DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Pregle d proizvodnj e u Svijetu:
1) pulp masa1959.
u 1000 tona
1969.
mehaničkakemijska
17 393
37 562
24 091
73 962
četinjačelistače2) Pilansko drvo u 1000 ms
266 345 306 787
69 462 94 048
Rastući broj stanovnika u mnogim zemljama Svijeta zahtijeva da se


i produktivnost šuma poveća pa će i u budućnosti trebati još intenzivnije
raditi napovećanju obima sječe i kvaliteta drvnih sortimenata a pri tome,
kako je već spomenuto, očuvati njihov biološki stabilitet i sposobnost šuma
da zadovolje općekorisne funkcije.


Na kraju pored ekonomske funkcije koje šume imaju u razvoju jedne
zemlje, pored općekorisnih šuma, ikoji postaju limitirajući faktor toga razvoja,
mora se spomenuti i njihova uloga za nezavisnost, kulturu i umjetnostjednog naroda.


Šuma se u povijesti ukazuje kao presudni faktor u borbi za slobodu
i nacionalnu i individualnu. Germanska plemena dugo su se odupirala rimskom
imperiju zahvaljujući šumama u kojima su tražili zaklon. Englezi
su Ibili dugo nemoćni u borbi protiv Iraca, koji su se sklanjali u šume.
Lijepo je rečeno da je borba Rusa -sa Mongolima ustvari borba šume protiv
stepe. U ruskoj šumi zapela je -najezda Turaka. Najbolji primjer pokazuje
značenje šume u narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije, a ona je bila
i za partizane Sovjetskog Saveza, Poljske i Francuske. Narode Vijetnama
itd.


Šuma je inspirirala -umjetnike slikare, muzičare i književnike, šuma
vrši utjecaj na ljudsku kulturu i umjetnost. Kult šumskog drveća poznat
je u mnogim narodima (kod Slavena lipa, Germana hrast), što se očuvalo
do danas.


U dosadašnjem izlaganju nije bilo riječi o ljudima koji su izveli ovako
goleme zadatke prirodne, znanstvene, obrazovne i organizacijske djelatnosti
na području šumarstva od prvih dana njegovog organiziranog djelovanja
do danas. Taj kadar znao se boriti u nepovoljnim uvjetima tuđinske
vlasti i domaćih profiterskih ikrugova za očuvanje naših šuma, za obrazovanje
domaćeg kadra, za primjenu znanstvenih principa u gospodarenju šumama,
za izvršenje velikih zadataka koji su bili pred šumarstvom nakon
Oslobođenja u obnovi i izgradnji i industrijalizaciji naše zemlje. Navađanje
bilo koga pojedinačno značilo bi učiniti nepravdu stotinama drugih koje
zbog pomanjkanja prostora — vremena nije moguće ni navoditi. Mnogi
naši uređivači, znanstveni radnici, uzgajivači i zaštitari ugradili su sebe u
teškim radovima pošumljivanja krša i goleti, podizanju kultura, uređivanju
šuma, uzgajanju i zaštiti. Mnogi su u evropskim razmjerima dali prilog
šumarskoj znanosti. Skromnost je resila i cijelu armiju onih koji su pod


359