DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 64 <-- 64 --> PDF |
šuma i njene supstance pojavile prvo na području sadašnjeg Krasa. Tu je, naime, došlo najranije do narušavanja prvotnih šumskih ekosistema uslijed antropogenih i zoogenih faktora koji su u nepovoljnim ekološkim uvjetima narušili ekološku ravnotežu do te mjere da su šumske zajednice zarnjenjene različitim degradacijskim stadijima s terminalnom fazom golog krša. Taj nezaustavljivi proces uništavanja šuma doveo je između 300. i 1300. godine do toga, da je šumska površina reducirana na jednu četvrtinu prijašnje. Na ostalom području Hrvatske kao i u Slavoniji proces krčenja šuma i pretvaranja šumske površine u pašnjake d oranice nastupio je nešto kasnije. Samo u razdoblju od 1815 — 1850. godine (tijekom 35 godina) izkrčeno je u Slavoniji 80 000 kat. jutara šuma a narednih 40 godina daljnjih 80 000 jutara. I dok su na području Krša već bile očigledne tragične posljedice nestanka šuma, u kontinentalnom području nastavio se i dalje proces krčenja i neracionalne sječe. U tadašnjim društveno-ekonomskim uvjetima taj se proces nije mogao zaustaviti. Državni šumski posjed iznosio je tek 19"/o ukupno šumske površine, i to isključivo na području bivše Vojne Krajine, 81"/o šuma pripadalo je raznim kategorijama šumo vlasnika: zemljišnim zajednicama, imovnim općinama, dioničkim društvima, crkvenim općinama, urbarima, brojnim privatnim velesposjednioima i još brojnijim šumskim maloposjednicima. Razumljivo je dakle, da u takvim političko- ekonomskim uvjetima nije moglo biti riječi o gospodarenju šumama, koje bi se zasnivalo na znanstvenim postavkama, a koje su već koncem 18. stoljeća u Evropi, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, daleko prerasle zakonske mjere za očuvanje šuma i predstavljale sigurne temelje razvoja šumarske znanosti. Dvadesetodišnje nastojanje hrvatskih šumara Šporera, Kosa i Toimića da se osnuje šumarska škola u Hrvatskoj urodila je plodom 1860. godine kada je osnovano Goispodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, prva takva škola na Slavenskom jugu. Osnutkom ovog učilišta postignuta su dva važna cilja: otvorila se mogućnost izobrazbe većeg broja domaćih sinova za šumarsku struku i stvorene su predpostavke za intenzivniju primjenu znanosti u šumarstvu." Kada bi ukratko rezimirali razvoj šumarstva u razdoblju od početka kapitalističke ere odnosno ukidanja feudalizma dolazimo do zaključka da je osnovna karakteristika tog razdoblja bila drastično smanjenje šumske površine, nepostojanje bilo kakove organiziranosti u gospodarenju sumarna i veliki broj šumovlasničkih kategorija. S Napoleonovom Ilirijom (1809—1813) prodiru u naše krajeve ideje gospodarskog liberalizma koje ostaju i poslije Napoleonovog pada. Nakon ukidanja feudalnog sistema (1848)) i djelomičnog ostvarenja političkih sloboda dolaze do izražaja i novi pogledi na važnost šumske privrede. Austrijski Zakon o šumama iz 1852. godine ptnošinuje se i na Hrvatsku a carski patenti ostaju na snazi čak do 1929. godine. Na području tzv. civilne Hrvatske, stvaraju se zemljišne zajednice, a na području bivše Vojne Krajine, koja je ukinuta 1871. godine, od državnog šumskog posjeda obrazuju se imovne općine. No u pretkapitalističko kao i * Križevačka škola prerasla je u Šumarsku akademiju, koja je 1898. premještena u Zagreb i prislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta, da bi se 1919. godine osnivanjem Polj. šumarskog fakulteta, šumarska nastava podigla na sveučilišni razinu. 348 |