DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 81 <-- 81 --> PDF |
veoma teško gospodariti šumama koje su sve više postajale žrtva domaćeg i inozemnog kapitala koji je prekomjernom sječom stvarao velike profite. Zakon o šumama koji je donesen krajem 1929. godine nije donio velike promjene budući se nije provodio u život. U borbi protiv devastacije šuma naročito se isticao Ugrenović. On veoma oštro napada korumpirani starojugoslavenski režim s obzirom na njegov, odnos prema šumi. Značajni su njegovi članci »Kuda brodimo« i »Brod tone« te niz njegovih ostalih napisa koje piše kao urednik ŠUMARSKOG LISTA. Ugrenović oštro napada igru oko nedonošenja ZAKONA 0 ŠUMAMA, nebrigu za kras i goleti te potpunu indolentnost vlasti prema pustošenju šuma. Racionalni, trijezni i dalekovidni znanstvenik Antun Levaković napisao je kao urednik ŠUMARSKOG LISTA u vrijeme trajanja šestojanuarske monarhističko- unitarističke diktature Kralja Aleksandra, a netom poslije donošenja ZAKONA 0 ŠUMAMA — da se tek nada, da će prilike šumarstva u državi biti stabilizirane onako kako to zahtijevaju principi racionalnog ekonomiziranja i dobre šumarske politike. Osam godina poslije donošenja ZAKONA O ŠUMAMA na 61. godišnjoj glavnoj skupštini JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA, struka očajnički vapi poklikom »Spašavajmo naše šume ! ! ! «. Kako vidimo Zakon nije donio bitne promjene. Rat i okupacija Jugoslavije u razdoblju od 1941—1945. uvjetuju zamiranje rada DRUŠTVA. To razdoblje s veoma nepovoljno odražava na obim i kvalitetu sadržaja ŠUMARSKOG LISTA. Suradništvo je u tim teškim ratnim prilikama, pritisnuto okupatorskim terorom, opalo na minimum. Poslije napada Hitlera na Jugoslaviju brojni inženjeri i studenti šumarstva aktivno sudjeluju u NOP-u i NOB-u. Jedan od dokaza o tome su naši nosioci Partizanske spomenice 1941. — Franjo Knebl, Čedo Grbić, Velimir Jakić, Rade Janjanin, Ante Radovčić, Ivan Radetić, Davorin Žeravica i Branko Matić. Dugačak je popis onih inženjera i studenata šumarstva koji su svoje živote dali za slobodu domovine. Svjedoče o tome i drugovi narodni heroji koji su nikli iz krila ove struke. To su Franjo Knebl, Velimir Jakić, Rade Janjanin i Čedo Grbić. Imena jednog broja šumarskih inženjera i studenata šumarstva koji su dali živote za slobodu naše zemlje ispisana su na spomen ploči u Šumarskom domu. Ponosni smo na sve mrtve i žive koji su dajući svoj život i stavljajući ga na raspolaganje idealima radničkog pokreta i težnji za slobodom, omogućili da se uključimo u proslavu tridesetpetgodišnjice Narodne revolucije. Rad DRUŠTVA ponovno je oživljen iza oslobođenja Zemlje. Na 66. redovnoj skupštini DRUŠTVA održanoj dne 19. kolovoza 1945. godine zaključeno je da se nastavi s radom. Od tada do danas održano je 20 skupština. Rad DRUŠTVA u poslijeratnom razdoblju obnove Zemlje bio je neobično sadržajan. Možemo bez dvoumljenja reći da je to najplodnije razdoblje u njegovu dugogodišnjem radu. Obnova zemlje tražila je maksimalan napor šumarskih stručnjaka jer zeleno blago bilo je, gotovo, jedini izvor za stvaranje moderne industrije i blagostanja koje danas imamo. Svakako da je moralo biti i žrtava. |