DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IV. ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA HRVATSKE U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI UVOD U ovome svečanom trenutku kada slavimo trostruki jubilej: 130. godišnjicu osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, 100. godišnjicu kontinuiranog izlaženja stručnog glasila Društva Šumarskog lista i 35. godišnjicu ustanka naših naroda za oslobođenje zemlje od tuđinske okupaoije, željeli bi da veoma sažeto prikažemo razvoj šumarstva i drvne industrije u prošlosti, stanja ovih — za Socijalističku Republiku Hrvatsku i Jugoslaviju — važnih privrednih grana u našoj epohi i ulogu šuma te mehaničke i kemijske prerade drveta (drvne industrije) u budućnosti. Razvoj drvne industrije u nas ima početak koncem 18. i početkom 19. stoljeća ali se intenzivnije odvijao u novije vrijeme a za šumarstvo pak ne znamo za početak, jer se u svom prvobitnom i primitivnom obliku podudara s pojavom čovjeka na našoj planeti. Ljudsko je društvo u svom nastojanju i kroz sve daljnje faze svoga razvoja bilo najtješnje vezano na šumu a drvo je kao materija bilo korišteno još prije kamenog doba, pa neki arheolozi s pravom predpostavljaju da je prije kamenog doba postojalo drveno doba. No sve do konca 18. stoljeća povijest šuma i odnos čovjeka prema njoj ogleda se u razaranju odnosno uništavanju šume u golemim razmjerima. O tom uništavanju malo se vodilo ostale su pustoši i goleti Azije, saharska pustinja, kasnije pustoši Mediteranskog bazena i Središnje Amerike. Tek znanstveno utvrđene činjenice dovele su do spoznaje da za život dva najvažnija faktora tlo i voda u svojem opsegu i stabilitetu zavise o postojanju šume i njenom održavanju te da narušavanje ovog stabiliteta i opasnost koja od toga prijeti čovječanstvu donosi modernoj civilizaciji niz teških problema. Znanost nije do sada uspjela naći adekvatnu zamjenu biološkoj funkciji šuma. Ta je pak funkcija toliko raznolika i sudbonosna za egzistenciju čovjeka da se u času, kada je odnos broja stanovnika i šumske površine dostigao kritični nivo, uslijed straha prije svega od nestašice drva, pristupilo uklanjanju stihije i donošenju pojedinih dokumenata i odredbi koje su imale za cilj da reguliraju odnos ljudi prema šumi i da je zaštite od neracionalnog iskorišćavanja i unišavanja. O tome govore brojni dokumenti iz prošlosti koji u našim krajevima datiraju od prije gotovo 900 godina tj. od propisa o šumama koji se nalaze u pojedinim gradskim statutima (ninskom iz 1103. god., korčulanskom iz 1214., splitskom 1240., dubrovačkom iz 1272., trogirskom iz 1327. godine i drugim). Nije slučajno da su se ti dokumenti o očuvanju Referat je zajednički rad prof. Dr M. Androića kao nosioca i ing. B. Čopa, ing. N. Gogera te prof. Dr Zv. Potočića kao suradnika. |