DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ticanjem i uzajamnim dogovorom uspiešnije raditi oko unapredjenja svoje struke. Dva puta sasta se niekolicina šumara u tu svrhu u Križevcih, nu oba puta kan da im posluži slaba sreća. Prigodom tog drugog sastanka izabran bi odbor, komu bi zadaćom, sve pripraviti, što bi za osnivanje šumarskog družtva potrebno bilo. Izabrani odbor zadovolji se time, da je izabran a osnovanja šumarskog družtva malo da nepade u zaborav. Videć Köröskenji, da se tim postupkom nemože daleko doći, odluči, uslied neprestanog poticanja svog sadruga Račkia, čitavi odborski rad sam preuzeti. Nagovarajuć neprestano ustmeno i pismeno svoje sustrukovnjake nastojaše, da ih zadobije za svoju najmiliju ideju; nijedno na sudruga upravljeno pismo neode da nebi u njem štogod natuknuo o osnivanju šumarskog družtva, nijedan posjetivši ga sustrukovnjak neode, a da se ne bi rieč povela o istom. Tako radeć kroz čitave tri godine razposla godine 1875. pozive, u kojih iztiče važnost osnivanja šumarskog družtva, te pozva sve, kojima je stalo do napredka domaćeg šumarstva, da se skupe u jedno kolo. Ovaj poziv bude svestrano poprimljen, te se na temelju istog sakupi sliedeće godine dne 27. veljače liep broj domaćih šumara u prostorijah hrv.-slav. gospodarskog družtva. Tu bude iznova izabran odbor, komu bi povjereno poprimiti sve predradnje, da se u govoru stojeće družtvo osnuje. Izabrani odbor pod predsjedničtvom opće štovanog šumarnika starine A. Tomića uz sudjelovanje svih vriednih članova odborskih rieši svoj zadatak na sveobće zadovoljstvo tako, da se još iste godine dne 18. i 16. listopada mogla održati prva velika skupština, kojoj je pokojnik izvjestitelj bio. Da je veći dio resolucija, prihvaćenih u glavnoj skupštini naročito o samostalnosti i nezavisnosti šumarskih ureda od političkih oblasti zatim ob ustrojenju šumarske akademije u Zagrebu iz pera pokojnikova potekla razumije se samo po sebi te bi suvišno bilo njegove zasluge o tom spominjati. Prva velika skupština, znajuć cieniti velike zasluge pokojnikove po družtvu, izabra ga jednoglasno tajnikom istog te mu povjeri uređivanje svog organa, koju potonju dužnost preuze pokojnik bezplatno, nemareć za to, što će ga ista uz tajničke i uredovne poslove preobteretiti, nu višja providnost nedosudi, da vidi prvi broj družtvenog organa, da se veseli nad prvim uspjehom svoga neumornoga truda. Bivši još Vladoj Köröskenji šumarom u Slavoniji posta članom izpitnog povjerenstva za šumarsko i lugarsko osoblje a to ga ponuka na sabiranje gradiva, za svoje »Obće šumarstvo« koje izda godine 1873. u Zagrebu. Obće šumarstvo prvo je poveće djelo u našoj literaturi, koje obuhvaća sve grane šumarstva, te je naiemnjeno onima koji se žele upoznati sa počelima šumarske znanosti. Da je pokojnik isto pisati mogao jedino iz ljubavi prema napredku svoje struke i iz želje, da poniešto ublaži posvemašnu nestašicu naših strukovnih knjiga, o tome će biti svatko uvjeren, koj zna kako se u nas izplaćuje pisanje strukovnih knjiga. — Nu uz sve to sabirao je pokojnik neprestano gradivo, za daljnje izdavanje strukovnih knjiga, kao što mu svjedoče razni našasti rukopisi. Kao nadšumar bijaše pokojnik u svojoj praksi vrlo revan i točan u vršenju svojih dužnosti. Svoje podčinjeno osoblje neprestance bi podticao na rad, te bi mu u svem i svačem svojim primjerom prednjačio. U pitanju tićućih se obćinskog imetka, bio je pokojnik uviek na strani puka, a to mu pribavi sveobće povjerenje i štovanje. Koliko je bila poznata u domo |