DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 28 <-- 28 --> PDF |
znanci, koji se još i sada rado sjećaju njegovih šaljivih novina (manuskript), koje da je u Vinkovcih pod naslovom »der Waldteufel« od vremena do vremena za svoje znance izdavao. Bijaše to neka vrst »Zvekana«, u kom bi Šporer naravno često i koju tu i od svojih predpostavljenih karikirao, što naravno nije moglo biti po volji tada svemožnoj gospodi po Krajini, a osobito bi ga mrzili tudjinci, koje bi Šporer znao baš bezobzirno operušiti. Šporer braneć vazda hrvatskim ponosom sve što se liepa i plemenita za to burno doba preporoda naroda hrvatskoga u domovini zbivalo, podupirao bi također i sve narodne težnje u tom smieru, al ga zato skoro ozloglasiše pogibeljnim čovjekom. Godine 1843. izda Šporer opet prvo svoje djelce na hrvatskom jeziku u Karlovcu kod Prettnera pod naslovom: »Opis i naputak, kako se valja služiti s posve jednostavnim dendrometrom «, djelce, koje bje kasnije g. 1858. također i na njemačkom jeziku izdano. Ovomu je djelcu prije svega svrha upoznati hrvatske šumare sa ustrojstvom i uporabom novog šumarskog stroja (visomjerom), koji je sam Šporer izumio i konstruirao bio.4 Konstrukcija i pravljenje tog stroja, koga još i dandanas mnogi stariji hrvatski šumari posjeduju, stajaše ga ne samo mnogo truda, no i silu novaca, nu žali bože nije mu se trud nikad ni priznanjem za života dostojno nagradio. Izdanjem ovog djelca pako počinje nova era djelovanja Šporerova, jer dočim je Šporer do sada sve svoje radnje prema tadanjem u nas duhu vremena saobćivao u njemačkom jeziku, to vidimo da je s tom svojom radnjom stupio bio po prvi puta na proprište hrvatske literature. Uzmemo li tadanje obće stanje socijalno u nas, a osobito po Krajini u obzir, kao što i nerazvitost jezika hrvatskoga za knjigu, moramo bezodvlačno priznati, da je taj pokus Šporera, kojim je nastojao i tehničke nauke u hrvaštini širiti, baš preznamenit momenat po kulturni razvoj hrvatskoga naroda u novije doba. Jer da se mi hrvatskim jezikom i u tehnici služiti možemo, jedva da je i najodrešitiji rodoljub do sada vjerovao bio? Šporer pokušao je prvi ono, što i mi sami dandanas još raznimi potežkoćami nastavljamo. U ovo doba vidimo nadalje, kako Šporer i u javnih za onda postojećih glasilih jedan medju prvimi počimlje u prilog šumarstva kao i šumarske znanosti u nas djelovati. Već od g. 1840. počeo je šporer u »Croatii« (listu koga zagrebački rodoljubi izdavahu) saobćivati razne strukovne članke, a malo kašnje već je i jedan od glavnijih suradnika »mjesečnog lista«, koga to doba »hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo« izdavati poče. Šporer je u tih listovih prije svega zagovarao potrebu ustrojstva šumarske škole u Hrvatskoj, u kom ga podhvatu vjerno podupiraše među ostalimi osobito šumarnik grofa Erdödija, Karlo Kos. Osnovu pravila za hrvatsko-slavonski šumarski zavod objelodanio je Šporer u »mjesečnom listu« za svibanj god. 1843. Osnova ta sama po sebi toli je zanimiva, da je vriedno i koju više o njoj tuj još spomenuti, jer ne samo da je pomno i vrstno izradjena, no i zrelo razmišljena. Sastoji se iz 38 paragrafa, od kojih ćemo bar § 1. spomenuti, kako sliedi: »Kao * Vidi: »Centralblatt für das gesammte Forstwesen«, Wien 1881. strana 151. razpravu »Šporers Dendrometer«. 312 |