DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 19 <-- 19 --> PDF |
vjetnik u Beču, a u raspravi sudjelovalo je niz šumara: K Kos, (3 puta), N. Doležal, J. Panzer, J. Schaper, J. Szitta i A. Tomić. Referati i rasprava zauzeli su 16 stranica »Trudova ...« Za sada od ove rasprave, donosimo samo zaključke o pomlađivanju (o žirenju nisu navedeni nikakvi zaključci). Zaključci glase: 1. U takovim hrastovim visokim šumama ni na kojem položaju ne smiju se vršiti čiste sječe nego, skraćene, oplodne; 2. pred naplodni sijek za vlažnog vremena mogu se u sječinu pustiti svinje da unište korijenje korova ili bar smanje njegovu pojavu na podnošljivu mjeru; 3. čistine koje se ne naplode treba popuniti jednako starim biljkama. Za treću skupštinu, koja je zbog izvanrednih prilika 1848/49. godine održana tek 1950. godine, na skupštini 1847. god. određene su teme: 1. Kako je i na koji način moguće ocijeniti očekivani urod šiški te žira i bukvice za žirenje te koje objekte i što pri tome treba imati u vidu; 2. Da li bi bilo razumno s obzirom na činjenicu da Hrvatska uvozi znatne količine mekog građevnog drva u višim predjelima, na staništima koja baš ne odgovaraju uzgajanju hrasta, s više mara podizati kulture četinjača nego se to danas radi. Na skupštini 1852. godine predmet rasprave bili su servituti u šumama. Prvi referent bio je D. Ko s (10,5 stranica teksta), a drugi A. Schmidt , šumarski nadzornik virovitičko-mikloškog vlastelinstva (14 stranica teksta). Međutim u ovom godištu nalaze se i dva priloga koji nisu bili na samoj skupštini a to su: 1. Šiške i ose šišarice (17,5 stranica) od Josipa Morvay-a , šumara Varaždinsko-križevačke krajiške pukovnije, a napisane »na osnovu vlastitih promatranja i istraživanja«; 2. o uvođenju pila za rad u šumi te prenosnih strojnih pila za rezanje dasaka i dugačkog građevnog drva od A. S c h m i d t -a (6 str.). Uvođenje strojnih pila u šumski rad Schmidt predlaže kako bi se iskoristili i oni dijelovi mnogih hrastovih stabala koji nisu cjepki, smanjila potreba radne snage (na kojoj je oskudica) a time smanjili troškovi proizvodnje i omogućile niže cijene drvetu. Za skupštinu u god 1853. bile su određene teme: 1. Kako se provodi razrješenje šumskih servitituta u praksi; 2. na koji bi se način mogao unovčiti višak drvne mase u šumom bogatih brdskih područja Slavonije koje nemaju prođu i na koji bi pe način ove šume mogle privesti svrsishodnijem i sigurnijem gospodarenju a da šumoposjednici ne budu izvrgnuti velikim kulturnim troškovima; 3. primjena novog šumskog zakona koji je nedavno propisan u drugim krunskim zemljama.2 2 To se odnosio na Zakon o šumama koji je 3. XII 1852. godine donesen za austrijski dio a.-u. Monarhije (a važio je i za Dalmaciju i za Istru). 303 |