DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Br. 3 B i 11 i g, B.: Drvno-tržišna politika — Teorija i praksa. Piu s si, P.: Izvještaj o stanju na jednoj opožarenoj šumskoj površini u Novaggio, Ticino. Marcet , E.: Opažanja i napomene o stvaranju ljetnih izbojaka, osobito duglazije. Pfeiffer, K.: Razvitak tehnike u šumarstvu, INTERFORST 1974. Koch , N.: Kolokvij o brojnom stanju divljači i kapacitetu šuma, kao problemu šumske privrede, 30. i 31. 01. 1975., München. Br. 4 F a r r o n, P.-E.: Prirast naših glavnih vrsta drveća. E i b e r 1 e, K.: Prilog problemu procjene šteta i tretiranja sastojina smreke oštećenih od divljaci gulenjem kore. Leibundgut, H. i Häuser, A.: Planinske komune i njihovi problemi. Lignum : Drvne konstrukcije nekad i danas. Br. 5 Horning , B.: Uloga napada parazita u populacijama divljači. Bücher , J. B.: O fitotoksičnosti plinovitih spojeva dušika — Pregled literature. Osu sky, A.: Radna higijena i zaštita okoline kod impregniranja katranskim uljima. Höfle , H. H.: O utvrđivanju potreba za informacijama. A u e r, L. i P 1 e i n e s, W.: Izmjera oblovine registrirajućom promjerkom i elektronička obrada podataka po sustavu »BIĆU«. Br. 6 Höfle , H. H.: Problemi mehaniziran ja i automatiziranja sječe i izrade. Pestal , E.: Kresanje i koranje ključ ni problemi mehaniziranja. Sehe i ring, H.: Višenamjensko šu marstvo u planinskim zemljama. Br. 7 St öhr, O.: Pokretna žičara kao alterna tiva za prorjeđivanje u planinskim šuma ma. Froidevaux , L.: Selekcija materijala pogodnog za ucjepljenje mikorize na Pi- nus cembra. Otvaranje šuma, uzgoj i šumarska ekonomika. Feldmann, Chs.: Opskrba drvom — Otvaranje šuma. Widrig , J.: Koliko je jelenska divljač podnošljiva za švicarske šume? Baltensweiler, W.: Izvještaj s II FAO-IUFRO sastanka o biljnim bolestima i šumskim insektima, 3.—18. 04. 1975, New Delhi, Indija. Br. 8 Poly, J.: Šumarstvo u Franche — Comte. Poly, J.: Šumsko-uzgojne prilike i uređivanje šuma četinjača u departmanima Jura i Doubs tijekom vremena. Maniere, Y.: Uzorni lovni revir u šumi Chaux-a. Froidevaux, L. i Am i et, R.: Mogu li ektomikorizne gljivice šumskog drveća postati patogene? Höfle , H. H: Teorija sistema i primjena u šumarstvu. Brj 9 Schütz , J.-Ph.: Dinamika i uvjeti strukturne ravnoteže u prebornim šumama jele i bukve. K 1 ö t z 1 i, F.: Ekološke osobitosti biljnih zajednica raznih Pinus vrsta. Br. 10 Keller, W.: Querc0 — Carpinetum calcareum Stamm 1938. redivivum? Leibundgut, H.: šumsko-uzgojni tretman šuma kestena u Kantonu Ticino. Br. 11 Bovey, P. et al,: Istraživanje štetnika plodova kestena u Kantonu Ticino, Švicarska. Eiberle , K: Rezultati simulacije brštenja po divljači rezanjem izbojaka. Brogi , M. F.: Uređenje krajolika u Kneževini Lichtenstein. Oberdorfer, E. et al.: Planiranje aktivnosti propagande šumarstva. Br. 12 Hösli, J. P. i Bos shard, H. H: Moć upijanja katranskih ulja bukovog drva s crvenim srcem — Uspjeh upijanja u ovisnosti o broju tila. Eiberle, K i Koch, N.: Značenje strukture šume za održanje Tetrastes bonasia L. Vignat , D.: Istraživanje prebornih šuma. Lei bund gut, H: Radno vrijeme utrošeno za sječu i izradu, te za uzgojne radove u prebornoj šumi. Z. Kalafadžić |