DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA HRVATSKE 1877. GODINE NA STRANICAMA PRVOG GODIŠTA ŠUMARSKOG LISTA 1. Šumarski list, dakle, započeo je svoj život s izvještajem o radu Šumarskog društva. Doduše to je izvještaj o prvoj glavnoj skupštini, održanoj dne 14. i 15. listopada 1876. godine u Zagrebu, ali rad Društva datira zapravo od početka 1876. godine. Naime od 26. ožujka te godine do I glavne skupštine djelovao je privremeni odbor društva u osnivanju i u tom vremenu održao je 6 redovnih i 1 izvanrednu sjednicu. Privremeni odbor primio je 103 »prava i podupirajuća člana... velikom pomnjom izradjivao družtvena pravila ... i obratio se u predmetu zemljarinskog poreza na vis. kr. zem. vladu memorandum, kojega u današnjem listu priobćujemo« stoji u njegovom Izvještaju. Iza ovog izvještaja uslijedio je izbor upravnog odbora te je, »po cieduličnom glasovanju« za predsjednika izabran Antun Tomić a za tajnika Vladoj Köröskenji. Pravila Društva, koja je izradio privremeni odbor, prihvaćena su »s tom bitnom promjenom, da naslov družtva ima glasiti: Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko družtvo«, jer je i Dalmacija sastavni dio »trojedne kraljevine« pa »zašto da gonimo našu braću preko naše zemlje u istriansko šumarsko družtvo, gdje sami Hrvatsku središtem priznavaju«. Odmah dodajemo, da se, na osnovu »naredbe« od 6. III 1877. Zemaljske vlade (s potpisom bana Ivana Mažuranića), iz naslova morala brisati riječ »dalmatinsko«. Razlog je u tome, što su Hrvatska sa Slavonijom i Dalmacija »upravno jedno od drugog neovisna područja« te što nadzor nad društvima »u Hrvatskoj i Slavoniji vrši ova zemaljska vlada, a u Kraljevini Dalmaciji c. kr. namjestničtvo« (u Zadru). Međutim to ne znači da se Šumarsko društvo ne može »na svom pečatu služiti zemaljskim grbom, u kom se nalazi također grb Kraljevine Dalmacije« niti to ne priječi da H. s. šumarsko društvo ne bude »pristupno šumarom i prijateljem šumarstva u Dalmaciji«. U svom daljenjem radu na skupštini razmotreni su »uplivi, što u nas prieče razvitak domaćega šumarstva i kako bi se ti isti odkloniti dali«. Referat je podnio Vlado Köröskenji, županijski nadšumar, a u raspravi su sudjelovali V. Mailin (Imovna općina đurđevačka), G. Prokić (I. O. petrovaradinska), J. Šmidinger (žup. nadšumar), E. Wiethe (Šumarski ured za državne šume u Bjelovaru) i M. Vurdelja (kotarski šumar). Stanje šumarstva, prema izvještaju V. Köröskenjija , u Hrvatskoj je slabo, a V. Ma Hin naglašava, da »uz žetvu (tj. sječu) jednakim korakom treba da napreduje i sjetva«. G. Proki ć je naglasio, »da je luksus gojiti drva za ogriev, dočim zato imamo ugljena i slično« (danas uz električnu energiju i zemni plin). Skupština je prihvatila i rezoluciju, koja je dostavljena zemaljskoj vladi, u kojoj se, uz ostalo, naglašava potreba usaglašavanja odredbi Zakon a o šumam a iz 1852. godine »našim odnošajom i potriebom«, potreba organiziranja uprave općinskih šuma (kasnijih šuma zem. zajednica) »samostalnih i od političkih vlasti nezavisnih« te »neposredno podčinjenih narodno-gospodarstvenom odielu visoke zemaljske vlade« te nužnost da se »ustroji posebna šumarska akademija u Zagrebu». |