DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 20 <-- 20 --> PDF |
4. Na II skupštini (1847. god.) J. Szitt a prikazao je »Kralj evsko-državno vlastelinstvo Vrbovec i Rakovec« (kod Zagreba) koje je posjedovalo 6200 jutara hrastovih šuma u ravnici, 7000 jutara bukovih šuma u pribrežju i 900 jutara hrastovih šikara. U saopćenjima — novostima 1847. D. Kos je govorio o listanju ovršine jednog posječenog hrasta, o hajkama na vukove (u dvije hajke ubijeno ih 16 »jakih« komada i 8 lisica) i o pogibiji miševa u šumi Setuš zbog izljeva Save; J. Szitt a konstatira kako šumari često prolaze pokraj osobitosti u prirodi a da se za nešto više ne zainteresiraju te, iz svog 35-godišnjeg rada, iznosi nekoliko takovih primjera a među njima i taj, da je vidio Crataegus oxyacantha s ružičastim cvetovima; J. Panzne r iznio je o štetama nastalim na 2—4 godišnjim hrastićima kao posljedica glodanja miševa tako da će se morati izvršiti ponovna sadnja, a J. Schaper o svom nalazu crnog graba (»černi Graber « po narodu) u kaptolskoj svetošimunskoj šumi na Medvednici . Crni grab se nalazi, kaže Schaper, na stjenovitim južnim ekspozicijama i bez drugih vrsta drveća, a do sada (tada) nije bio poznat sjevernije od Karlovca. Drvo mu je odlične kakvoće, teško i tvrdo, i upotrebljava se posebno za izradu zubaca vodeničnih kola. Sakupit će sjeme i izvršiti sjetvu na istom staništu i u danom času obavijestiti o uspjehu. Na III skupštini (1851) samo je J. Schape r dao dvije obavijesti: o »šumi u bari« kod Jastrebarskog te o »prekorednoj« vegetaciji jedne jabukove grane koja već tri godine živi i ´rodi iako se nalazi na složaju drugih grana(!). Na skupštini održanoj 1852. godine takovih izvještaja nije bilo odnosno, točnije o njima nema zabilješki u »Trudovima . . . « Na skupštini 1851. godine nije bilo posebnih tema na dnevnom redu kao ostalih godina. Međutim to ne znači, da se skupština ograničila samo na uži društveni rad, jer je razmatrano »mnšnje, koji je dao odsek šumarski o nekih pitanjih, koja se tiču šumarstva i lova u Hervatskoj i Slavonii« te održavanje državnog šumarskog ispita (i odobrenje za potpis diploma o položenom ispitu kojeg su dva kandidata, od tri, položila dan prije skupštine — !), a razmatrane su i upute za sakupljanje šumarsko-statističkih podataka. Dodajmo odmah da su izabrani i članovi komisije za polaganje stručno g ispit a u 1852. godini, jer Šumarsko društvo prema §-u 4. svojih Pravila, na taj ispit »utiče predlažući svake godine poverenike za izpitne komissie u Hervatskoj i Slavonii, koje postavlja vlada«. Za članove te komisije predloženi su: Franjo Šporer, c. k. poverenik od procene šumah u Osieku, Dragutin Kos, c. k. prisednik komissie za zemljarinu u Zagrebu, Antun Tomić, c. k. poverenik od procenah šumah u Križevcih te Antun Bochutinski, nadzornik šumah u Cerniku; a za zamjenike: Adalbert Schidt, nadzornik šumah kneza Lippe-a u Virovitici i August Prokopp, c. k. poverenik od proceneh šumah u Požegi. Kako vidimo, u ispitnoj komisiji nalaze sva tri na šumarskom radnom polju tada najaktivnija šumara (Kos — Šporer — Tomić). |