DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ovoj djelatnosti. Radi se o vrednovanju šuma ne samo s ekonomskog stajališta općekorisnih funkcija šuma za Društvo, koje su evidentne i znanstveno utvrđene. Iz pozitivnog stava prema ovim funkcijama šuma proizlaze i obaveze koje Društvo treba preuzeti za održavanje sposobnosti šuma u ispunjenju općekorisnih funkcija. Niska akumulativnost šumarstva kao privredne grane ne samo u nas nego d u Evropi i u svijetu ne omogućuje šumarstvu snositi ovaj teret iz sredstava koja se stiču gospodarenjem ekonomskim šumama. I pravni teoretičari smatraju da se kod utvrđivanja rentabiliteta jedne grane sa stanovišta šire zajednice uzimaju u obzir i koristi koje ona daje drugim granama. Ako se to u načelu usvoji, neće biti teškoća utvrđivanja »cijena« općedruštvenih koristi šuma. Kao posljedica ovog nerješenog pitanja u nas jest opća stagnacija šumarstva na području Krša, od koje Društvo ima velike štete. Mnoge su površine na Kršu dostigle kritičnu točku, koja predstavlja posljednji čas da se započnu (nastave) radovi na sprečavanju erozije i daljnjeg ogoljavanja terena. Nama su danas poznati kriteriji prema kojima se daje odgovor na pitanje kakav obim i kakvu strukturu šuma unutar prostornog plana treba imati. Ipak se u budućnosti pred šumarske stručnjake postavljaju zadaci koji traže uvođenje novih elemenata u njihovu naobrazbu. Neće to biti više stručnjak klasičnog tipa ekonomist, biolog i tehničar nego će biti i arhitekt i umjetnik koji svoju djelatnost osniva prije svega na ekološkim znanjima, koja mu omogućuju održavati biološku ravnotežu šumskih ekosistema i koji zna harmonizirati privredne i neprivredne funkcije šuma, koji zna odrediti u pojedinim ekosistemima donji prag samoregulacije preko koga se ide u sukcesiju u regresivnom smislu a čiji prilaz vodi stazama dugim stotine godina do restauracije klimaksa, ako je uopće to moguće. Kod oblikovanja šuma šumari daju pečat cjelokupnoj harmoniji pejsaža koji oplemenjuju estetskim vrijednostima. Šumari to znaju stoga što su oni najbolji poznavaoci šumskih ekosistema s kojima su svakodnevno i kroz godine u kontinuiranom kontaktu. Stoga šumari stručnjaci moraju više nego do sada biti angažirani u izgradi regionalnih prostornih planova, koji moraju sve faktore izrade zasnivati na znanstvenim postavkama. Weok J. (1957) je u svojoj knjizi »Die Wälder de Erde« rekao: Narod koji se ne bi mogao pravovremeno pridići da na temelju znanstveno utvrđenog prostornog plana provede prostorni red, stoji pred opasnošću da bude probuđen strašnom spoznajom da izgubi poljoprivrednu prehrambenu bazu a k tome i prirodne temelje za svoje održavanje. U stvaranju prostornih planova šumarski stručnjaci mogu biti korisni i stoga što se ti planovi moraju izrađivati na dugi rok, a šumarski stručnjaci imaju veliko iskustvo i mogućnosti upravo za takvo planiranje jer je to jedna od osnovnih karakteristika gospodarenja šumama. EKONOMSKA FUNKCIJA ŠUMA I pored naglašavanja općekorisnih šuma, ekonomski ciljevi gospodarenja šuma nisu u drugom planu. Svjetske statistike govore o rastućem trendu u Svijetu potreba za proizvodima koji se dobivaju iz drva, u prvom redu papira, celuloze kao i drugih proizvoda mehaničke i kemijske prerade. 358 |