DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 26     <-- 26 -->        PDF

vatrena Hrvata, kojeg rodjake i braću vidimo medju prvimi pobornici one
dobe, minuti bez posljedica niti onaj liepi i bezprimjerni narodni zanos za
slobodom i narodnim napredkom, koji je to doba većma u Hrvatskoj zahvaćao
korjen uslied nastojanja neumrlih zatočnika narodne ideje i bivstva
Gaja, Štosa, Smodeka, grofa Draškovića, Babukića i mnogih drugih.


Uslied žarkog svog domoljublja postade Franjo Šporer doskora njemačkim
i inim tudjinskim vlastodržcem u Krajini sumnjivim puntarom i
nezadovoljnikom, kojeg bi valjalo čim prije maknuti. Sva sdušnost u službi,
sve znanje i poštenje života nije ga od nesnosnog proganjanja obraniti
moglo i tako se šporer morao napokon sam ukloniti, ter bude g. 1836. na
vlastitu molbu premješten u Otočac k ličkoj pukovniji u dosadanjem svojstvu
c. kr. obilazitelja šuma.


U Otočcu imao je šporer prilike i sreću upoznati se sa prvom si suprugom,
rođenom Marijom Hreljanovićevom iz stare senjske plemićke porodice
Hreljanovića. Iz ovog mu braka potiče još i sada živući sin Adolfo3.
Međutim nesretna kob ne dade mu za dugo živjeti s tom nježnom i ljubljenom
ženom, jer mu ona na preveliku žalost već do mala umre. Žalost,
koja ga na tim gubitkom snadje, prinuka ga, da se je za neko doba posvema
odrekao javnosti. Povukav se u zabit, radio bi neumorno i potrajno
na ovećem njemačkom djelu, koje i zbilja već doskora tisku preda. Djelo
je ovo poznata knjiga: »Das Forstwesen in der k. k. österreichischen Militärgrenze,
oder vollständiges Forstlehrbuch für das Militär-Grenz-Forstschutzpersonale
und die hiezu aspirirenden Feld- und Verwaltungs-Chargen,
mit besonderen Rückblicke aller dem Militär-Grenz-Forstpersonale vorkommenden
Dienstes-Obligenheiten. Systematisch vorgetragen von Franz
Šporer, k. k. Waldbereiter des löbl. Brooder Gr.-Infant.-Regimentes Nr. 7.«
Tiskana bje ova knjiga od g. 1841. do 1843. kod Franje Župana u Zagrebu,
a mora se toli obzirom na sadržaj, koli i s obzirom na obseg (djelu imade
530 strana) prvim svoje struke kod nas priznati. Čitavo Se dieli u tri knjige;
prva knjiga nosi naslov: »Des inneren Forstwesens theoretische Abtheilung
oder Forstnaturlehre«, te govori o šumarskom tloznanstvu, šumarskoj
klimatologiji, šumskoj botanici i šumarskoj zoologiji. Druga knjiga nosi
naslov: »Des innern Forstwesens praktische Abtheilung oder Forstwirtschaftslehre
«, u kojoj se razpravlja nauka ob uzgoju šuma, nauka ob uporabi
šuma i nauka o čuvanju šuma. Treća knjiga nosi naslov: »Das äussere
Forstwesen« te razpravlja: razne odnošaje šumarstva, o šumarskom uredovanju
i o šumarskoj matematici.


Za predočiti bolje smier i svrhu tog djela i onim, koji ga neće prilike
imati čitati, budi mi ovdje dozvoljeno spomenuti sliedeće stavke iz predgovora
treće knjige, gdje šporer među ostalim i sliedeće spominje:


Denn abgesehen eines empfindlichen pekuniären Verlustes, zog ich mir
hiedurch — weiss Gott warum — eine Unzahl von Feinden zu, die da über
mich herfielen, gleich jenen gierigen Raben über den deutschen freien
Rhein! Doch sie sollen ihn nicht haben, den Triumpf mich an der Vollendung
dieses Werkes zu hindern. Meinem Fache zu nützen, insbesondere


8 Adolf Šporer je sada viši računarski činovnik kod carsko-otomanske že


ljeznice u Solinu.


310