DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Ovo iz razloga što će koncem planskog razdoblja vrijednosti novopodignutih šuma imati znatno veći značaj osobito sa stanovišta razvoja kontinentalnog turizma. Ovi efekti će znatno uticati na proizvodne kao i na općekorisne funkcije šuma, što će se ispoljiti prvenstveno u podizanju zelenih pojaseva, prigradskih šuma, ozelenjavanju prostora u blizini turističkih objekata i podizanju kamp-šuma, grupacija stabala, drvoreda i si. U vezi sa zdravstveno-higijenskim funkcijama šuma znatno će se povećati blagotvoran uticaj novopodignutih sastojina naročito u blizini klimatskih i banjskih lječilišta, industrijskih centara i si. Veoma značajnu ulogu će odigrati podignuti nasadi u njihovim namjenskim funkcijama u općenarodnoj odbrani zemlje. Posebno veliki značaj nekih namjenskih nasada koji bi se podizali kao različiti vidovi zaštitnih pojaseva, ogleda se u povećanju prinosa i plodnosti poljoprivrednih zemljišta u nizinskom dijelu, zatim na realizaciji koncepcija pri prostornom uređenju pojedinih regiona kao i na unapređenju lovne privrede koja je bitan uslov na razvoj lovnog turizma i dr. Može se smjelo tvrditi da bi se ostvarenjem ovog Programa pored niza pozitivnih efekata znatno doprinjelo povećanju zapošljavanja viška radne snage na nedovoljno razvijenim područjima u SR BiH koja se upravo nalaze u regionima, gdje će se izvoditi ovakvi uzgojni zahvati. Ovakvi zahvati bi imali uticaja na izmjenu odnosa našeg čovjeka prema šumi, koji je do sada bio još uvijek nedomaćinski i štetočinski. Dr Radoslav Čurić, Sarajevo ». . . Medju Počiteljem i Stolcem u Hercegovini bijaše još pred 20 godina krasna, po prilici 1 četvornu milju obsizuća hrastova visoka šuma, iz koje je turska vlada prodavala jedno stablo po dukat nekome tršćanskomu trgovcu. Ostavša stabla sačinjavahu uzprkos tomu godine 1867, kad je izvjestitelj prvi put razgledao to mjesto, šumu u priličnom još sklopu. Sada neima od nje nijednoga drveta, jer one mnogobrojne, 2—3 m. visoke panjeve ne možemo nazvati drvećem. Ovo je žaliti tiem više, buduć bijaše ta šuma — zvana Dubrava — još jedini preostavši hrastik u Hercegovini i od velike vriednosti kao što radi prikladnoga drva za gradjenje brodova (Qu. pubescens), tako i radi lahkog prevažanju drva cestom Mostar—Metković, koja ju presiecaše, napokon i radi blizine mora.« (Sum. Šumski list, 1880, odnošaji str. 86. u u Bosni) članku H. Guttenberga: |