DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ili jače znakove psedooglejavanja. Smeđe tlo ima u A] horizontu kiselu reakciju (pH 5,7) u B horizontu slabo kiselu reakciju (pH 6,3), dok je u C horizontu jako alkalne reakcije (pH 8,4). Prema sadržaju humusa tla se mogu ocijeniti kao srednje humusna. Ekološka cjelina koju predstavljaju zajednica lužnjaka i velike žutilovke s rastavljanim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht 1938) je tipska šuma slavonske ravnice. Nivo podzemne vode u toj ekološkoj cjelini ostaje preko cijele godine dosta visok, a u proljeće dopire iznad površine tla. Voda stagnira na površini vrlo dugo (srpanj — kolovoz). U sloju drveća dominira lužnjak, a primješani su poljski jasen, nizinski brijest i crna joha. Zajednica se ističe vrlo značajnim slojem grmlja i prizemnog rašća, koje upućuje na veliku vlažnost u proljetnim i ljetnim mjesecima. Sloj grmlja tvore velika žutilovka, Zrušljika, glogovi, crni trn, crvena hudika, divlja kruška i drugo. Tlo je recentno reliktni pseudoglej s dugim periodom vlaženja i stagnoglej. VLASTITI PODACI I DISKUSIJA U tabeli 1 prikazani su osnovni podaci o plohama i izmjereni elementi strukture: starost, broj stabala i temeljnica po hektaru, zastrta površina i karakteristične vrijednosti debljinske distribucije (relativna aritmetička sredina i disperzija). Tlo je vrlo gusto obraslo grmljem na plohama 6, 120 i 124, a gusto na plohama 1, 2, 16, 19, 21, 28, 37, 73, 76, 77, 92, 109, 129, 138, 144 i 145. Srednje gusto grmlje nalazi se na plohama 27, 46, 57, 69, 95 i 112. Na plohi 29 tlo je obraslo rijetkim grmljem i gustom travom. Rijetko grmlje i debeo sloj iistinca nalazi se na plohama 54 i 64. Bez grmlja i sa gustom travom na tlu su plohe 128, 132 i 137, a bez grmlja i bez trave su plohe 4, 7, 35 i 63. Mladog naraštaja lužnjaka na kojem se može osnovati buduća sastojina ima na plohama 16, 19, 21, 27, 28, 29, 54 i 77. Na plohama 16, 19 i 21 to je ponik i podmladak lužnjaka obilno i jednolično podijeljen po površini plohe. Ima ga oko 15 biljaka na 1 m2. Djelomice je zagušen od grmlja. Obilnog ponika i pomlatka (20 biljaka na 1 m2) ima na plohama 27, 28 i 29. Pojedinačno po cijeloj površini ima pomlatka na plohi 77. Najobiljniji mladi naraštaj (30 biljaka na 1 m2) u stadiju pomlatka utvrđen je na plohi 54. Na tih 8 ploha na kojima se javlja mladi naraštaj razmotrili smo strukturne odnose. Prvo smo promatrali starost sastojina. Prosječna starost sastojina u kojima se javlja mladi naraštaj je 108,5 ± 4,9 godina. Optimalna starost sastojine kod koje će se javiti mladi naraštaj je prema tome oko 110 godina. U našim istraživanja, osim na plohi 29, nismo ustanovili niti jednu sastojinu mlađu od 100 godina, koja bi imala mladog naraštaja. Na plohama s mladim naraštajem prosječni broj stabala iznosi 135 ± 16. Mladog naraštaja nema na plohama, ako je broj stabala prevelik. Naročito mnogo ima ploha na kojima sastojine imaju preveliki broj stabala pa na njima nema mladog naraštaja iako su u dobi kada bi ga trebalo biti. Prosječna veličina temeljnice na plohama s mladim naraštajem iznosi 24,14 ± 1,96 m2 na hektaru. Veća ili manja temeljnica od ove po svemu sudeći je nepovoljna za pojavu mladog naraštaja. 193 |