DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 30 <-- 30 --> PDF |
mnoge šumarske službenike, što sad služe, uvriediti, pače hljeba lišiti, biti će jedina zaprieka, što mome poduzeću zatire put. Znajući štovati one toliko važnije dogovore, koje si je vele ugledno hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo zadalo za današnju skupštinu, odgovor na ove prigovore na drugo mjesto ostavljam, ovdi pako budi mi prosto iskreno izpoviediti, da ja, koji sam u dobroj carskoj službi, koji svoga vladara vierno i podložno služim, a i ne mislim ikad ostaviti službu, niti to činim za silu, niti za volju prljave koristi, nego da me pri tom mojem poduzeću neumorno vodi liepi onaj nagon, koji samo onaj cieniti i uvažavati umije, koji znade, kako pravi šumar za svoj zanat gori, i kako se Hrvat razigra snivajući o mogućnosti miloj svojoj domovini koristiti itd.« Međutim budi spomenuto, ne samo da Šporer tim pismom punim domoljublja i narodnog zanosa nije postignuo žuđeni cilj, već mu se po tom broj osobnih neprijatelja samo umnažao, nu s druge strane opet valja nam reći, da ga takove nepravde i neprilike samo još na veće pregnuće, rad i mar bodriše. Godinom 1846. stvoren bi uz hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo u Zagrebu i posebni šumarski odjek za ostvarenje kojeg je šporer uz nezaboravnog Dragutina Kosa5 ponajviše doprineo. Isti ovaj šumarski odsjek obdržavao je već g. 1847. šumarski sastanak u Sisku, kojemu je šporer predsjedao. Godine 1849. vidimo, gdje šporer nanovo pred hrvatsko obćinstvo stupa šumarskim djelom pod naslovom »Mali šumarski katekizam ili razgled svega onoga, što šumar, komu je podpunom izpunjenju dužnosti svoga znanja stalo, neobhodno znati mora«. Knjižica ta, obsižući 45 strana, tiskana bje god. 1849. u Karlovcu tiskom k. p. tiskarne Ivana Nep. Prettnera. Knjižica ova bila je namienjena prije svega šumarskom osoblju nižjega reda, dakle lugarom. Sadržaj iste je sljedeći: Uvod, I. Teoretičko (razdieljenje nutarnjeg šumarstva ili naravoslovje, onda II. Praktično razdielenje nutarnjeg šumarstva ili nauka o šumoslovju. U Svemu nalazimo u tom katekizmu 102 pitanja sa isto toliko odgovora. Osobito valja iztaknuti nazivoslovje kao i sustavoslovje ove knjižice, kojih se sadržaj u mnogom još i danas uzorom smatrati može. Sadržaje čuvanje, sječu i uzgoj šume te šumsku botaniku. Šporer zove primjerice tuj lugom svaki drvećem obrasli prostor, kojega samog sebi prepuštamo, a šumom svaki onaj lug, koji se po pravilih gospodarskih kao i političkih upotriebljava i čuva, dočim gajem zove onaj veći ili manji sklop šuma, kojim pojedini šumar upravlja itd. U obće je djelce ovo veoma popularno i liepo pisano, te je baš šteta, što se nije moglo izpuniti Šporerovo obećanje, da će se, ako ovo njegovo djelce žudjenu ciel postigne, trsiti što skorije i drugi dio tog katekizma objelodaniti. s Dragutin Kos, rodom Čeh, šumar vele naobražen i štovan, hrvatskom si zavičaju svom dušom odan, bio je jedan prvih pobornika na polju šumarstva u Hrvatskoj. God. 1847. ga nalazimo kao šumarnika ukupnih dobara preuzvišene gospodje grofinje Elizabete Erdödijeve; bio je prvi predsjednik hrvatskog šumarskog družtva, dopisujući član c. k. gospodarskog družtva za Kranjsku, godine 1852. postao je začastnim članom ugarskog šumarskog družtva itd. Medju ostalim napisao je i znamenito djelo »das Forstwesen in Croatien« g. 1847., posvećeno članovom hrvatskog gospodarskog družtva u Zagrebu, zatim više toga u raznih časopisih. 314 |