DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 90 <-- 90 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE šumarskog fakulteta u Zagrebu, knj. 18. Osamnaesta knjiga Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu izašla je krajem 1975. godine i sadrži pet radova. To su: Bertovi ć dr S.: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu (str. 5-76); Biff l dr M.: Spektrofotometrijsko i plinskoikromatrografsko ispitivanja furfurala (str. 77-123); Boj an in dr. S.: Istraživanje potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom (str. 125-215); Klepa c prof. Dr. D.: Funkcionalna zavisnost debljinskog prirasta o asimilacionoj površini (str. 217-223); i Rau š dr Đ.: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačve (str. 225- 346). 1. Područje »okoliša Zavižana« koje je istraženo i u ovom radu Dra Bertović a obrađeno zauzima oko 4 000 ha površine. Kako se, s druge strane, nalazi na nadmorskoj visini između 760 met. na kopnenoj strani a 560 met. na primorskoj strani Velebita i do blizu 1 700 met. (Veliki Zavižan) to se može pretpostaviti da postoje i veće razlike kako u ekološkim tako i u fitocenološkim osobinama. A tako i jest, jer se na tom području nalazi 15 pedosistematskih jedinica tala i 9 šumskih zajednica. Na istraženom području nalaze se ova tla: 1. planinske crnice na vapnencu, 2. planinske crnice sa sirovim humusom, 3. crnice na vapnencima sa sirovim humusom, 4. posmeđene crnice na vapnencu, 5. rendzine na dolomitiziranom vapnencu, 6. smeđa tla na vapnencu, 7. smeđa tla na dolomitiziranom vapnencu, 8. smeđa tla na vapnencu sa sirovim humusom, 9. smeđa ilimerizirana tla na vapnencu, 10. ilimelizirana tla na vapnencu, 11. smeđa submediteranska tla na čistim vapnenačnim brečama, 12. smeđa submediteranska ilimerizirana tla na čistim vapnenačnim brečama. 13. smeđe tlo (paraautohtono, eolsko?) na vapnencu, 14. ilimerizirana tla na reliktnoj glini povrh vapnenca. Od šumskih zajednica zastupljeno je 5 klimatskozonskih (a) i 4 lokalno uvjetovanih ((b) s cea desetak njihovih nižih sistematskih jedinica i to: a) 1. Pinetum mughi illyricum Horv., 2. Aceri-Fagetum illyricum Horv., 3. Abieto-Fagetum illyricum Horv., 4. Seslerio autumnalis — Fagetum illyricum Horv., 5. Seslerio — Ostryetum Horv. et H-ć; b) 1. Piceetum illyricum subalpinum Horv., 2. Calamagrosti-Piceetum dinaricum Bert., 3. Calamagrostio-Abietetum piceetosum Horv. i 4. Pinetum nigrae submediterraneum Anić. Od nižih sistematskih jedinica u pretplanskoj šumi bukve (Aceri-Fagetum illyricum Horv.) nađeno je 5 faci jesa i to, uz fac. t y p i c u m, fac. s u ffruticosu m (klekovina bukve), fac. P c t a s i t e s albus (s podbjelom), fac. Carex pilosa (s dlakavim šašem) fac. Picea excelesa (sa smrekom), itd. Od zajednice livada i rudina »orjentacijski su proučene i spomenute samo neke najmarkantnije takve fitocenoze, kako bi se zaokružila cjelina i upotpunila osnovna predodžba o ekološko-fitoccnološkim prilikama u istraženim predjelima Zavižana« (str. 47) a to su: |