DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 67 <-- 67 --> PDF |
zaposlenih u tom razdoblju bio je izuzetan. Teret organizacije eksploatacije šuma padao je na ono onalo šumarskih stručnjaka, a potreba da se milijuni tona drva izvuku iz tada besputnih šuma, takorekuć bez mehanizacije, predstavljalo je gotovo besprimjeran napor i ogromno požrtvovanje radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu. U ovoj epohi u kojoj su šume služile i poslužile narodu u njegovim historijski odsudnim trenucima, učinjen je u našoj društveno ekonomskoj zajednici novi, odlučan korak konačnom oslobođenju radnog čovjeka. Nova društvena kretanja lome i mijenjaju dotadašnji budžetsko-činovnički sistem organizacijskog modela šumarstva i preko društvenog upravljanja u ustanovama sa samostalnim financiranjem stvoren je šezdesetih godina novi, jedinstven model gospodarenja šumama, formirana su šumarskoprivredna poduzeća s radničkim samoupravljanjem. Time je stvorena mogućnost da se i u šumarskoj proizvodnji pristupi utvrđivanju rezultata radnih kolektiva i dosljedno tome, da sami radnici odluče o raspodjeli rezultata svog rada. Od nekadašnjeg neuglednog, izrabljivanog šumskog radnika, od slabo cjenjenog zanimanja stvara se profesija u kojoj mehanizacija radnih procesa sve više istiskuje grubi fizički rad u neuporedivo boljim uvjetima rada i boravka u šumskim i brdskim prostranstvima. Premda je od 1945. do 1956. godine izrađeno i rekonstruirano 1375 km šumskih cesta i kamionskih vlaka, ipak je to samo 3,9 km na 1000 ha šuma. Nastavljeno je dalje otvaranje i do sada je izrađeno 6500 km šumskih komunikacija ili 5,2 km na 1000 ha šume. Slijede planovi da se do 1980. godine postigne 10 km prometnica na 1000 ha šume i time približi mogućnosti da se bez gubitaka izvezu iz šume i jeftini, proredni materijali za opskrbu industrije ploča i papira a šumama osigura bolja njega. Vlastitim sredstvima podignuto je oko 25000 ha topolovih i četinjarskih intenzivnih kultura i plantaža. Uložena su i značajna sredstva u daljnju mehanizaciju pa je vrijednost oruđa za rad po zaposlenome od 3600 N. din. u 1964. god. porasla na 8300 N. din. u 1969. godini. Međutim potrebna su daljnja ulaganja u šumsku proizvodnju, prvenstveno u šumske komunikacije pa da se na svim šumskim površinama može prići racionalnijem gospodarenju šumama. Vlastita sredstva šumske proizvodnje za taj zahvat nisu dostatna. Mada su uvođenjem ovog modela u društvenim odnosima, ne smijemo biti potpuno zadovoljni postignutim rezultatima. Radni su kolektivi, pritisnuti logikom robno^ovčanih tržnih odnosa, gotovo u potpunosti okrenuti eksploataciji šuma kao izvoru sredstava. Velik se napori ulažu u izgradnju šumskih komunikacija i nabavku i uvođenje sve suvremenije mehanizacije, ali se radovi na uzgajanju šuma odvijaju u teškoćama. Uzgajanje šuma, naime, angažira i onako nedostatna novčana sredstva i radnu snagu, a ne daje odmah neposredne tržne efekte. U poslijeratnom periodu intenzivno se razvija rad na obrazovanju stručnih kadrova, kao i znanstvenoistraživački rad. šumarski fakultet postaje Odlukom Sabora 1960. god. samostalni fakultet u sastavu Sveučilišta. Godine 1945. osnovan je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu a kasnije Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom — danas Šu |