DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 71     <-- 71 -->        PDF

razvoja baznog dijela ove industrije u odnosu na preradu. Dok proizvodnja
sulfitne i poluikemijske celuloze u promatranom razdoblju pokazuje blagi
porast a proizvodnja sulfitne celuloze (zbog subjektivnih i objektivnih faktora)
osjetan pad, u proizvodnji i preradi papira došlo je do prebačaja
u omotnim, ambalažnim, cigaretanim i ostalim papirima kao i u proizvodnji
valovite ljepenke, a osobito u tiskanoj i natiskanoj ambalaži.


Od 1971 — 1975. godine, prosječna stopa rasta fizičkog obujma proizvodnje
ostvarena je stopom 7,5. Relativno skromno ostvarena u odnosu
na mogućnosti, ocjenjujemo kao nedovoljnu zainteresiranost odgovarajućih
faktora za ovu industriju koja, za razliku od većine ostalih djelatnosti, gotovo
u potpunosti koristi postojeće resurse domaćih sirovina.


Raspoložive drvne sirovine, manjak papira određenog asortimana na
domaćem tržištu, sve veći deficit drvne sirovine a time i papira na svjetskom
tržištu (U Evropi se u 1980. godini u odnosu na predviđenu potrošnju
ocjenjuje deficit drvne sirovine od oko 66 min m3), zainteresiranost šumarstva
za plasman raspoloživih količina prostornog drveta koji uz ostalo
rješava brži prelaz sa ekstenzivnog na intenzivniji način gospodarenja,
osnovni su činioci na kojima počiva razvojna politika (industrije celuloze
i papira u narednom razdoblju od 1976—1980. godine.


Prosječna godišnja stopa rasta u tom se razdoblju ocjenjuje s oko 12,0
u čemu proizvodnja celuloze i papira s 15,6 a grupacije prerade papira s
oko 8,7.


U grupacij celuloze d papira do najvećeg bi povećanja moglo doći u
proizvodnji vlakanaca, a u proizvodnji papira kod cigaretnih i nekih asortimana
ostalih papira te valovite ljepenke čija bi se proizvodnja mogla i
udvostručiti. U grupaciji prerade papira najveći rast mogao bi se ostvariti
u tiskanoj i netiskanoj ambalaži.


Pored rekonstrukcija postojećih, treba se započeti i izgradnja jednog
kapaciteta sulfatne celuloze od oko 150 000 tona. Analizom sirovinske baze
utvrđeno je da isu drvne sirovine za taj kapacitet od oko 665 000 m3 osigurane.
Potrebno je međutim da je .izgradnja tog novog, kao i rekonstrukcije
postojećih kapaciteta uslovljena izgradnjom šumskih komunikacija i
nabavom odgovarajuće ´mehanizacije. Za izgradnju tog novog objekta investicijskog
kontinuiteta, pored vlastitih i ostalih domaćih izvora sredstava
predviđaju se i inostrana ulaganja.


Ocjena razvojne mogućnosti uz investiciona ulaganja od oko 2 100 min.


n. din. i povećanja zaposlenosti od 8 300 na 8 800, omogućuju povećanje
dohotka od 771 u 1975. na 1945 min din. u 1980. godini (odnosno po radniku
od 8 700 na 22 100 n. din.), produktivnosti od 10.7 i izvoza od oko 300
min n. din.
Dugoročnija vizija razvojnih mogućnosti ove djelatnosti podudara se
s onim navedenim u mehaničkoj preradi drveta s time što je daljnji razvoj
ograničen resursima raspoloživih količina prostornog drveta.


Obzirom na već postojeću užu specijalizaciju proizvodnje po fabrikama,
u regionalnoj komponenti, osim na području Zajednice općina Sisak
neće doći do značajnijih promjena.


355