DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 17 <-- 17 --> PDF |
naime bio inicijator, da se unutar Gospodarskoga društva provede podjela rada u obliku šest sekcija i to: 1. za uzgoj bilja, 2. za šumarstvo, 3. za stočarstvo, 4. za tehnički obrt, 5. za vinarstvo, voćarstvo i povrtljarstvo i 6. za prirodne nauke. Osnivanje šumarske sekcije zapravo je i osnivanje šumarskog društva, jer se već u naslovu »Pravila družtva šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu« iz 1851. godine dodaje, da je Društvo »odsek družtva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu ...« To se ponavlja i u §-u 1: »Družtvo . . . dio celoviti je gospodarskoga družtva hervatsko-slavonskoga, a »sklopiše« ga »šumari i prijatelji šumarstva i lovnje pristupivši dobrovoljno« Međutim u daljnjem tekstu upotrebljava se termin »odsek šumarski«. Gospodarsko društvo, počam od 1842. godine, izdavalo je i svoj organ »List mesečni« (od 1853. godine nazvan Gospodarske novine, a od 1856. pod nazivom Gospodarski list, pod kojim i danas izlaze). Prema čl. 5. Pravila Šumarskog društva iz 1851. g. Gospodarski list je i organ tog Društva,1 ali ipak šumari već 1847. godine izdaju vlastiti godišnjak u njemačkom izdanju pod nazivom »Verhandlungen der Forst-Section der Landwirtschafts-Gesellschaft für Croatien und Slavonien« a u hrvatskom, 1851. godine, pod nazivom »Trudovi odseka za Hervatsku i Slavoniu godine ...« (iako njemačka riječ die Verhandlung znači vijećanje, raspravljanje, dakle »Vijećanja Šumarskog odsjeka ...«). Prvo i treće godište, uz mali izuzetak, objavljeno je na njemačkom jeziku dok drugo, za 1851. godinu, objavljeno je s paralelnim hrvatskim, kao prvim, i s njemačkim kao drugim tekstom. Možemo si postaviti pitanje kako to da Trudovi izlaze na njemačkom jeziku u doba već razmahalog Ilirskog pokreta? Odgovor nalazimo u činjenici da je u ono doba većina šumara bila iz austrijske pole Monarhije, dakle iz područja njemačkog jezika, te da je na području Vojne Krajine njemački jezik bio službeni pa su njime dobro vladali i Hrvati. Prema tome su pokretači Trudova, a to je uz Kosa bez sumnje bio i Franjo Šporer, pretpostavljali da će ih na njemačkom jeziku čitati veći broj šumara, pa i šumoposjednika, dakle da će na taj način ideje Šumarskog društva imati veći odjek i više doprinijeti unapređenju šumarstva nego kad bi izlazili samo na hrvatskom jeziku. Da je treće godište, za 1852. godinu, opet izdano samo na njemačkom jeziku bez sumnje je posljedica apsolutističke vladavine Beča (Bachov apsolutizam! — od 1850 — 1860). »Trudovi ... « su zapravo izvještaji o radu godišnjih skupština odnosno vijećanja Šumarskog društva. Godišnjih skupština bilo je pet (vidi Ugrenović: Najstarije šumarsko udruženje — u knjizi »Pola stoljeća šumarstva 1876—1926, Zagreb, 1926), ali raspolažemo samo s tri godišta Trudova. Za prvu skupštinu tj. onu održanu 1846. godine zacijelo nisu ni izdani (opširni izvještaj objavljen je u Gospodarskom listu 1847. god. str. 2—13, i 25—31), i Prema §-u 5. društvenih pravila iz 1851. god. »Odsek šumarski izdavat će svoje razprave i sve poslovanje svoje putem lista družtva gospodarskoga osebnim otiskom na jeziku hervatskom i nemačkom ...«, pa je i na naslovnoj stranici »Trudova ...« u 1851. god. označeno, da je to posebni otisak iz Gospodarskoga lista. No već slijedeće godine, na godišnjoj skupštini održanoj u Pakracu, ovaj član se mijenja da će »Šumarska sekcija svoja vijećanja i cijelo svoje djelovanje objavljivati u časopisu, kojeg će iz vlastitih sredstava redigirati.« Time su »Trudovi ...« postali preteča Šumarskom listu. |