DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 11     <-- 11 -->        PDF

PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA HRVATSKE 1877. GODINE


NA STRANICAMA PRVOG GODIŠTA ŠUMARSKOG LISTA


1. Šumarski list, dakle, započeo je svoj život s izvještajem o radu Šumarskog
društva. Doduše to je izvještaj o prvoj glavnoj skupštini, održanoj dne 14.
i 15. listopada 1876. godine u Zagrebu, ali rad Društva datira zapravo od početka
1876. godine. Naime od 26. ožujka te godine do I glavne skupštine djelovao je
privremeni odbor društva u osnivanju i u tom vremenu održao je
6 redovnih i 1 izvanrednu sjednicu. Privremeni odbor primio je 103 »prava i podupirajuća
člana... velikom pomnjom izradjivao družtvena pravila ... i obratio se
u predmetu zemljarinskog poreza na vis. kr. zem. vladu memorandum, kojega
u današnjem listu priobćujemo« stoji u njegovom Izvještaju. Iza ovog izvještaja
uslijedio je izbor upravnog odbora te je, »po cieduličnom glasovanju« za predsjednika
izabran Antun Tomić a za tajnika Vladoj Köröskenji. Pravila
Društva, koja je izradio privremeni odbor, prihvaćena su »s tom bitnom promjenom,
da naslov družtva ima glasiti: Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko
družtvo«, jer je i Dalmacija sastavni dio »trojedne kraljevine« pa »zašto da gonimo
našu braću preko naše zemlje u istriansko šumarsko družtvo, gdje sami
Hrvatsku središtem priznavaju«. Odmah dodajemo, da se, na osnovu »naredbe«
od 6. III 1877. Zemaljske vlade (s potpisom bana Ivana Mažuranića), iz naslova
morala brisati riječ »dalmatinsko«. Razlog je u tome, što su Hrvatska sa Slavonijom
i Dalmacija »upravno jedno od drugog neovisna područja« te što nadzor
nad društvima »u Hrvatskoj i Slavoniji vrši ova zemaljska vlada, a u Kraljevini
Dalmaciji c. kr. namjestničtvo« (u Zadru). Međutim to ne znači da se Šumarsko
društvo ne može »na svom pečatu služiti zemaljskim grbom, u kom se nalazi
također grb Kraljevine Dalmacije« niti to ne priječi da H. s. šumarsko društvo
ne bude »pristupno šumarom i prijateljem šumarstva u Dalmaciji«.


U svom daljenjem radu na skupštini razmotreni su »uplivi, što u nas prieče
razvitak domaćega šumarstva i kako bi se ti isti odkloniti dali«. Referat je podnio
Vlado Köröskenji, županijski nadšumar, a u raspravi su sudjelovali V. Mailin


(Imovna općina đurđevačka), G. Prokić (I. O. petrovaradinska), J. Šmidinger (žup.
nadšumar), E. Wiethe (Šumarski ured za državne šume u Bjelovaru) i M. Vurdelja
(kotarski šumar). Stanje šumarstva, prema izvještaju V. Köröskenjija , u
Hrvatskoj je slabo, a V. Ma Hin naglašava, da »uz žetvu (tj. sječu) jednakim
korakom treba da napreduje i sjetva«. G. Proki ć je naglasio, »da je luksus gojiti
drva za ogriev, dočim zato imamo ugljena i slično« (danas uz električnu energiju
i zemni plin). Skupština je prihvatila i rezoluciju, koja je dostavljena zemaljskoj
vladi, u kojoj se, uz ostalo, naglašava potreba usaglašavanja odredbi
Zakon a o šumam a iz 1852. godine »našim odnošajom i potriebom«, potreba
organiziranja uprave općinskih šuma (kasnijih šuma zem. zajednica) »samostalnih
i od političkih vlasti nezavisnih« te »neposredno podčinjenih narodno-gospodarstvenom
odielu visoke zemaljske vlade« te nužnost da se »ustroji posebna
šumarska akademija u Zagrebu».




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Skupština nije prihvatili prijedlog privremenog odbora, da Šumarski list izlazi
mjesečno opsega arak i pol, »već je zaključila, da družtveni organ ima
izlaziti kao četvrt-godišnjak u hrvatskom i njemačkom jeziku«.


2. »PREDLOŽI 0 ŠTEDNJI DRVA U PROIZVAĐANJU FRANCEZKIH DUGA«
naslov je članka Adolfa Danhelovskog, šumarnika u Miholjcu. Autor zapravo predlaže
način za racionalnije iskorišćivanje »najkrasnijih hrastika« koji se koriste za
izradu dužice, a ponukala ga je činjenica da se »napredovanjem industrije u
slavonskih hrasticih istom neznatno poboljšao i upriličio od početka običajni
postupak kod proizvađanja francezkih duga«. To će se postići tako, da se radniku,
»koji u pravilu mehanički radi svoj posao«, ne da samo zadatak za izradu stanovite
dimenzije robe nego da »svaka naredba bude osnovana na točnom računu«
tj. da se vrst dužice određuje za svako stablo posebno a ovisno o njegovom kvalitetu
(debljini, razmaku grana i dr.). Ovakvim predradnjama postiže se, tvrdi
autor »na temelju iskustva«, bolje iskorišćivanje sirovine za 10°/o. Članku je prilo


ženo 16 tablica kojih će podaci omogućiti »posebno u računanju i risanju donekle
uvježbanom pomoćnom osoblju... u označavanju razdielbe trupaca i nadgledanja
poradjivanja drva.«


U nepotpisanom članku »KRAJIŠKE ŠUME I KRAJIŠKE ŽELEZNICE« oštro


se napadaju tendencije Budim Pešte, da se iz sredstava Krajiške investicione


zaklade grade pruge koje odgovaraju Ugarskoj mjesto onih koje bi krajiškom


»naravskom bogatstvu, hrastovim šumama, otvorila neposrednji put prama za


padu k jadranskom moru« a u prvom redu Brod — Sisak i tako veže na prugu
Sisak — Zagreb — Trst (pruga Zagreb — Rijeka tada još nije postojala.).


Kako »u naukovnih knjigah o šumarstvu neima dovoljna naputka 0 tome,
kako normalna zaliha i normalni prihod s površinom uređene šume napose i u
cielo u savezu stoje« to A. Tomi ć razmatra »NORMALNI DOHODAK I NORMALNU
DRVNU ZALIHU UREDJENE ŠUME, NJIHOV RAZMJER MEDJUSOBNO
I PRAMA POVRŠINI CIELE ŠUME OBZIROM NA OBHODNJU«. Tomić konstatira
da je Hundeshagen »doista postigao napredak za obračun drvnog prirasta u
različitih dobah, ali ujedno i nazadak glede ustanove drvne zalihe«, a nedostatke
nalazi i kod Heyera i u austrijskoj kameralnoj taksi. Nakon ovih konstatacija
Tomić izlaže svoju metodu normalnog dohotka i normalne drvne zalihe »koja
spaja način razdobnog razdielenja površine sa kameralnom procjenom«. Ova


radnja Tomića je i prva radnja iz šumarstva u hrvatskom jeziku sa znanstvenim
značajkama, posebno uzevši u obzir vrijeme kada je objavljena. Tomićev a
je i radnja »PRIRASTAK DRVA NA TEMELJU SKRIŽALJKE O DOHOTKU...«
(u III svesku), dok je Gusta v Paus a autor radnje »OBRACUNANJE DRVNE
MNOŽINE POJEDINIH ODJELAH SASTOJINE ...«, također u III. svesku.


GRADIŠKA IMOVNA OBĆINA SA ŠUMARSKOG STANOVIŠTA«. F. Z i k m u n-
d o v s k o g vrijedan je dokument o stanju šuma ove imovne općine u doba
njezina osnivanja (početkom 1874. god.). Autor konstatira »da je obrast šuma u
obće vrlo manjkav« pa se stoga mora »pošumlljivanju... sva briga i skrb posvetiti,
te su stoga svi oni, koji se budi skojeg razloga protive prigledb; ok0 šumske
kulture neprijatelji obćem dobru.« Također konstatira »da se na njemačke
i druge duge, koje se u Podravini u velikom prave, ovdje u Posavini slabo tko
osvrće«. Također smatra, da tome me bi pomogla ni gradnja željeznice prema
zapadu kamo bi se izvozila francuska duga »jer bačvarsko drvo pravu vriednost
imade u sjevernom dielu Monarkije i u Njemačkoj«.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 13     <-- 13 -->        PDF

U »RAZMATRANJU OB OĐĆINSKIH SUM AH« V. Ce r ma n piše samo o individualnoj
diobi, općinskih šuma tj. šuma kasnijih zemljišnih zajednica. Nasuprot
mišljenja da je takva dioba korisna za stanje tih šuma Cerman kategorički tvrdi
da bi »individualna dioba šuma bila prvi korak k posvemašnjem zapušten ju
šume!«


Boljem, racionalnijem, iskorišćivanju drveta namijenjen je i članak »IMPREGNACIJA
DRVEĆA« (točnije drveta). U tom, nepotpisanom, članku najprije
se navodi o postojanju u sjevernoj Europi (Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj)
drvenih zgrada starih i nekoliko stotina godina. Drvena građa srušenih, sto i
više godina, starih zgrada upotrebiva je i danas (1877. godine), pa autor konstatira
da se »otuda može punim pravom zaključivati, da drvo, za gradnju dobr0 i
vješto priredjeno, kroz više stoljeća služiti može« pa i kad je »svakoj nepogodi
vremena i zraka izvrženo«. S druge strane u novijim zgrada ugrađeno drvo trune
i mnoge se zgrade zbog prijetnje rušenja moraju napustiti. Također je i trajnost
željezničkih »prečaga« (pragova) kratkotrajna. Stoga vrlo dobro dolazi pronalazak
»admiralitetskog savjetnika c. kr. pukovnika Libert pl. Paradisa« za impregniranje
drva s kreozotom i karabolineumom koja sredstva »gnjilež u drvetu


sasvim utamane«. Konstatirajući velike potrebne željezničkih pragova (gradnja željeznica
u to doba bila je u punom zamahu), a kako željeznica u tu svrhu upotrebljava
(i impregnira) samo hrastove i ariševe pragove autor izražava bojaznost
drastičnog smanjivanja tih šuma odnosno za sječu dozrelih sastojina. Izlaz je u
korišćenju bukovine, jer se »crna bukva po cijeloj monarkiji u ogromnih sastojinah
nalazi, (a) k tomu se najviši i najljepši trupci za gorivo pocjepaju«.


3. PRVI IZLET ŠUMARSKOG DRUŠTVA održan je 16. listopada 1876. god. tj.
nakon održane prve glavne godišnje skupštine. Za izlet izabrane su državne šume
u blizini Lepavine u cilju razgledavanja »tamošnjih interesantnih predmeta, osobito
pako u svojoj vrsti još neviđene transportne spreme za drvo, vlasničtvo g.
Alexandra pl. Weissa, kakovih valjda još ni jedan šumar vidio nije, i nadalje
kulture i sjemeništa i t. d.« A ta »transportna sprema« bila je šumska željeznica
dužine 14 km na kojoj se vuča vršila parnom lokomotivom jačine 30 KS. Skupst
inari, njih 60 kojima se u Križevcima pridružilo nekoliko profesora Šumarskog
i gospodarskog učilišta, krenuli su iz Zagreba posebnim vlakom a na željezničkoj
stanici Lepavina bili su svečano dočekani (zgrada je bila okićena zelenilom
i zastavama).
Eksploatacija je počela 1872. godine kupovinom na bazi dugoročnog ugovora
(površina 2500 jutara bukovih šuma s rokom od osam odnosno 12 godina eksploatacije).
Na godišnjoj sječini od cea 300 jutara izrađivalo se 8-10 000 hvati
ogrjevnog drva »od 1 metra dužine«, oko 120 000 željezničkih pragova, 12 do
15 000 kubnih stopa »liesa« i do 12 000 centi bukova uglja (za Štajersku). Sječine
su i umjetno pošumljivane te je u doba ovog izleta bilo 300 jutara kultura od
smreke i listača »a vjetru na umet iz borah« time da će se kulture podsaditi i
hrastom.


Što možemo saznati iz «IZVJEŠTAJA O POUČNOM PUTOVANJU slušateljah
kr. šumarsko-gospodarskog učilišta Križevačkoga ...« izvršenog krajem lipnja 1877.
god., a o kojem informira Drag. Hlava? To je bio izlet na područje Baranje, u
beljske šume. U Izvještaju najprije je prikazano stanje imanja Belje (tada u posjedu
nadvojvode Albrechta) krajem 1876. god. kada je od ukupnih 108 798 rali
pod šumom bilo 33 590 rali, a oko 8 500 rali zauzimali su ribnjaci, potoci rijeke,


297




ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 14     <-- 14 -->        PDF

zatim blizu 11000 rali šaš, trstika i si. te oko 10 000 rali gradilišta, nasipi i putevi.
Saznajemo i to da je »jedna od najljepših i uzpješnijih kulturah ona od godine
1872. koja je žirom od slavonskih hrastovah posađena« te »da ovi hrastići
očevidno uzpijevaju bolje, nego li drugi hrastići susjednih kulturah od domaćeg
žira«. To je bila kultura u šumi »Biiziglitz«. Inače sadnja hrastovog žira vršila
se u potpuno obrađeno tlo. Okopavanje kultura prvih godina osigurano je besplatno
tako, što su pojedinci između redova hrasta uzgajali okopavine (kukuruz
ili krumpir, dok se »grah i tikve ne smiju saditi, jer mladim biljkam škode«.


4. Osim prvog sveska ostala tri imaju vijesti iz »KNJIŽEVNOSTI«. U drugom
svesku pod tim naslovom obavještava se, da je »nadšumar đakovačkog vlastelinstva
gosp. Vatroslav Račk i napisao na hrvatskom jeziku dva dielca u maloj
osmini jedno o »o sječi i naravnom pomlađivanju šuma«, a drugo
o »šumarskoj lučbi« uz napomenu da se po cijeni od 50 krajcara mogu
naručiti kod autora.* Zatim slijedi obavještenje, da je Hrv.-slav. šumarsko društvo
od Koruškog šumarskog društva u Celovcu primilo 20 primjeraka na slovenskom
jeziku pisane »Tablic e za utvrđivanje mase oblovine, cijepanog i piljenog
drva te žežnica u metričkoj mjeri«.** te saopćenje V. Cermana o
izdavanju »Deset zapoviedi šumarstva«. Radi se o plakatima koje, na
češkom odnosno na njemačkom jeziku, izdaje uredništvo češkog šumarskog lista
»HAJ« (vlasnik J. I. Doležal u Kranovi kod Pardubica). U koliko bi narudžba
iznosi najmanje 100 komada, tada bi, uz cijenu od 1 forinte, plakati bili s tekstom
na hrvatskom jeziku.
U III svesku »svakom našem šumaru i prijatelju šumarstva« preporuča se
»strukovno djelo« H. v. Guttenberga »Gojenje šumah s´navlastitim
obzirom na Dalmaciju i Istru« izvorno napisano na talijanskom
jeziku, a na hrvatski ga je preveo »gosp. Krunoslav Jo v ić, učitelj na c. k.
velikom gimnazijom u Zadru«.


U IV svesku objavljeno je treće izdanje J. Wesseli-ja »Naše današnje
stanje o brstu i b r s t i k u « te da će od 1. siječnja 1878. godine izlaziti,
u Sisku i Beču, tjednik pod naslovom »Austro-ugarski trgovački list
za šumsk e proizvode« , koji će »cielu drvarsku trgovinu austro-ugar. monarkije,
a napose h-rvatsko-slavonsku razpravljati«.


5. Iz razjašnjenja uredništva Šumarskog lista o »Pism u nadšumar a
Račkoga , uvrštenog u »»Primorcu«« (u Raznim vijestima II svezak) saznajemo,
da je Račkome vraćen jedan članak s molbom da ga prevede na njemački
za njemačko izdanje Š.l. Rački je na to traženje Uredništva oštro reagirao u
novinama »PRIMORAC« (koji je izlazio tri put tjedno u Kraljevici). Ovo podulje
pismo Račkoga objavljeno je u »Primorcu« 1. IV 1877. god. — i iz njega saznajemo
da se radi o »većoj razpravi, o sućstvu strži i bieli s gle*
Knjiga »O sječi i gojenju šuma«, kako u stvari glasi naziv, V. Račkoga prikazana
je, uz ostali njegov literarni rad u Šumarskom listu 1971. god. (str. 332).
** Metarski sistem uveden je u Hrvatsku (sa Slavonijom) 1873. godine (u
Francuskoj 1799, a u Engleskoj tek od 15. II 1971), a u austrijskoj poli a.-u.
Monarhije s 1. I 1876. godine, pa su prema tome »Tablice...« Koruškog šumarskog
društvi bile i te kako aktualne.