DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 36 <-- 36 --> PDF |
VLADOJ KÖRÖSKENJI — PRVI TAJNIK HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarski list u svom prvom svesku, donio je i »osmrtnicu« Vladoju Koroškenjiju. Donio je osmrtnicu svom prvom uredniku jer je tajnik H.-s. šumarskog društva bio prvih godina ujedno i urednik Šumarskog lista, ali koji nije ugledao ni taj broj, jer ga je pretekla smrt. Odužujući se jednom od najagilnijih obnovitelja H.-s. šumarskog društva i, nesumnjivo, osnivača Šumarskog lista prenosimo Osmrtnicu u nepromijenjenom tekstu. Svaki od nas je se sigurno više puta rastužio, slušajuć skoro danomice, gdje nam crna sudba trga iz naše sredine muževe, koji posvetiv se ovoj ili onoj struci, zavriediše svojim neumornim plodonosnim radom priznanje svojih sustrukovnjaka i sveobće štovanje. Koliko više moradosmo se rastužiti čuvši, da šumarska struka izgubi Viadoja Koroškenjija, nadšumara županije zagrebačke i tajnika hrvat.-slav. šumarskog družtva, jednog od najvrsnijih i najmarljivijih strukovnjaka, koj posvetiv sav svoj život struci šumarskoj, te radeći neumorno u istoj, nastojaše, pun žarkog rodoljublja, da podigne blagostanje puka i da promakne naš kulturni razvoj. Život i rad Vlado ja Koroškenjija uzko je skopčan s uredjenjem našeg domaćeg šumarstva, sa početci naše strukovne literature i s osnivanjem hrvat.-slav. šumarskog družtva, stoga budi nam dozvoljeno osvrnuti se na nj u nekoliko kratkih crtah. Vladoj Koroškenji, drugi sin Antuna Koroškenji-a, umirovljenoga blagajnika županije varaždinske, i matere si Vjekoslave, rodi se 1. rujna godine 1845., na svom obiteljskom dobru Vidovec, nedaleko Varaždina. Svoju djetinjsku dobu probavi u krugu milih si roditelja te svršiv glavnu učionu podje na Varaždinski gimnazij, gdje, bivši u četvrtom razredu, oplaka smrt premile si majke. Već tada probudi se u njem osobita ljubav k prirodi, s česa uzželi odabrati si životnim ciljem takovu struku, kojom bi si mogao zadovoljiti mladjahnoj žudnji, što bi uzrokom, da je svršiv gimnazialne nauke, odlučio posvetit se šumarstvu te podje godine 1862. na novo ustrojeno više gospodarsko-šumarsko učilište u Križevac. Ovdje probaviv kod brata Dr. V. Koroškenjia, koj nastojaše bratinskom ljubavi i otčinskom njegom oko njegova uzgoja, tri godine, svrši 1864. gospodarstvo i šumarstvo vrlo dobrim uspjehom. Svršiv nauke, proputovao veći dio Slavonije, da se upozna sa raznimi ondje vladajućimi okolnostmi šumarenja te posta još iste godine mjeseca listopada šumarskim vježbenikom kod Miholjačkog vlastelinstva baruna Prandau-a. Zasvjedočiv svojim radom potpunu sposobnost i stekav si ponašanjem naklonost svojih predpostavljenih, bude tri mjeseca kasnije imenovan šumarom u Čadjavici, što bi kasnije zamienjeno sa Šljivoševci. Kao šumaru miholjačkog vlastelinstva pruži mu se zgodna prilika obćiti sa svojim šumarnikom glasovitim Adolfom Danhelowsky-em, |