DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 18 <-- 18 --> PDF |
a za treću održanu 1850. godine, nije pronađena samostalna publikacija o njezinom radu niti se može utvrditi, da li je uopće objavljena, jer je svako godište Trudova izdano kao samostalno. U Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu uz svezak za 1851. godinu postoji i knjiga sa zajedno uvećanim godištima 1847, 1851. i 1852., a Ugrenović se koristio primjercima iz jedne privatne biblioteke (za g. 1847), iz biblioteke zagrebačkog Sveučilišta (za g. 1851.) te iz biblioteke tadanje Direkcije šuma na Sušaku (za g. 1852. — vidi Ugrenović op. cit., str. 15). 2. Opseg pojedinih godišta Trudova iznosi: 1847. godine 43 stranice, 1851. godine 53 stranice, a 1852. godine 90 stranica. Uz Trudove za 1851. godinu priključena je i publikacija »Kratk e nauke, kako valja dervlje saditi«, koju je, prema preporuci zemaljske vlade (u Zagrebu) i zaključka skupštine Šumarskog društva preveo i za tisak priredio Franj o Spor e r. Kratke nauke imaju 14 stranica teksta. Prema tome najopsežnije je godište 1852. Svako godište »Trudova ...« zapravo je izvještaj o radu godišnje skupštine Šumarskog društva održane te godine. »Trudovi...« sadrže i poimenični popis članova (osim za 1847., kada je dan samo ukupan broj) te blagajnički ili financijski izvještaj. Međutim težište rada skupština bilo je u razmatranju pojedinih problema u šumarstvu i saopćenja o zapaženim novostima, dakle bile su stručna tribina, pa i škola. Takav sadržaj rada godišnjih skupština (zborova šumara) bio je zacrtan na prvom sastanku šumara, na osnivačkoj skupštini šumarskog društva a koja je održana 26. XII 1846. godine u Prečecu. Tada je bilo zaključeno, da se na skupštini razmatra određena problematika koja se određuje za godinu dana unaprijed tj. na prvoj skupštini određeno je što će se razmatrati na drugoj, na drugoj teme za treću itd. Prema tome na raspolaganju je bila godina dana da se teme obrade i skupštinari pripreme. Na svakoj skupštini članovi mogu saopćavati o »novim ili manje poznatim značajnijim događajima i pojavama na području hrvatsko-slavonskog šumarstva i lovstva«. 3. U »Trudovima ...« nalaze se teme i rasprave s triju godišnjih skupština (1847, 1851. i 1852.), a zabilježene su i teme za treću skupštinu (1850) te za šestu, koja se trebala održati u Rijeci 1853. god., ali nije održana jer je Društvo bilo u raspadanju (Ugrenović, Pola stoljeća šumarstva). Za pojedine skupštine određene su, a u gore navedenim godinama i raspravljene, ove teme: Na skupštini održanoj u 1847. god.: raspravljalo se o starim — prastarim hrasticima i to: 1. kako osigurati pomlađivanje takovih hrastovih sastojina u češće poplavljenim područjima, i 2. Da li je racionalno u beskonačnost podržavati 200—300 godina stare hrastove sastojine s pretežno suhovrhim stablima radi osiguranja žirenja svinja. Autor referata bio je E. A n d r e, tada šumarski i gospodarski sa302 |