DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Skupština nije prihvatili prijedlog privremenog odbora, da Šumarski list izlazi mjesečno opsega arak i pol, »već je zaključila, da družtveni organ ima izlaziti kao četvrt-godišnjak u hrvatskom i njemačkom jeziku«. 2. »PREDLOŽI 0 ŠTEDNJI DRVA U PROIZVAĐANJU FRANCEZKIH DUGA« naslov je članka Adolfa Danhelovskog, šumarnika u Miholjcu. Autor zapravo predlaže način za racionalnije iskorišćivanje »najkrasnijih hrastika« koji se koriste za izradu dužice, a ponukala ga je činjenica da se »napredovanjem industrije u slavonskih hrasticih istom neznatno poboljšao i upriličio od početka običajni postupak kod proizvađanja francezkih duga«. To će se postići tako, da se radniku, »koji u pravilu mehanički radi svoj posao«, ne da samo zadatak za izradu stanovite dimenzije robe nego da »svaka naredba bude osnovana na točnom računu« tj. da se vrst dužice određuje za svako stablo posebno a ovisno o njegovom kvalitetu (debljini, razmaku grana i dr.). Ovakvim predradnjama postiže se, tvrdi autor »na temelju iskustva«, bolje iskorišćivanje sirovine za 10°/o. Članku je prilo ženo 16 tablica kojih će podaci omogućiti »posebno u računanju i risanju donekle uvježbanom pomoćnom osoblju... u označavanju razdielbe trupaca i nadgledanja poradjivanja drva.« U nepotpisanom članku »KRAJIŠKE ŠUME I KRAJIŠKE ŽELEZNICE« oštro se napadaju tendencije Budim Pešte, da se iz sredstava Krajiške investicione zaklade grade pruge koje odgovaraju Ugarskoj mjesto onih koje bi krajiškom »naravskom bogatstvu, hrastovim šumama, otvorila neposrednji put prama za padu k jadranskom moru« a u prvom redu Brod — Sisak i tako veže na prugu Sisak — Zagreb — Trst (pruga Zagreb — Rijeka tada još nije postojala.). Kako »u naukovnih knjigah o šumarstvu neima dovoljna naputka 0 tome, kako normalna zaliha i normalni prihod s površinom uređene šume napose i u cielo u savezu stoje« to A. Tomi ć razmatra »NORMALNI DOHODAK I NORMALNU DRVNU ZALIHU UREDJENE ŠUME, NJIHOV RAZMJER MEDJUSOBNO I PRAMA POVRŠINI CIELE ŠUME OBZIROM NA OBHODNJU«. Tomić konstatira da je Hundeshagen »doista postigao napredak za obračun drvnog prirasta u različitih dobah, ali ujedno i nazadak glede ustanove drvne zalihe«, a nedostatke nalazi i kod Heyera i u austrijskoj kameralnoj taksi. Nakon ovih konstatacija Tomić izlaže svoju metodu normalnog dohotka i normalne drvne zalihe »koja spaja način razdobnog razdielenja površine sa kameralnom procjenom«. Ova radnja Tomića je i prva radnja iz šumarstva u hrvatskom jeziku sa znanstvenim značajkama, posebno uzevši u obzir vrijeme kada je objavljena. Tomićev a je i radnja »PRIRASTAK DRVA NA TEMELJU SKRIŽALJKE O DOHOTKU...« (u III svesku), dok je Gusta v Paus a autor radnje »OBRACUNANJE DRVNE MNOŽINE POJEDINIH ODJELAH SASTOJINE ...«, također u III. svesku. GRADIŠKA IMOVNA OBĆINA SA ŠUMARSKOG STANOVIŠTA«. F. Z i k m u n- d o v s k o g vrijedan je dokument o stanju šuma ove imovne općine u doba njezina osnivanja (početkom 1874. god.). Autor konstatira »da je obrast šuma u obće vrlo manjkav« pa se stoga mora »pošumlljivanju... sva briga i skrb posvetiti, te su stoga svi oni, koji se budi skojeg razloga protive prigledb; ok0 šumske kulture neprijatelji obćem dobru.« Također konstatira »da se na njemačke i druge duge, koje se u Podravini u velikom prave, ovdje u Posavini slabo tko osvrće«. Također smatra, da tome me bi pomogla ni gradnja željeznice prema zapadu kamo bi se izvozila francuska duga »jer bačvarsko drvo pravu vriednost imade u sjevernom dielu Monarkije i u Njemačkoj«. |