DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA HRVATSKE 1877. GODINE NA STRANICAMA PRVOG GODIŠTA ŠUMARSKOG LISTA 1. Šumarski list, dakle, započeo je svoj život s izvještajem o radu Šumarskog društva. Doduše to je izvještaj o prvoj glavnoj skupštini, održanoj dne 14. i 15. listopada 1876. godine u Zagrebu, ali rad Društva datira zapravo od početka 1876. godine. Naime od 26. ožujka te godine do I glavne skupštine djelovao je privremeni odbor društva u osnivanju i u tom vremenu održao je 6 redovnih i 1 izvanrednu sjednicu. Privremeni odbor primio je 103 »prava i podupirajuća člana... velikom pomnjom izradjivao družtvena pravila ... i obratio se u predmetu zemljarinskog poreza na vis. kr. zem. vladu memorandum, kojega u današnjem listu priobćujemo« stoji u njegovom Izvještaju. Iza ovog izvještaja uslijedio je izbor upravnog odbora te je, »po cieduličnom glasovanju« za predsjednika izabran Antun Tomić a za tajnika Vladoj Köröskenji. Pravila Društva, koja je izradio privremeni odbor, prihvaćena su »s tom bitnom promjenom, da naslov družtva ima glasiti: Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko družtvo«, jer je i Dalmacija sastavni dio »trojedne kraljevine« pa »zašto da gonimo našu braću preko naše zemlje u istriansko šumarsko družtvo, gdje sami Hrvatsku središtem priznavaju«. Odmah dodajemo, da se, na osnovu »naredbe« od 6. III 1877. Zemaljske vlade (s potpisom bana Ivana Mažuranića), iz naslova morala brisati riječ »dalmatinsko«. Razlog je u tome, što su Hrvatska sa Slavonijom i Dalmacija »upravno jedno od drugog neovisna područja« te što nadzor nad društvima »u Hrvatskoj i Slavoniji vrši ova zemaljska vlada, a u Kraljevini Dalmaciji c. kr. namjestničtvo« (u Zadru). Međutim to ne znači da se Šumarsko društvo ne može »na svom pečatu služiti zemaljskim grbom, u kom se nalazi također grb Kraljevine Dalmacije« niti to ne priječi da H. s. šumarsko društvo ne bude »pristupno šumarom i prijateljem šumarstva u Dalmaciji«. U svom daljenjem radu na skupštini razmotreni su »uplivi, što u nas prieče razvitak domaćega šumarstva i kako bi se ti isti odkloniti dali«. Referat je podnio Vlado Köröskenji, županijski nadšumar, a u raspravi su sudjelovali V. Mailin (Imovna općina đurđevačka), G. Prokić (I. O. petrovaradinska), J. Šmidinger (žup. nadšumar), E. Wiethe (Šumarski ured za državne šume u Bjelovaru) i M. Vurdelja (kotarski šumar). Stanje šumarstva, prema izvještaju V. Köröskenjija , u Hrvatskoj je slabo, a V. Ma Hin naglašava, da »uz žetvu (tj. sječu) jednakim korakom treba da napreduje i sjetva«. G. Proki ć je naglasio, »da je luksus gojiti drva za ogriev, dočim zato imamo ugljena i slično« (danas uz električnu energiju i zemni plin). Skupština je prihvatila i rezoluciju, koja je dostavljena zemaljskoj vladi, u kojoj se, uz ostalo, naglašava potreba usaglašavanja odredbi Zakon a o šumam a iz 1852. godine »našim odnošajom i potriebom«, potreba organiziranja uprave općinskih šuma (kasnijih šuma zem. zajednica) »samostalnih i od političkih vlasti nezavisnih« te »neposredno podčinjenih narodno-gospodarstvenom odielu visoke zemaljske vlade« te nužnost da se »ustroji posebna šumarska akademija u Zagrebu». |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Skupština nije prihvatili prijedlog privremenog odbora, da Šumarski list izlazi mjesečno opsega arak i pol, »već je zaključila, da družtveni organ ima izlaziti kao četvrt-godišnjak u hrvatskom i njemačkom jeziku«. 2. »PREDLOŽI 0 ŠTEDNJI DRVA U PROIZVAĐANJU FRANCEZKIH DUGA« naslov je članka Adolfa Danhelovskog, šumarnika u Miholjcu. Autor zapravo predlaže način za racionalnije iskorišćivanje »najkrasnijih hrastika« koji se koriste za izradu dužice, a ponukala ga je činjenica da se »napredovanjem industrije u slavonskih hrasticih istom neznatno poboljšao i upriličio od početka običajni postupak kod proizvađanja francezkih duga«. To će se postići tako, da se radniku, »koji u pravilu mehanički radi svoj posao«, ne da samo zadatak za izradu stanovite dimenzije robe nego da »svaka naredba bude osnovana na točnom računu« tj. da se vrst dužice određuje za svako stablo posebno a ovisno o njegovom kvalitetu (debljini, razmaku grana i dr.). Ovakvim predradnjama postiže se, tvrdi autor »na temelju iskustva«, bolje iskorišćivanje sirovine za 10°/o. Članku je prilo ženo 16 tablica kojih će podaci omogućiti »posebno u računanju i risanju donekle uvježbanom pomoćnom osoblju... u označavanju razdielbe trupaca i nadgledanja poradjivanja drva.« U nepotpisanom članku »KRAJIŠKE ŠUME I KRAJIŠKE ŽELEZNICE« oštro se napadaju tendencije Budim Pešte, da se iz sredstava Krajiške investicione zaklade grade pruge koje odgovaraju Ugarskoj mjesto onih koje bi krajiškom »naravskom bogatstvu, hrastovim šumama, otvorila neposrednji put prama za padu k jadranskom moru« a u prvom redu Brod — Sisak i tako veže na prugu Sisak — Zagreb — Trst (pruga Zagreb — Rijeka tada još nije postojala.). Kako »u naukovnih knjigah o šumarstvu neima dovoljna naputka 0 tome, kako normalna zaliha i normalni prihod s površinom uređene šume napose i u cielo u savezu stoje« to A. Tomi ć razmatra »NORMALNI DOHODAK I NORMALNU DRVNU ZALIHU UREDJENE ŠUME, NJIHOV RAZMJER MEDJUSOBNO I PRAMA POVRŠINI CIELE ŠUME OBZIROM NA OBHODNJU«. Tomić konstatira da je Hundeshagen »doista postigao napredak za obračun drvnog prirasta u različitih dobah, ali ujedno i nazadak glede ustanove drvne zalihe«, a nedostatke nalazi i kod Heyera i u austrijskoj kameralnoj taksi. Nakon ovih konstatacija Tomić izlaže svoju metodu normalnog dohotka i normalne drvne zalihe »koja spaja način razdobnog razdielenja površine sa kameralnom procjenom«. Ova radnja Tomića je i prva radnja iz šumarstva u hrvatskom jeziku sa znanstvenim značajkama, posebno uzevši u obzir vrijeme kada je objavljena. Tomićev a je i radnja »PRIRASTAK DRVA NA TEMELJU SKRIŽALJKE O DOHOTKU...« (u III svesku), dok je Gusta v Paus a autor radnje »OBRACUNANJE DRVNE MNOŽINE POJEDINIH ODJELAH SASTOJINE ...«, također u III. svesku. GRADIŠKA IMOVNA OBĆINA SA ŠUMARSKOG STANOVIŠTA«. F. Z i k m u n- d o v s k o g vrijedan je dokument o stanju šuma ove imovne općine u doba njezina osnivanja (početkom 1874. god.). Autor konstatira »da je obrast šuma u obće vrlo manjkav« pa se stoga mora »pošumlljivanju... sva briga i skrb posvetiti, te su stoga svi oni, koji se budi skojeg razloga protive prigledb; ok0 šumske kulture neprijatelji obćem dobru.« Također konstatira »da se na njemačke i druge duge, koje se u Podravini u velikom prave, ovdje u Posavini slabo tko osvrće«. Također smatra, da tome me bi pomogla ni gradnja željeznice prema zapadu kamo bi se izvozila francuska duga »jer bačvarsko drvo pravu vriednost imade u sjevernom dielu Monarkije i u Njemačkoj«. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 13 <-- 13 --> PDF |
U »RAZMATRANJU OB OĐĆINSKIH SUM AH« V. Ce r ma n piše samo o individualnoj diobi, općinskih šuma tj. šuma kasnijih zemljišnih zajednica. Nasuprot mišljenja da je takva dioba korisna za stanje tih šuma Cerman kategorički tvrdi da bi »individualna dioba šuma bila prvi korak k posvemašnjem zapušten ju šume!« Boljem, racionalnijem, iskorišćivanju drveta namijenjen je i članak »IMPREGNACIJA DRVEĆA« (točnije drveta). U tom, nepotpisanom, članku najprije se navodi o postojanju u sjevernoj Europi (Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj) drvenih zgrada starih i nekoliko stotina godina. Drvena građa srušenih, sto i više godina, starih zgrada upotrebiva je i danas (1877. godine), pa autor konstatira da se »otuda može punim pravom zaključivati, da drvo, za gradnju dobr0 i vješto priredjeno, kroz više stoljeća služiti može« pa i kad je »svakoj nepogodi vremena i zraka izvrženo«. S druge strane u novijim zgrada ugrađeno drvo trune i mnoge se zgrade zbog prijetnje rušenja moraju napustiti. Također je i trajnost željezničkih »prečaga« (pragova) kratkotrajna. Stoga vrlo dobro dolazi pronalazak »admiralitetskog savjetnika c. kr. pukovnika Libert pl. Paradisa« za impregniranje drva s kreozotom i karabolineumom koja sredstva »gnjilež u drvetu sasvim utamane«. Konstatirajući velike potrebne željezničkih pragova (gradnja željeznica u to doba bila je u punom zamahu), a kako željeznica u tu svrhu upotrebljava (i impregnira) samo hrastove i ariševe pragove autor izražava bojaznost drastičnog smanjivanja tih šuma odnosno za sječu dozrelih sastojina. Izlaz je u korišćenju bukovine, jer se »crna bukva po cijeloj monarkiji u ogromnih sastojinah nalazi, (a) k tomu se najviši i najljepši trupci za gorivo pocjepaju«. 3. PRVI IZLET ŠUMARSKOG DRUŠTVA održan je 16. listopada 1876. god. tj. nakon održane prve glavne godišnje skupštine. Za izlet izabrane su državne šume u blizini Lepavine u cilju razgledavanja »tamošnjih interesantnih predmeta, osobito pako u svojoj vrsti još neviđene transportne spreme za drvo, vlasničtvo g. Alexandra pl. Weissa, kakovih valjda još ni jedan šumar vidio nije, i nadalje kulture i sjemeništa i t. d.« A ta »transportna sprema« bila je šumska željeznica dužine 14 km na kojoj se vuča vršila parnom lokomotivom jačine 30 KS. Skupst inari, njih 60 kojima se u Križevcima pridružilo nekoliko profesora Šumarskog i gospodarskog učilišta, krenuli su iz Zagreba posebnim vlakom a na željezničkoj stanici Lepavina bili su svečano dočekani (zgrada je bila okićena zelenilom i zastavama). Eksploatacija je počela 1872. godine kupovinom na bazi dugoročnog ugovora (površina 2500 jutara bukovih šuma s rokom od osam odnosno 12 godina eksploatacije). Na godišnjoj sječini od cea 300 jutara izrađivalo se 8-10 000 hvati ogrjevnog drva »od 1 metra dužine«, oko 120 000 željezničkih pragova, 12 do 15 000 kubnih stopa »liesa« i do 12 000 centi bukova uglja (za Štajersku). Sječine su i umjetno pošumljivane te je u doba ovog izleta bilo 300 jutara kultura od smreke i listača »a vjetru na umet iz borah« time da će se kulture podsaditi i hrastom. Što možemo saznati iz «IZVJEŠTAJA O POUČNOM PUTOVANJU slušateljah kr. šumarsko-gospodarskog učilišta Križevačkoga ...« izvršenog krajem lipnja 1877. god., a o kojem informira Drag. Hlava? To je bio izlet na područje Baranje, u beljske šume. U Izvještaju najprije je prikazano stanje imanja Belje (tada u posjedu nadvojvode Albrechta) krajem 1876. god. kada je od ukupnih 108 798 rali pod šumom bilo 33 590 rali, a oko 8 500 rali zauzimali su ribnjaci, potoci rijeke, 297 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 14 <-- 14 --> PDF |
zatim blizu 11000 rali šaš, trstika i si. te oko 10 000 rali gradilišta, nasipi i putevi. Saznajemo i to da je »jedna od najljepših i uzpješnijih kulturah ona od godine 1872. koja je žirom od slavonskih hrastovah posađena« te »da ovi hrastići očevidno uzpijevaju bolje, nego li drugi hrastići susjednih kulturah od domaćeg žira«. To je bila kultura u šumi »Biiziglitz«. Inače sadnja hrastovog žira vršila se u potpuno obrađeno tlo. Okopavanje kultura prvih godina osigurano je besplatno tako, što su pojedinci između redova hrasta uzgajali okopavine (kukuruz ili krumpir, dok se »grah i tikve ne smiju saditi, jer mladim biljkam škode«. 4. Osim prvog sveska ostala tri imaju vijesti iz »KNJIŽEVNOSTI«. U drugom svesku pod tim naslovom obavještava se, da je »nadšumar đakovačkog vlastelinstva gosp. Vatroslav Račk i napisao na hrvatskom jeziku dva dielca u maloj osmini jedno o »o sječi i naravnom pomlađivanju šuma«, a drugo o »šumarskoj lučbi« uz napomenu da se po cijeni od 50 krajcara mogu naručiti kod autora.* Zatim slijedi obavještenje, da je Hrv.-slav. šumarsko društvo od Koruškog šumarskog društva u Celovcu primilo 20 primjeraka na slovenskom jeziku pisane »Tablic e za utvrđivanje mase oblovine, cijepanog i piljenog drva te žežnica u metričkoj mjeri«.** te saopćenje V. Cermana o izdavanju »Deset zapoviedi šumarstva«. Radi se o plakatima koje, na češkom odnosno na njemačkom jeziku, izdaje uredništvo češkog šumarskog lista »HAJ« (vlasnik J. I. Doležal u Kranovi kod Pardubica). U koliko bi narudžba iznosi najmanje 100 komada, tada bi, uz cijenu od 1 forinte, plakati bili s tekstom na hrvatskom jeziku. U III svesku »svakom našem šumaru i prijatelju šumarstva« preporuča se »strukovno djelo« H. v. Guttenberga »Gojenje šumah s´navlastitim obzirom na Dalmaciju i Istru« izvorno napisano na talijanskom jeziku, a na hrvatski ga je preveo »gosp. Krunoslav Jo v ić, učitelj na c. k. velikom gimnazijom u Zadru«. U IV svesku objavljeno je treće izdanje J. Wesseli-ja »Naše današnje stanje o brstu i b r s t i k u « te da će od 1. siječnja 1878. godine izlaziti, u Sisku i Beču, tjednik pod naslovom »Austro-ugarski trgovački list za šumsk e proizvode« , koji će »cielu drvarsku trgovinu austro-ugar. monarkije, a napose h-rvatsko-slavonsku razpravljati«. 5. Iz razjašnjenja uredništva Šumarskog lista o »Pism u nadšumar a Račkoga , uvrštenog u »»Primorcu«« (u Raznim vijestima II svezak) saznajemo, da je Račkome vraćen jedan članak s molbom da ga prevede na njemački za njemačko izdanje Š.l. Rački je na to traženje Uredništva oštro reagirao u novinama »PRIMORAC« (koji je izlazio tri put tjedno u Kraljevici). Ovo podulje pismo Račkoga objavljeno je u »Primorcu« 1. IV 1877. god. — i iz njega saznajemo da se radi o »većoj razpravi, o sućstvu strži i bieli s gle* Knjiga »O sječi i gojenju šuma«, kako u stvari glasi naziv, V. Račkoga prikazana je, uz ostali njegov literarni rad u Šumarskom listu 1971. god. (str. 332). ** Metarski sistem uveden je u Hrvatsku (sa Slavonijom) 1873. godine (u Francuskoj 1799, a u Engleskoj tek od 15. II 1971), a u austrijskoj poli a.-u. Monarhije s 1. I 1876. godine, pa su prema tome »Tablice...« Koruškog šumarskog društvi bile i te kako aktualne. |