DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Br. 9 Liebeneiner, E.: O požarima u Niederschsen. Pestal , E.: Projektiranje šumskih cesta pomoću metode nulte ravnine i prostoručnog poligona. BI ah a, W.: Organizacija rada kod primjene strojeva pri gradnji šumskih cesta. Knigge , W.: Otvaranje šuma, izgradnja šumskih cesta, te sječa i izrada u planinskim šumama FAO´Austria Training Course on Forest Roads and Harvensting in Mountainous Forests, 1.-29. 06. 1975., Ossiach, Austrija Lünzmann, K.: Vozila na zračnim jastucima u šumarstvu Br. 10 Ho l za p fl, R.: Pokušaji nove orijentacije u šumarskoj politici švedske. E i s b a c h e r, J.: Praktična primjena metoda za ispitivanje tla kod gradnje šumskih cesta. B o m b o s c h, S.: Novi aspekti čišćenja mladih sastojina herbicidima. Wendorff, G. B. v.: Prilog diskusiji o šumskim požarima. Platzer , H. B.: Prilog povijesti cen tralizirane izrade u šumi. Br. 11 S p e i d e I, G.: Principi i metode za određivanje ekonomski dopustivog broja jelenske i srneće divljači. Führer , E.: Razmišljanja o djelovanju mjera za povećanje rezistentnosti šuma na masovnu pojavu šumskih štetnika. Seibt , G.: Važnost dugoročno opažanih pokusnih ploha za istraživanje rasta i prirasta u Njemačkoj. Wendorff, G. B. v.: Šumarski visoko školski tjedan Freiburg i Br. Binnewies , Ch.: Proizvodnost, prihodi i troškovi kod izrade drva izvaljenog orkanom. Br. 12 Häberle , S-: Njemačke akordne tabli ce za sječu i izradu »HET-1970« i lijevostrani logaritam. Wal d schmidt, M. et al: Razvoj iz gradnje šumskih puteva u državnim šumama S. R. Nj. u vremenu od 1955. - 1970. god. Gossow , H.: Kriteriji određivanja kapaciteta lovišta i reguliranje broja jelenske i srneće divljači. Wieb ecke, C: Forstarchiv 1925. — 1975. i njegovi prethodnici. Oppermann, H. — A.: Radno^pedagoški kurs za nastavnike na školama za šumske radnike, Merenbere/Lahn, 9. - 20. 12. 1974. Z. Kalafadžić SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FÜR FORSTWESEN 1975. Br. 1 Hauser , A.: Zaparloženo ili neobrađeno zemljište? Terminološka i povijesna studija problema zaparloženih zemljišta. Kuoch, R. i S c h w e i ng r über, F. H.: Vrste drveća na granici šuma u Švicarskim Alpama. Eiberle , K.: Lisičje jame prema mjestu postavljanja i načinu upotrebe u lovnom pokusnom reviru ETH Zürich. Froidevaux, L.: U rezervatu Derborence, očuvanom od eksploatacije: Poria terrestris (DC. ex Fries) Sacc. u mikorizi s Abies alba, Larix decidua i Picea abies. E i b e r 1 e, K.: Štete od divljači guljenjem kore na arišu. Leibundgut, H.: O utjecaju sadržaja vapna u tlu na fenologiju, rast i kemizam iglica mladih duglazija. Br. 2 Miegroet, M. van: Na putu do kon cepcije o planiranju i korišćenju zelenih površina. »Šuma i turizam«, Savjetovanje 17 i 18. 10. 1974., Interlaken. Krebs , E.: Ciljevi i djelovanje »Društva za promicanje šuma«. Welter , R: Uvodno izlaganje na Savje tovanju. Hürl i mann, H.: Osnovni referat Lienert, L.: Kako gleda šumar na turizam i šumu. Ra vu ss in, M. H.: šuma kao nena domijestiv elemenat novog oblika turiz ma. Sauer , M.: Sažetak panel diskusije. Krebs , E.: Izvještaj o održanim ekskurzijama. Krippen dort, J.: Završna riječ na Savjetovanju. Krebs , E.: Razmišljanja o problemu održanja šuma. Izvještaj radne grupe »Šuma i turi zam«. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Br. 3 B i 11 i g, B.: Drvno-tržišna politika — Teorija i praksa. Piu s si, P.: Izvještaj o stanju na jednoj opožarenoj šumskoj površini u Novaggio, Ticino. Marcet , E.: Opažanja i napomene o stvaranju ljetnih izbojaka, osobito duglazije. Pfeiffer, K.: Razvitak tehnike u šumarstvu, INTERFORST 1974. Koch , N.: Kolokvij o brojnom stanju divljači i kapacitetu šuma, kao problemu šumske privrede, 30. i 31. 01. 1975., München. Br. 4 F a r r o n, P.-E.: Prirast naših glavnih vrsta drveća. E i b e r 1 e, K.: Prilog problemu procjene šteta i tretiranja sastojina smreke oštećenih od divljaci gulenjem kore. Leibundgut, H. i Häuser, A.: Planinske komune i njihovi problemi. Lignum : Drvne konstrukcije nekad i danas. Br. 5 Horning , B.: Uloga napada parazita u populacijama divljači. Bücher , J. B.: O fitotoksičnosti plinovitih spojeva dušika — Pregled literature. Osu sky, A.: Radna higijena i zaštita okoline kod impregniranja katranskim uljima. Höfle , H. H.: O utvrđivanju potreba za informacijama. A u e r, L. i P 1 e i n e s, W.: Izmjera oblovine registrirajućom promjerkom i elektronička obrada podataka po sustavu »BIĆU«. Br. 6 Höfle , H. H.: Problemi mehaniziran ja i automatiziranja sječe i izrade. Pestal , E.: Kresanje i koranje ključ ni problemi mehaniziranja. Sehe i ring, H.: Višenamjensko šu marstvo u planinskim zemljama. Br. 7 St öhr, O.: Pokretna žičara kao alterna tiva za prorjeđivanje u planinskim šuma ma. Froidevaux , L.: Selekcija materijala pogodnog za ucjepljenje mikorize na Pi- nus cembra. Otvaranje šuma, uzgoj i šumarska ekonomika. Feldmann, Chs.: Opskrba drvom — Otvaranje šuma. Widrig , J.: Koliko je jelenska divljač podnošljiva za švicarske šume? Baltensweiler, W.: Izvještaj s II FAO-IUFRO sastanka o biljnim bolestima i šumskim insektima, 3.—18. 04. 1975, New Delhi, Indija. Br. 8 Poly, J.: Šumarstvo u Franche — Comte. Poly, J.: Šumsko-uzgojne prilike i uređivanje šuma četinjača u departmanima Jura i Doubs tijekom vremena. Maniere, Y.: Uzorni lovni revir u šumi Chaux-a. Froidevaux, L. i Am i et, R.: Mogu li ektomikorizne gljivice šumskog drveća postati patogene? Höfle , H. H: Teorija sistema i primjena u šumarstvu. Brj 9 Schütz , J.-Ph.: Dinamika i uvjeti strukturne ravnoteže u prebornim šumama jele i bukve. K 1 ö t z 1 i, F.: Ekološke osobitosti biljnih zajednica raznih Pinus vrsta. Br. 10 Keller, W.: Querc0 — Carpinetum calcareum Stamm 1938. redivivum? Leibundgut, H.: šumsko-uzgojni tretman šuma kestena u Kantonu Ticino. Br. 11 Bovey, P. et al,: Istraživanje štetnika plodova kestena u Kantonu Ticino, Švicarska. Eiberle , K: Rezultati simulacije brštenja po divljači rezanjem izbojaka. Brogi , M. F.: Uređenje krajolika u Kneževini Lichtenstein. Oberdorfer, E. et al.: Planiranje aktivnosti propagande šumarstva. Br. 12 Hösli, J. P. i Bos shard, H. H: Moć upijanja katranskih ulja bukovog drva s crvenim srcem — Uspjeh upijanja u ovisnosti o broju tila. Eiberle, K i Koch, N.: Značenje strukture šume za održanje Tetrastes bonasia L. Vignat , D.: Istraživanje prebornih šuma. Lei bund gut, H: Radno vrijeme utrošeno za sječu i izradu, te za uzgojne radove u prebornoj šumi. Z. Kalafadžić |