šumskih taksi ali polazeći od realnih planskih cijena od kojih su neke ili sve — monopolističke. Ako pođemo tim putem, nismo u naročitoj prednosti jer od tako iskalkuliranih »svih renti zajedno« moramo i onako najprije odvojiti i odbiti tržišne razlike (u njihovu čitavu iznosu) a zatim od ostatka odvojiti dio uime eventualnog odvajanja s naslova izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta. |