DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ocjenjuje se, da bi tako zacrtani razvoj omogućio povećanje fizičkog obujma stopom od dko 7,5% zaposlenosti od 38 000 na 40 000, produktivnosti od 6,3°/o, izvoza od oko 2 000 min N. din., .uz investiciona ulaganja od 1 800 min N. din. u kojima se uz sredstva za modernizaciju opreme predviđa i izgradnja jedne tvornice ploča kapaciteta od oko 70 000 m3. Proizvodnja važnijih proizvoda u odnosu na 1975. ´god. mogla bi iznositi: 1975. 1980. Indeks piljena građa i pragovi 000 m3 768 750 furnir i ploče 000 m3 87 215 247 namještaj u garni turama 000 gar. 76 140 184 namještaj u (komadima 000 kom 3305 5500 166 Dugoročna vizija, pored rješenja bremenitih tekućih problema drvne industrije (ikreditnoTmonetarna politika, pomanjkanje obrtnih sredstava, sistematske mjere, izvozne stimulacije, niski osobni dohoci, organizacijska nadgradnja), mora na osnovu samoupravnog planiranja, udruživanje rada i sredstava i zajedničkog sagledavanja težiti što skladnijem razvoju i razrješenju «konfliktnih« situacija a osobito: prestruiktuiranju proizvodnje, znanstveno-istraživačkocm radu, bilansiranju proizvodnje i mogućnosti plasmana, proizvodnosti rada, studiji najpogodnijih organizacionih oblika u sferi proizvodnje, prometa i bankarstva u kompleksu šumarstva, mehaničke i kemijske prerade drveta, usmjeravanju regionalnog razvoja. Prosječna godišnja stapa prestrukturiranja proizvodnje u korist finalnih proizvoda, u posljednjih desetak godina iznosila je oko 3,8. Ubrzanje tempa prestrukturiranja limitirana je, međutim, mogućnostima plasmana na domaćem i vanjskom tržištu, pomanjkanjem prodajnog isMadišnog prostora, obrtnih sredstava, škarama carinskih barijera zemalja uvoznica, visokim troškovima proizvodnje te oscilacijama pariteta valute. Manevarski prostor za uže prestrukturiranje postoji, jer oko 700 000 m3 proizvodnje piljenje građe, Oko 40°/o otpada na daljnju preradu u drvnoindustrijiskim poduzećima, oko 15% na ostale krupnije potrošače, a oko 45°/o na izvoz. Sve presudnije djelovanje tehničkog napretka na snagu i međunarodni položaj nacionalnih privreda traži stabilan i brz razvoj znanosti. Znanstveno-istraživački rad u kompletksu šumarstva i prerade drveta treba, više nego do sada, direktno vezati uz proizvodnju i rješavanju tekućih i dugoročnih zadataka Kadrovski potencijali fakulteta, stručnih škola i stručnjaka radnih organizacija, nisu dovoljno uključeni na rješavanju problema privrede. Strategija znanstveno-istraživačke djelatnosti utora biti inkorporirana u planove i programe udruženog rada šumarstva i prerade drveta. Po oslobođenju učinjeni su znatni napori na obrazovanju kadrova. Pored otvaranja drvno industrijskog odsjeka na šumarskom fakultetu u Zagrebu, više srednjih i tehničkih kao i stručnih škola za kvalificirane radnike, postojeća struktura zaposlenih ne odgovara (struktura zaposlenosti: oko 1,50/0 VSS — 0,8% VŠS — 6,4°/o SSS — 3,3% niža školska sprema — 3,7% VKV — 25,1% KV — 18,2°/o PKV i 41,0% NK. Osnova za daljnji brži razvoj leži u poboljšanju kvalifikacione strukture. |