DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 45 <-- 45 --> PDF |
P R O S L AV A 130. OBLJETNICE HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA, 100. GODIŠNJICE NEPREKIDNOG IZLAŽENJA ŠUMARSKOG LISTA I UZ SLAVLJENJE 35. GODIŠNJICE NARODNOG USTANKA ZAGREB 11. VI. 1976. G. ORGANIZATOR PROSLAVE: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Svečanom akademijom proslavljena je u Zagrebu 11. lipnja o. g. stotrideset a obljetnica osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, stot a godišnjica neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjica Ustanka naroda SFRJ. Proslava je održana u Kristalnoj dvorani velebnog Inter-continental hotela, kojoj su prisustovali: Jakov Blažević, predsjednik Predsjedništva sabora Hrvatske, akademik Grga Novak, predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Čedo Grbiić, član Predsjedništva SRH, ing. Rade Pavlović, sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SRH, ing. Žarko Ostojić, predsjednik Saveznog komiteta za poljoprivredu, ing. Franjo Kinebl, član Savjeta SRH i predsjednik Republičkog savjeta za zaštitu prirode, ing. Mirko Sučević, sekretar Savjeta za šumarstvo i preradu drveta Privredne komore Jugoslavije i dr Ivo Marić, predstavnik Republičkog savjeta za znanstveni rad. Uz spomenute počasne uzvanike i goste, proslavi su prisustovali predstavnici Saveza inženjera i tehničara Hrvatske, delegati Saveza IT šumarstva i drv. industrije BiH, Makedonije i Slovenije, kao i preko 450 IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Počasne goste i okupljene sudionike proslave dočekivali su i uvodili u Kristalnu dvoranu Inter-continentala predsjednik i članovi Upravnog odbora Saveza IT. Svaki je učesnik bio zakićen ukusnom društvenom značkom, koja reljefno prikazuje hrastov list sa žirom, zupce horizontalne jarmače »it«, simbolični znak inženjera i tehničara, kao i zelenom vrpcom s natpisom »Šumarski list 1876—1976«. Ispred zgrade hotela, uz državnu, republičku i partijsku zastavu, lepršale su — po prvi put u povijesti Šumar |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 46 <-- 46 --> PDF |
skog društva — zelene zastave Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. I na zgradi 78 godina starog šumarskog doma na trgu Ivana Mažuranića broj 11, gdje je bila organizirana prigodna izložba, vijorile su zelene zastave naše struke! H^ Društvene zastave pred hotelom vijorile su prvi put u povijesti Saveza ITŠDIH. PROGRAM SVEČANE AKADEMIJE 1. Pozdravna riječ predsjednika Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske ing. S. Tomaševskog 2. Pozdravi delegata i uzvanika 3. Prof. dr M. Android: Sto godina šumarstva i drvne industrije Hrvatske (prošlost, sadašnjost i vizija budućnosti) |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 47 <-- 47 --> PDF |
4. Dr Branimir Prpić: Osnutak i rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog Društva (današnjeg Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske) u vremenu od 1846—1976. g., kao i razvitak šumarskog lista od osnivanja do danas (1876—1976). 5. Podjela priznanja, povelja i zlatnih plaketa društvenim radnicima Šumarskih društava i Saveza, Šumskim gospodarstvima, DIP-ovima, šumarijama i dr. 6. Kulturno-umj etnički program: a) Nastup pjevačkog okteta »Gorani« — Zagreb b) Svečani recital: Oda šumi i slavljeniku od M. S. Mađera — izvodi Zlatko Crnković, dramski glumac i prvak HNK c) Narodni plesovi Hrvatske — izvodi folklorna grupa Šumskog gospodarstva »Hrast« — Vinkovci 7. Svečani ručak u Kristalnoj dvorani hotela Intercontinental Napomena: 1. Studenti šumarstva, predvođeni profesorima Šumarskog fakulteta, položit će — uoči dana proslave tj. 10. lipnja o. g. u 10 sati — vijence na grobove šumarskih velikana ikoji su pokopani na zagrebačkom groblju na Mirogoju. 2. PRIGODNA IZLOŽBA arhivske dokumentacije Saveza, najstarije stručne literature, karata šuma, crteža i fotografija istaknutih društvenih d stručnih radnika šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao i ostalog propagandnog materijala otvara se u društvenim prostorijama Saveza, u Šumarskom domu, Mažuranićev trg 11, od 11 — 18. VI o. g. /. UMJESTO UVODA 26. XII. 1976. g. navršit će se ravno 130 godina otkako je u redovima »domorodnih šumara« Hrvatske započelo živo kretanje. Međutim, to ne znači, da je šumarstvo Hrvatske staro samo trinaest decenija. Ono ima za sobom prošlost od preko sedam stoljeća, ako uzmemo u obzir mjere šumarsko- političke prirode, koje su poduzimali istarski i dalmatinski gradovi već u XIII. stoljeću. Prije 130. godina naši šumarski velikani Dragutin Kos, Franjo šporer i Ante Tomić, koji su osnovali — unutar tadanjeg »Hrvatsko-Slavonskog |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Gospodarskog Društva« (utemeljeno 1841. g.) u Zagrebu — »Horvatsko-slavonsko družtvo šumarah« nisu mogli niti naslutiti u ikakav će se složeni organizam razviti i razbuktati — po njima stvorena inicijalna klica i iz koje je — kasnije — nastao današnji Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, to golemo «tablo koje danas, putem svojih 19 teritorijalnih Šumarskih društava, okuplja preko 2.000 IT. Ovaj povijesni događaj, star 130 godina, zbio se je 26. XII. 1846. godine na dobru u Prečecu kraj Zagreba »U perkos najnepriatnioi dobi godišta, zločestu vremenu i mestnim povodnjaina ipak 17 šumarah iskupilo se je« i kad je »na opće zahtjevanje šumski poglavica Franjo Spore r zauzeo predsjedništvo, a šumski meštar Dragutin Kos otvorio sednicu u serce dirajućirn govorom«. U pravilima tada osnovanog društva šumara stoji da mu je svrha: »uzajemna izmena od iskustvah, mnjenah i pokušavanjah u krugu šumarstva i zverolovstva, poznavanje i poboljšanje šumskog gospodarstva, sabiranje znanstvenih djela o šumarstvu i srodnim granama, izdavanje vlastitog društvenog glasila i si.«. Prvi jači ipokret u oblasti šumarstva pada ´baš u ono vrijeme kad se rodila svijetla i jaka misao »Ilirski preporod« (poznat i kao Hrv. narodni preporod) i kad se je oko ognjišta preporoda uz Gaja, Vukotinovića, Babukića, Šuleka, Štrosmajera i dr. počeli okupljati i prvi šumarski borci: Franjo Šporer, Dragutin Kos i Ante Tomić, a ikasnije Vatroslav Raoki, Josip Etinger, Pavle Barišić i dr. Još od Plinija Ilirijom se zvao od davnine ovaj dio svijeta Balkanskog poluotoka između Jadrana i Dunava, pa su ga tako zvali i svi evropski vladari od rimskog pape i karolinških careva do Napoleona Bonaparte. A da se Natio Ilyrica podudara s nacionalino-ipolitičkim pojmom, to je tada bilo vijekovima mišljenje i naših vlastitih historika, političara, leksikografa i pjesnika. Zaključenim mirom u Beču 1809 g. Austrija je ´morala otstupiti Francuskoj (Napoleonu) Ilirske provincije: Goricu, Trst, Kranjsku s Primorjem i dio Hrvatske na desnoj obali Save. Ove je zemlje s Dalmacijom spojio Napoleon u političku tvorevinu »Ilirske provincije« i tako organizirao »Zemlje slovinske« u jednu cjelinu: Kranjska s Ljubljanom, Koruška s Beljakom, Istra s Goricom i Trstom, dio civilne Hrvatske s Karlovcem, Dalmaciju sa Zadrom, Dubrovački kotar i dio Vojne Krajine sa 6 regimenta (2 banske, slunjska, ogulinska, otočna i lička). Sjedište je bilo u Ljubljani. Međutim, već 1914. g. Pariškim mirom Francuska se odrekla ovih provincija i predala ih natrag Austriji. U času osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva političko-teritorijalno situacija Hrvatske bila je svedena na »ostatke ostataka«. Jedna od najstarijih kraljevina, koja je nastaila nakon slavenskog doseljavanja na prostor između Drave i Jadrana bila je razbijena. Ta potkova, hrvatski pojas, sve se više i više stanjivao i bio stalni objekt diplomatske igre i nasilne podjele. Hrvatska je bila rascjepkana na: Bansku Hrvatsku, Dalmaciju i Vojnu Krajinu. Teritorij Vojne Krajine bio je izuzet ispod kompetencija Sabora i bana i stavljen u nadležnost Austro-ugarskog Ratnog vijeća i služio je kao teritorij za obranu zemalja Habsburške monarhije od Turaka. Ova površina bila je veća od površine civilne Hrvatske i dugo je bila glavna smetnja za ujedinjene hrvatskih zemalja. 332 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Ilirski preporod (1835—1848)) koji je zahvatio i digao na möge i »dornorodne šumare«, počivao je na jugoslavenskim i slavenskim koncepcijama i bio napredan u nacionalnom, političkom i socijalnom pravcu. Za ilustraciju tadanjih političkh prilika i prikaz stanja, koje je u to doba vladalo, najbolje će potkrijepiti predgovor iz knjižice »Mali šumarski katekizam«, koji je sastavio u »Vinkovcih meseca serpnja 1849. g.« i iste godine tiskao u Karlovcu »šumski poglavica: Franjo Šporer. U spomenutom katekizmu pisac kaže: »Kao hervatski sin i 20 lietni šumski činovnik, usuudio sam se evo — potaknut istinitim domoljubljem — pervi put u materinskom jeziku mojem na literarno polje stupiti, i knjižicu ovu o šumarstvu, pod imenom »šumarski katekizam« na sviet izdati« i dalje nastavlja: »Nebi se doista naš narodni jezik tako berzo na onaj stupanj popeo, na kojem sad već stoji, da se nije skoro kod svakog učevnog i poslovnog stališa muževan našlo, koji su kriepko nastojali tudjih se jezikah otresti, a svojimse u svakom slučaju služiti.« Trideset godina kasnije od osnutka Šumarskog društva počinje izlaziti »Šumarski list«, čije je izdavanje pokrenuto 14. X. 1876. g. na godišnjoj skupštini Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i prvi broj izlazi 1. I. 1877. godine. I od tada do danas — neprekidno — punih 100 godina! Pokrenuto stručno-šumarsko glasilo, koje je predstavljalo sponu nauke i prakse, započelo je davati — na materinjem jeziku — prva uputstva i dostignuća, stručnu primjenu u rješavanju mnogih pitanja i problematike zelene struke. Upravo izlaženjem Šumarskog lista šumarstvo je postalo istaknuta grana tadanje privrede Hrvatske, a kasnije i čitave Jugoslavije. List je postao snažno i moćno sredstvo za napredovanje struke. Postao je nešto bez čega se nije moglo ni zamisliti daljnji rad i uspješno poslovanje. Iz godine u godinu Šumarski list postaje stručna revija fcoju traže i za svoje časopise zamjenjuju gledne inozemne stručne i naučne organizacije. Kroz proteklih 100 godina Šumarski je list objavio — na preko 52.000 stranica — brojne priznate znanstvene i stručne rasprave i članke. Sadržaj svakog broja ŠL predstavlja kroniku razvoja i dostignuća čitave struke Hrvatske i Jugoslavije od prvih početaka do danas. Prema tome Šumarski list živi je svjedok burne, plodne i bogate prošlosti šumarstva i rada tadanjeg Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. U ovom času mi ne trebamo ništa izmišljati da ojačamo naše samopouzdanje, jer za nama stoji 100 godišta uvezanih stranica, stručnog i društvenog djelovanja i rada. Za ovo urediti, opremiti stručno, tehnički i grafički potrebno je bilo mnogo ljubavi, truda, energije, upornosti i znatnih financijskih sredstava, a uza sve to imati vjerne i ustrajne pretplatnike. Međutim, današnja proslava nije samo jubilej Šumarskog lista nego i povijesni datum objavljivanja prvih stručnih šumarskih knjiga pisanih na hrvatskom jeziku! S ovih nekoliko redaka htjeli smo vas samo potsjetiti na slavnu prošlost koje se ne trebamo suditi i iz koje su izrasli — zahvaljujući Hrvatskoslavonskom šumarskom društvu, Šumarskom listu, Šumarskom domu, Šumarskoj akademiji i fakultetu — snažni, priznati i svojem poslu dorasli stručnjaci naše zelene obitelji! Naš Savez IT, idući stopama naših »domorodnih šumarah« i ugledajući se u stručni rad i društveni entuziazam F. Kesterčaneka, Josipa Kozarca, 333 |