DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ovoj djelatnosti. Radi se o vrednovanju šuma ne samo s ekonomskog stajališta
općekorisnih funkcija šuma za Društvo, koje su evidentne i znanstveno
utvrđene. Iz pozitivnog stava prema ovim funkcijama šuma proizlaze
i obaveze koje Društvo treba preuzeti za održavanje sposobnosti šuma u
ispunjenju općekorisnih funkcija. Niska akumulativnost šumarstva kao
privredne grane ne samo u nas nego d u Evropi i u svijetu ne omogućuje
šumarstvu snositi ovaj teret iz sredstava koja se stiču gospodarenjem ekonomskim
šumama. I pravni teoretičari smatraju da se kod utvrđivanja
rentabiliteta jedne grane sa stanovišta šire zajednice uzimaju u obzir i
koristi koje ona daje drugim granama. Ako se to u načelu usvoji, neće biti
teškoća utvrđivanja »cijena« općedruštvenih koristi šuma. Kao posljedica
ovog nerješenog pitanja u nas jest opća stagnacija šumarstva na području
Krša, od koje Društvo ima velike štete. Mnoge su površine na Kršu dostigle
kritičnu točku, koja predstavlja posljednji čas da se započnu (nastave)
radovi na sprečavanju erozije i daljnjeg ogoljavanja terena.


Nama su danas poznati kriteriji prema kojima se daje odgovor na pitanje
kakav obim i kakvu strukturu šuma unutar prostornog plana treba
imati. Ipak se u budućnosti pred šumarske stručnjake postavljaju zadaci
koji traže uvođenje novih elemenata u njihovu naobrazbu. Neće to biti više
stručnjak klasičnog tipa ekonomist, biolog i tehničar nego će biti i arhitekt
i umjetnik koji svoju djelatnost osniva prije svega na ekološkim znanjima,
koja mu omogućuju održavati biološku ravnotežu šumskih ekosistema i koji
zna harmonizirati privredne i neprivredne funkcije šuma, koji zna odrediti
u pojedinim ekosistemima donji prag samoregulacije preko koga se ide u
sukcesiju u regresivnom smislu a čiji prilaz vodi stazama dugim stotine
godina do restauracije klimaksa, ako je uopće to moguće. Kod oblikovanja
šuma šumari daju pečat cjelokupnoj harmoniji pejsaža koji oplemenjuju
estetskim vrijednostima. Šumari to znaju stoga što su oni najbolji poznavaoci
šumskih ekosistema s kojima su svakodnevno i kroz godine u kontinuiranom
kontaktu. Stoga šumari stručnjaci moraju više nego do sada biti
angažirani u izgradi regionalnih prostornih planova, koji moraju sve faktore
izrade zasnivati na znanstvenim postavkama. Weok J. (1957) je u svojoj
knjizi »Die Wälder de Erde« rekao: Narod koji se ne bi mogao pravovremeno
pridići da na temelju znanstveno utvrđenog prostornog plana provede
prostorni red, stoji pred opasnošću da bude probuđen strašnom spoznajom
da izgubi poljoprivrednu prehrambenu bazu a k tome i prirodne temelje
za svoje održavanje.


U stvaranju prostornih planova šumarski stručnjaci mogu biti korisni
i stoga što se ti planovi moraju izrađivati na dugi rok, a šumarski stručnjaci
imaju veliko iskustvo i mogućnosti upravo za takvo planiranje jer je
to jedna od osnovnih karakteristika gospodarenja šumama.


EKONOMSKA FUNKCIJA ŠUMA


I pored naglašavanja općekorisnih šuma, ekonomski ciljevi gospodarenja
šuma nisu u drugom planu. Svjetske statistike govore o rastućem trendu
u Svijetu potreba za proizvodima koji se dobivaju iz drva, u prvom redu
papira, celuloze kao i drugih proizvoda mehaničke i kemijske prerade.


358