DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 23 <-- 23 --> PDF |
FRANJO ŠPORER, UTEMELJITELJ ZNANSTVENOG ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ Što je napisano i tiskom objavljeno ostaje trajno zabilježeno i omogućuje kasnijim pokoljenjima upoznavanje kako djelovanja pojedinaca tako i stanja u pojedinim epohama. Po tiskom objavljenim aktivnostima u šumarstvu u prvoj polovini XIX stoljeća kao značajne ličnosti ostaje trolist Kos—Šporer—Tomić. Pored ove trojice sjetimo se i ostalih onih koji su sudjelovali u raspravama na skupštinama tadanjem šumarskog društva (vidi »Trudove Šumarske sekcije Hrv.-slav. gospodarskog društva) a to su u prvom redu, J. S z i 11 a, a zatim E. Andre, N. L o vrenčić, J. Panzer, J. Schaper i A. Schmidt. Trolist Kos—Sporer—Tomić neumorni su borci za unapređenje šumarstva Hrvatske što se očituje u njihovom angažiranju na osnivanju a zatim i radu Šumarskog društva, točno »Šumarske sekcije Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva« u Zagrebu, te u njihovoj publicističkoj djelatnosti. Da su i u svoje vrijeme bili cijenjeni kao stručnjaci potvrđuje i činjenica što im je povjerena dužnost ispitnih povjerenika (ispitivača) na našem prvom i najstarijem šumarskom državnom ispitu (Ugrenović u »Pola stoljeća šumarstva 1876—1926«, Zagreb 1926, str. 111). U tom razdoblju Antun Tomić objavljuje »Predlog, kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu i koji se pri tom pravilah deržati valja« (List mesečni tj. Gospodarski list, 1843, str. 182. i dalje) te izrađuje elaborat »o manjkavosti šumarske uprave u Krajini kao i uzrocih njenih ter učinih, kojima bi se ti odnošaji popraviti mogli«. Daleko opsežniji je njegov literarni rad pojavom Šumarskog lista te u vremenu od 1877. do 1890. objavljuje 12 rasprava, prvenstveno s područja uređivanja šuma. Iz svih tih rasprava, počam od »Normalni dohodak i normalna drvna zaliha uređenja šuma« (1877) do »Kritična smotra nauke dra Makse Presslera o rationalnom šumarstvu i njegovom najizdašnijem trajnom gojenu šume« (1890), proizlazi da je Tomić bio originalni stvaralac i da nije podlijegao idejama ni ondašnjih korifeja šumarstva. Od Dragutina Kosa, rodom Čeha, navodimo njegovu publikaciju »Das Forstwesen in Kroatien« (Zagreb, 1847) tj. »Bitni problemi šumarstva u Hrvatskoj« te njegovo sudjelovanje u stručnim raspravama na skupštinama Šumarskog društva ne samo referatom o servitutima u šumama Hrvatske nego i u diskusijama o drugim problemima ili temama kao o pomlađivanju prastarih (prešlih) hrastovih sastojina u češće poplavljenim područjima, o svrsishodnosti beskonačnog održavanja starih i većinom suhovrhih hrastovih stabala zbog osiguranja žirenja svinja i dr. Franju Šporera upoznat ćemo prema životopisu kojeg je uŠumarskom listu 1881. objavio F. Ž. Kesterčanek. Prenošenjem tog životopisa, u kojem je prikazan životni put i djelovanje jednog šumarskog radnika ne samo na osnovu suhe 307 |